Cesare BattistaDvije su novinske vijesti iz hrvatskog EU okruženja privukle pažnju dokazujući kako se i „stare", ali i „mlade" članice Unije teško rješavaju nekih slučajeva iz prošlosti, proizašlih iz okvira propale ideologije komunizma. 2008. Italija je, još od 2007., od Brazila zahtijevala izručenje Cesara Battista, pripadnika „crvene terorističke čelije" u Italiji, koji je s „drugovima" intenzivno, terorizmom i ubojstvima „radio" na stvaranju kaosa. Bilo je to doba vrhunca „hladnog rata" u 70-im, kada su slično djelovale i „Crvene brigade" po Njemačkoj, vjerojatno po scenariju zamišljenom negdje u KGB laboratorijima „bivšeg SSSRa" u cilju „slamanja Europe". Battista je 13. siječnja dobio politički azil, a bio je još u ožujku 2007 uhićen u Rio de Janeiru, gdje je došao nakon skrivanja po Francuskoj od 1990.-2004. Italija je Battistu osudila na kazne 4 doživotnih zatvora 1993. zbog četiri ubojstva počinjenih tih davnih 70-ih godina prošlog stoljeća, u akciji militantne organizacije tzv. „Oružanih proletera za komunizam".(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

Joseph StiglitzUslijed gospodarske krize koja je pogodila cijeli svijet, a što je u Hrvatskoj interno osnaženo kako djelovanjem današnjih "majstora makroekonomije" tako i zbog naslijeđa prošlosti "majstora" iz desetljećja propale države, pozornost javnosti vještim je medijskim manipulacijama skrenuta na "datum prijema u EU". Iako se "okvir EU" nudi kao jedini, u dugoročnom smislu izlaz iz krize i "spas" za Hrvatsku valja se u svijetlu posljednjih "rekonstrukcija Vlade" kritički zapitati o javnosti prezentiranim "kratkoročnim" ili operativnim receptima izlaska iz krize. Stječe se dojam listajući tiskane medije i prateći TV diskusije i komentare političara i novinara, javnih osoba, kako se posljednjih mjeseci strogo dozirano kao jedina realna opcija formule gospodarskog oporavka Hrvatskoj nudi i nameće MMF.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

Audronius AžubalisOvih mi je dana pažnju privukla jedna „mala vijest" o kojoj u našem medijskom prostoru, u tiskovinama ili možda TV, sasvim očekivano nema nikakve informacije pa se za Hrvatsku to „nije dogodilo". Ta praksa selektivnog informiranja s primjesama „tumačenja" dobro je poznata svima koji su veći dio života proživjeli u „proleterskom raju demokracije", svejedno, bila to Jugoslavija ili Litva. Iz ove „male vijesti" oko traženja podrške za inicijativu jasno je vidljivo kako sve tranzicijske zemlje, danas članice EU, pate od iste „boljke" koja muči i Hrvatsku.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

TitoNajnoviji broj magazina „Der Spiegel" objavio je članak „Titove tajne ubojice" u povodu zahtjeva Gojka Bošnjaka, žrtve pokušaja atentata 1973 g. u Njemačkoj, upućenog, službeno nadležnima, preko odvjetnika, za posthumno oduzimanje najvišeg njemačkog odličja Izvanrednog saveznog križa. On je dodijeljen 1974 g. iz ruku tadašnjeg Predsjednika SR Njemačke Gustava Heinemana Josipu Brozu, zvanom i planetarno poznatom pod nadimkom Tito. Ova, za aktualnu političku elitu Hrvatske neugodna vijest, prolazi bez službenih komentara i medijski je marginalizirana ili prešućena. Der Spiegel nas informira kako je emigrant Gojko Bošnjak pokrenuo ovaj zahtjev zbog činjenice da, iako su njegovi ubojice uhvaćeni i osuđeni u Karlsruheu 1974. na desetgodišnju zatvorsku kaznu, nisu nikada kažnjeni naručitelji njegova ubojstva.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

