Vlado ŠeksIz razgovora, kako god prijetvoran bio, znade katkad vrcnuti spoznajno vrijedna iskra. Zgodan se primjer zbio neki dan. Novinar Ivica Radoš dogovorio je s potpredsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom razgovor o „uskočkim" istragama i političkomu previranju u HDZ-u. Teme - aktualne i unosne. Draže najniže strasti i, što je podjednako važno, uzdržavaju novine. Ali, gle vraga, visoki je sugovornik u zadnji čas „iskočio" iz dogovora! I povukao novinara iz goruće aktualnosti u pljesnivu prošlost. Gotovo šest godina natrag. Šeks najednom nije htio razgovarati o kađama, o utajama, o pronevjerama, o korupciji, o policijskomu svratištu u Remetincu. To su, valjda, sitne, prizemne, prolazne stvari. Nisu za razgovor s državnikom njegova formata. Njega trenutno zaokuplja sekularna vječnost, tj. – Povijest. Navlastito njegovo osobno mjesto u Povijesti.(B.Tolić)

Add a comment        
 

 

janjeU pastoralnim zemljama ljudi vole ovce i koze. Točnije, ne toliko ovce i koze koliko njihovu mladunčad: janjce i jariće. I sir ovčji i kozji. Vole podjednako u gradovima i u selima, stari i mladi, muškarci i žene. Ljubav prema janjcima i jarićima nadilazi sve podjele u Hrvata. Ona im je kao more. U njoj se svi radosno praćakaju: i bogati i ubogi, i kršćani i hrišćani, i muslimani i nevjernici, i bezbošci i neznabošci – ukratko, svi politički Hrvati. Mnogima od njih para uši pravda koja pjeva: Glava glavi, plećka harambaši,/ a fukara može i rebara. Drugima taj distih upravo čudesno utjelovljuje visoko načelo pravednosti: Svakomu svoje! Ostali se brane od načela kao od muha. Oni drže da je nos puno pouzdaniji vodič kroz život. Ali uza sve te narodnosne, vjerske i svjetonazorne razlike, zdrav će politički Hrvat ponosno kapitulirati pred slasnim zalogajom janjetine ili jaretine i gutljajem dobra vina.(B.Tolić)

Add a comment        
 

 

Peter GalbraithHrvatska je Vlada 12. studenoga upriličila svečano obilježavanje 15. obljetnice Erdutskoga sporazuma, kojim je 1996. srpsko-crnogorska Jugoslavija Hrvatskoj vratila Baranju, istočnu Slavoniju i zapadni Srijem. Što se tu slavilo? To što je povrat zaposjednutih hrvatskih krajeva u hrvatski ustavnopravni poredak postignut mirnim putom, bez ljudskih žrtava. Slavlje je predvodio vrh hrvatske državne vlasti. Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske, svečano je objavio da je njegova mirotvorna politika dijete Erdutskoga sporazuma. Luka Bebić, predsjednik Hrvatskoga sabora, pohvalio je kakvoću baranjsko-slavonsko-srijemskoga tla; Jadranka Kosor, predsjednica hrvatske Vlade, uzvisila je Erdutski sporazum u najveću hrvatsku pobjedu.(B.Tolić)

Add a comment        
 

 

Tadić i JosipovićHrvati su općenito, tvrde anglosaski rasisti, umno i ćudoredno kržljav narod, ali ima među njima i svestrano razvijene čeljadi. Prva je tvrdnja očita budalaština. S drugom se teško ne složiti. Primjera je mnogo, no dostatan je jedan. Tko je, recimo, svestrano razvijenim zapadnobalkanskim eurohrvatima ravan u krivotvorenju zbilje? Istina, nije to ćudoredno neprijeporan posao. Ali umijeće je – umijeće! A svakom se umijeću, napose kazališnomu, općinstvo divi. Ljudi oduševljeno plješću. Pri tomu se malo tko osvrće na zbilju, a samo ponetko nastoji dokučiti krajnji smisao igrokaza.(B.Tolić)

Add a comment        
 

 

AntigonaOko blagdana Svih svetih i Dušnoga dana politička bi misao najradije odlepršala u Sofoklovu Tebu. Kao pčela koju tamo mami neodoljiv cvijet. Ali mora ostati ovdje. Kod lažnih Grčkih Goricah. A ovdje se odnedavno sve uskomešalo. S više strana čuju se čudni glasi. Svi hoće da se nešto zabrani ili dokine. Navodno su neki članovi Saveza za Europu zatražili od DORH-a da pokrene zabranu Sanaderova HDZ-a. Ta je stranka, tvrde oni, zločinačka organizacija. Dokaz su im slavni remetinečki sužnji. Zabranu zaziva i komunistički lažni svjedok Žarko Puhovski. No on ne bi zasad zabranjivao HDZ. Prječa mu je čast hrvatskoga pravosuđa.(B.Tolić)

