Sumnjive krjeposti

 

Viviane RedingŠto je prva asocijacija na Veliko Vojvodstvo Luksemburg? Kako komu. Mene – na žalost - spomen Luksemburga najprije podsjeti na Jacquesa Poosa, njegova negdašnjeg ministra vanjskih poslova. Taj me je gospodin prenerazio. God. 1991. došao je u Hrvatsku u „tro-jacques-nom" izaslanstvu Europske zajednice. Bio je u tom društvu geopolitički najmanji Jacques. I upravo je on, Luksemburžanin, uvjeravao Hrvate da Hrvatska ne može biti samostalna jer je – premalena! A Hrvatska je, tada kao i danas, imala deset puta više žitelja i 33 puta veće ozemlje nego Veliko Vojvodstvo Luksemburg. Druga je priča razmjer banaka i investicijskih fondova.

Hrvatsku je ovih dana pohodila Luksemburžanka Viviane Reding. Gospođa je potpredsjednica Europskog povjerenstva i ujedno povjerenica za pravosuđe, temeljna prava i državljanstvo. U tom je svojstvu došla u posjet eurohrvatima. Oni su očekivali da će visoku gošću silno ganuti futuristička ustavnopravna lirika Vladimira Šeksa. Napose prva kitica ustavnoga članka 146.: „Državljani Republike Hrvatske su / građani Europske unije i / uživaju prava koja im jamči / pravna stečevina Europske unije..."

Ali ganuća ne bî.

Štoviše, gospođa je imala izrazito tvrde uši i još tvrđe srce. Istina, pohvalila je eurotropnu volju Jadranke Kosor, ali u istom je dahu ustvrdila da Hrvatska još nije podobna za nesamostalnost. Za to se, rekla je gospođa Reding, hoće reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, procesuiranje hrvatskih ratnih zločina, povratak srpskih izbjeglica i poštovanje manjinskih prava. A Povjerenstvo, zaključila je osorno, ne će hrvatsku podobnost za pristup Europskoj uniji ocjenjivati po slovu zakona, nego po činjenicama.

EUČudno! Tko gleda s bruxelleskoga vidikovca, tomu se svašta priviđa. A odatle gledaju naši dragi Luksemburžani. Prije dvadesetak godina Hrvatska im se činila premalenom za samostalnost. Danas, kada nas naša namjesnička vlast gura u europstvo, Hrvatska im se doduše ne čini prevelikom za „sretnu" nesamostalnost; ona im je za tu „sreću" samo politički nepodobna.

U Bruxellesu očito ne čitaju. To možda nije velik propust. Ali ne obziru se ni na činjenice. Samo se strogo drže svoga geostrateškog projekta Zapadnoga Balkana.

Da čita i uvažava činjenice, gospođa bi Reding bruxelleske zahtjeve sigurno svela na reformu pravosuđa. Hrvatska je danas – vidi to svatko tko nije hotice slijep – svjetsko bojište protiv korupcije i organiziranog kriminala; Hrvatska sudbeno progoni i nepostojeće ratne zločine Hrvatā; povratak srpskih izbjeglica Hrvatska nagrađuje obnovom njihovih kuća i novčanim naknadama za bivša, zakonito izgubljena prava; Hrvatskoj su, kako reče Ivo Sanader, manjine općenito „najveće bogatstvo", pa ih je - i zakonski i stvarno - opskrbila pravima kakva manjine nigdje drugdje nemaju.

S gledišta nacionalnih interesa malo se što od toga može opravdati. Dapače, sve su to, blago rečeno, politički sumnjive krjeposti. Njima se, ali ne zbog toga, ne diče ni oni koji drže da su hvale vrijedne. Pred inozemnim gospodarima na mjerodavnim se mjestima pobožno šuti, a protuhrvatski nasađena javna priopćivala, pregaraju i svoj zluradi užitak samo da se komu ne učini kako, makar i licemjerno, hvale Hrvatsku.

Eto, nedavno je protjerivanje Roma iz Francuske u Rumunjsku i Bugarsku solidariziralo cijelu apstraktno humanističku Europu s povjerenicom Viviane Reding u obrani pravne stečevine Europske unije i osudi francuskoga predsjednika Nicolasa Sarkozyja zbog etničke diskriminacije. U Hrvatskoj su dnevni listovi izvješćivali o pravnom srazu Europskog povjerenstva i Pariza. O emancipaciji Roma, koliko sam uočio, nije pisao nitko osim Morgenblattova (Jutarnjakova) rimskog erudita Inoslava Beškera, čovjeka koji se odlikuje upornim idiografskim kršenjem ortografije. Taj je dakle gospodin humanistički procvilio žaleći što više nema nikakva Balfoura koji bi tomu narodu našao domovinu. I zaludu, jadan, proli golemu „evro"-suzu nad Romima, ne znajući da su Romi u Hrvatskoj našli ne samo domovinu, nego i državu. Nisu dakle više samo narod, nego i nacija. Gdje toga ima u – „Evropi"?.

Benjamin Tolić
Dopredsjednik stranke Jedino Hrvatska

Pon, 7-10-2024, 00:01:27

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.