Pojam ljudskog dostojanstva

Pojam ljudskog dostojanstva prisutan je u velikom broju suvremenih ustava, međunarodnih deklaracija i konvencija. Tako i Deklaracija o pravima čovjeka proglašena u Ujedinjenim narodima 1948. govori o urođenom dostojanstvu i jednakim pravima svih ljudi. Prvi članak Deklaracije glasi: "Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona Ljudsko dostojanstvoAntikaU grčkoj filozofiji teško se probijala misao da svaki čovjek posjeduje neokrnjivo dostojanstvo. Veliki antički filozofi Platon i Aristotel nisu smatrali sve ljude jednakopravnim i jednako vrijednim. Dostojanstvo se čovjeka određivalo njegovim društvenim položajem. Kod stoičkih filozofa počela se javljati ideja o jednakosti i dostojanstvu svakog čovjeka.su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva."

Ljudsko dostojanstvo temelj je i preduvjet za sva prava koja se svakom čovjeku moraju osigurati. Ljudska su prava zajamčena svakom čovjeku na temelju njegovog postojanja kao čovjeka i neotuđiva su. Dostojanstvo čovjeka jedno je od osnovnih ljudskih prava. No, što je ustvari ljudsko dostojanstvo?

Rječnik hrvatskog jezika kaže da je ono "ukupnost vrlina koje pobuđuju poštovanje (osjećaj časti, ukus, odmjerenost, poštenje)". Ljudsko dostojanstvo često je povezano s raznolikim svjetonazorskim pogledom na čovjeka. Također je predmet filozofskog i teološkog promišljanja te ima bogatu filozofsku povijest.

U grčkoj filozofiji teško se probijala misao da svaki čovjek posjeduje neokrnjivo dostojanstvo. Veliki antički filozofi Platon i Aristotel nisu smatrali sve ljude jednakopravnim i jednako vrijednim. Dostojanstvo se čovjeka određivalo njegovim društvenim položajem. Kod stoičkih filozofa počela se javljati ideja o jednakosti i dostojanstvu svakog čovjeka.

Kršćanski filozofi antike i srednjeg vijeka gledali su čovjeka u svjetlu teološke nauke o stvaranju. Prema Bibliji, čovjek je kruna stvaranja jer je stvoren na "sliku i priliku Božju". U toj činjenici gledali su temelj svakog čovjekova dostojanstva.

Brojni napadi na ljudsko dostojanstvo

U renesansi promicatelj ljudskog dostojanstva bio je filozof Giovanni Pico della Mirandola. Poznato je njegovo djelo "Govor o čovjekovu dostojanstvu" u kojem Pico u središte svoga promatranja stavlja čovjeka, u čovjeku ne gleda više toliko Božju sliku, već je čovjek sam svoj prosuđivač Dostojanstvo3i procjenitelj i može sam sebe oblikovati.

Novovjekovni filozofi čovjekovo dostojanstvo ne gledaju u njegovoj sličnosti s Bogom već uzdizuju čovjekov razum kojim se čovjek odlikuje iznad svih ostalih stvorenja. Filozof Rene Descartes vidi u tome temelju razlog jednakosti među ljudima. Blaise Pascal pak ističe čovjekovu mogućnost da misli i tako sebi podlaže sva ostala stvorenja.

Immanuel Kant čovjekovo dostojanstvo smješta u sferu moralnosti. Čovjek kao umno biće ne može nikad postati samo sredstvo nečijeg djelovanja, nego uvijek mora biti samo svrha. Čovjekovo dostojanstvo ističe se u moralnosti, jer je moralnost onaj uvjet pod kojim čovjek kao umno biće može biti svrhom samom sebi.

Smatram da je u današnje vrijeme čovjek itekako sredstvo nečijeg djelovanja. Ljudsko dostojanstvo je nepovredivo, ono se mora zaštiti i poštovati, no je li to tako u praksi? Svakodnevno smo svjedoci brojnih napada na ljudsko dostojanstvo. Mediji nas izvještavaju da je mnogim ljudima dostojanstvo uskraćeno. Kako se to može događati kada je dostojanstvo zajamčeno zakonima? Država se zakonima obvezuje na poštivanje ljudskog dostojanstva i ne samo na poštivanje već i na promicanje. No sve više neki pojedinci uzimaju sebi za pravo postaviti se iznad drugih. Ljudi rade i ne primaju plaću dok se drugi sve više bogate i osiguravaju sebi lagodan život. Nije li to povreda ljudskog dostojanstva? U državi u kojoj visokoobrazovani ljudi skupljaju staž na burzi rada, dok drugi svojim lažnim diplomama skupljaju staž u državnim službama.

Ljudi su izgubili osjećaj jedni za druge. Plivamo u moru interesa koristeći druge ljude kao sredstva za postizanje svojih ciljeva. O ljudskom dostojanstvu promišljamo tek onda kada smatramo da je naše povrijeđeno, kada netko drugi ne poštuje naša prava. Država je itekako svjesna toga da je ljudsko dostojanstvo privilegija određenih i njezina je zadaća štititi svakog čovjeka kao čovjeka.

Jasminka Tuksar

Pet, 18-10-2019, 14:35:44

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.