Add a comment        
 

 

Ivo SanaderVratio se Ivo Sanader. Ne u HDZ, ne u Vladu. Vratio se u... Savez za Europu. Kamo?! U ono u što su eurohrvati pretvorili Hrvatski državni sabor otkad su mu iz naziva izbacili pridjevak „državni". Hrvatski državni sabor uživao je, kao vrhovna predstavnička i zakonodavna ustanova, poštovanje i povjerenje goleme većine Hrvata. Velim: goleme većine, jer su ga neki Hrvati otvoreno prezirali. Blistav je za to primjer onaj hrvatski ministar kulture koji je Hrvatski državni sabor javno nazvao kokošinjcem. Kada je ostao bez pridjevka „državni", Hrvatskomu je saboru vjerovalo znatno manje Hrvata, jer je njegov naziv implicitno nijekao državu – smisao i svrhu političkoga razvoja nacije. A kada se pretvorio u Savez za Europu,koji eksplicitno zagovara tuđinsku vladavinu, spao je na vrlo niske grane. Danas mu vjeruje samo 20 posto hrvatskih državljana.(B.Tolić)

Add a comment        
 

 

vlastU ovogodišnjoj proslavi Dana neovisnosti vjerno se zrcali stanje nacije. Predsjednik države Ivo Josipović, predsjednik Sabora Luka Bebić i predsjednica Vlade Jadranka Kosor položili su 7. listopada na zagrebačkom groblju Mirogoju vijence kod spomenika Glas hrvatske žrtve - Zid boli, kod Središnjega križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja i na grob prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Taj trovrh današnje eurohrvatske državne vlasti politički je i duhovno odgojila jugoslavenska komunistička partija. No danas je jugohrvatstvu besramno vjeran samo Josipović. On je u povodu Dana neovisnosti Republike Hrvatske položio vijence i na grob jugoslavenskih „narodnih heroja", koji su se u Drugom svjetskom ratu borili protiv samostalne Hrvatske, i na grob Ivice Račana, hrvatskoga komunista koji se protivio hrvatskomu državnom osamostaljenju. Postupio je dakle protupovijesno, čudački i izazovno. Ali prisni prijatelj srpskoga predsjednika Borisa Tadića nije nikoga iznenadio.(B.Tolić)

Add a comment        
 

 

sir i vrhnjeTi eurohrvati što danas gmižu po političkoj pozornici, a predstavljaju se kao ljevica, centar, desnica – sve je to, dragi čitatelju, samo prerušeni jad jugohrvatski. Svi su oni, uz neznatne iznimke, stasali na partijskoj sisi. Kada im se Partija raspala, oni su se, hrleći trbuhom za kruhom bez motike, razmiljeli u mnoštvo stranaka i strančica. Ali dobra su to djeca. Dvadesetak je godina prošlo od razlaza, a oni se i dandanas međusobno maze i paze. Istina, katkad jedni druge nazovu - zločincima. Ali ne misle oni tako. Odaju to temeljne činjenice. I „lijevi", i „srednji", i „desni" složno ozloglašuju prvoga hrvatskog predsjednika; i prvi, i drugi, i treći složno njeguju kult Josipa Broza Tita. Povremeni verbalni sukobi nisu dakle ništa drugo doli puka igra. „Srp", „čekić" i „poštena inteligencija" uvježbavaju u toj igri građanske krjeposti. Vuku, poput pasje mladunčadi, ćudorednu dijalektiku za nogavicu. Svatko na svoju stranu. Vuku, reže, trgaju. Ali ne zaboravljaju zajedničko leglo.(B.Tolić)

Add a comment        
 

 

Viviene RedingŠto je prva asocijacija na Veliko Vojvodstvo Luksemburg? Kako komu. Mene – na žalost - spomen Luksemburga najprije podsjeti na Jacquesa Poosa, njegova negdašnjeg ministra vanjskih poslova. Taj me je gospodin prenerazio. God. 1991. došao je u Hrvatsku u „tro-jacques-nom" izaslanstvu Europske zajednice. Bio je u tom društvu geopolitički najmanji Jacques. I upravo je on, Luksemburžanin, uvjeravao Hrvate da Hrvatska ne može biti samostalna jer je – premalena! A Hrvatska je, tada kao i danas, imala deset puta više žitelja i 33 puta veće ozemlje nego Veliko Vojvodstvo Luksemburg. Druga je priča razmjer banaka i investicijskih fondova.(B.Tolić)

Add a comment        
Uto, 19-11-2019, 02:18:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.