Miljenko JergovićHrvatska je zemlja bremenita problemima, od gospodarskih koji su primarni većini stanovništva, pa do onih što zadiru u našu neriješenu prošlost i nedefiniranu budućnost. Mnogobrojni su stranci odavno posjećujući našu zemlju, uočili nedostatak smijeha, nade, optimizama ili uopće životnog pozitivizma. Brojni su uzroci koji su definirali evidentno depresivno raspoloženje pučanstva naše lijepe zemlje, ali nesumnjivo posljednjih 20-ak godina, glavni generator negativizma bili su senzacionalistički mediji u potrazi za zaradom. Književnost se pak idealistički oduvijek prihvaćala, neovisno o stilu ili žanru djela, kao umjetnički odraz trenutka nekog društva uz svu autorsku slobodu izražavanja počesto i političkih stavova. I dok se tiskovinama u dnevnim novinama ili časopisima u svim sredinama, a posebno u Hrvatskoj mogu pronaći „politički ideološko-navijački obojeni" tekstovi, bilo naručeni, bilo kao osobni stav autora ili nakladničke (vlasničke) strukture, u literarnoj sferi ipak se očekuje autorska etičnost i oslanjanje na univerzalne vrijednosti morala.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

novacHrvatska je, kao što svi znamo, izuzetno zadužena zemlja, s bankarskim sustavom kao jedinom prosperitetnom i izuzetno dohodovnom privrednom granom, zaslugom politike, u stranim rukama. I mnoge druge zemlje nalaze se u financijskim teškoćama zbog dugova kreditorima, ne samo tranzicijske u našem okruženju, poput Mađarske i Rumunjske, „malih baltičkih" država oslobođenih stega bivšeg Sovjetskog Saveza. Globalna je ekonomska kriza prvenstveno kriza morala, nereguliranog svjetskog bankarskog poslovanja, temelja kapitalizma zasnovanog na burzovnim špekulativnim transakcijama, takozvanim „burzovnim derivatima", što je drugo ime za „kladionica na dobre koeficijente"! U međuvremenu i odnos snaga privreda se izmijenio, pa polagano ali sigurno primat nad Europom i USA, preuzimaju gospodarski divovi iz Azije, prvenstveno Kina, uz Koreju i Japan.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

hr kunaSezona je godišnjih odmora, Vlada se odmara, državni su službenici također na zasluženom odmoru. Radna vremena brojnih institucija su prilagođena trenutku tj. skraćena, a građani koji „nešto trebaju" pri ulasku u njih moraju biti naoružani strpljenjem. Turizam je opet spasitelj hrvatskog gospodarstva, barem prema g. ministru Bajsu. Iako turisti „manje troše" pa nam gđa. Kosor s odmora u Vili Jadranka poručuje, da turistički prihod neće biti dovoljan za pokriće svih „rupa u proračunu". Novine su nam ponovno dobile sigurnu temu za razbibrigu puka, u liku i djelu Zdravka Mamića i „vječnog nam Dinama", a kako kruha još ima, to je, bar za vrijeme turističke sezone sigurno razdoblje „socijalnog mira".(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

Kaing Guek EavProsječan Hrvat danas malo što zna o državi Kambodži (Kampućija). Uostalom, kao što i malo koji Kambodžanac (etnički Kmeri) vjerojatno pojma nema o Hrvatskoj. Ova, ne tako mala zemlja s oko 14 milijuna stanovnika, u drugoj je polovici XX. st.. pretrpjela strašna ratna razaranja i ljudske gubitke, kada se na nju „prelio" ratni sukob iz susjednog Vijetnama. Interesi velikih sila, u sukob tada neizravno ili izravno upletenih SAD, Kine i SSSR-a, te pobjednika rata na Indokineskom poluotoku, Vijetnama, na vlast u ovoj napaćenoj zemlji doveli su 1975. Crvene Kmere, prokomunističku organizaciju pod vodstvom uvjerenog komuniste Pol Pota. Nevjerojatno surov režim prema svim neistomišljenicima u vlastitom narodu „priuštio" je upravo nezamislive patnje i smrt, a trajao je sve do „mira" i tranzicije u ponovno uskrslu Sihanukovu kraljevinu, uspostavljenu pregovorima u Parizu 1989. godine.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

Josipović i TadićNaglašavajući atmosferu srdačnosti i spremnosti u rješavanju problema prošlosti izvještaji dnevnog tiska i ostalih medija o posjetu predsjednika RH Ive Josipovića Srbiji, te domaćinstvo koje mu pruža predsjednik Boris Tadić, odudaraju od inače uobičajenih izvješća međudržavnih poglavarskih posjeta. U toj idiličnoj atmosferi, gdje se predsjednici, u istupima pred predstavnicima medija međusobno natječu u izljevima osobnog prijateljstva pažljivijem će promatraču ipak ostati, upravo zbog prošlosti, ponešto gorčine i čuđenja, ali i „pitanja u zraku". Za početak, jako bode u oči obostrano istovjetan stav glede tužbi Međunarodnom sudu u Haagu o genocidu, bolje rečeno o „obostranom odustajanju" od njih.(D.Tučkar)

Add a comment        
Ned, 19-01-2020, 21:03:15

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.