Povodom jedne tužne obljetnice

Na jučerašnji dan je prije 36 godina u Parizu ubijen Ante Bruno Bušić, jedan od vođa hrvatske emigracije. S njegovim ubojstvom je ušutkano djelovanje istaknutog hrvatskog intelektualca, pisca i člana BušićNakon što je otvoreno izrazio svoj hrvatski duh u školskoj anketi koju je sastavila UDB-a, bio je priveden u zatvor u Makarskoj. Uskoro je izbačen iz imotske gimnazije i zabranjeno mu je školovanje. Ipak se uspijeva upisati u gimnaziju u Splitu, koju je završio 1960. godine. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu je diplomirao 1964. godine s temom Moral i socijalizam.hrvatskih emigrantskih organizacija. Scenarij izvršenja toga (ne)djela vodi prema Službi državne bezbednosti (SDB), a političku odluku o ubojstvu je donio Izvršni komitet CK SKH. Tako je Bruno Bušić postao jedan od 69 likvidiranih hrvatskih disidenata u razdoblju od 1946. do 1990. godine. Do dana današnjeg nije pokrenut niti jedan sudski proces u Hrvatskoj koji bi rasvijetlio okolnosti tih ubojstava. Možda će do novih saznanja doći u sudskom procesu u Munchenu.

Bruno Bušić je rođen 06. listopada 1939. godine u Vinjanima Donjim kod Imotskog. Vrlo rano ostaje bez majke, te su brigu o njemu i bratu preuzela majčina braća i baka u Hercegovini. Još u osnovnoj školi pokazuje svoj književni talent kroz članke i tekstove koji se objavljuju u školskim časopisima. U gimnazijskim danima dolazi do prvog sukoba s jugoslavenskim vlastima.

Nakon što je otvoreno izrazio svoj hrvatski duh u školskoj anketi koju je sastavila UDB-a, bio je priveden u zatvor u Makarskoj. Uskoro je izbačen iz imotske gimnazije i zabranjeno mu je školovanje. Ipak se uspijeva upisati u gimnaziju u Splitu, koju je završio 1960. godine. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu je diplomirao 1964. godine s temom Moral i socijalizam.

Zapošljava se na Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske. Na čelu te ustanove je tada bio Franjo Tuđman. Uskoro biva uhićen na radnom mjestu i osuđen zbog iskazivanja protudržavnih stavova u svojim spisima. Nakon izdržane kazne, bježi u Austriju. Potom se vraća nazad u Jugoslaviju i opet dobiva radno mjesto na Institutu, s kojeg odlazi nakon odlaska Franje Tuđmana. Radio je i pisao za književne časopise, da bi nakon sloma Hrvatskog proljeća ponovno bio uhićen. Osuđen je opet zbog protu-jugoslavenskog pisanja na kaznu zatvora u Staroj Gradišci. Nakon izlaska na slobodu biva pretučen od strane jugoslavenskih agenata pred očima milicije na dubrovačkom Stradunu.

Pomirba kao preduvjet

Takav rasplet događaja je pokazao da su jugoslavenske vlasti spremne na sve metode kako bi zaustavile njegovo djelovanje. Bušić zato odlazi u emigraciju, te se nastanjuje u UbojstvoSvaki njegov potez je tijekom tih godina bio budno praćen od jugoslavenske tajne službe. Na dan kad je za papu izabran Ivan Pavao II., u Parizu je u kasnim večernjim satima izvršen atentat na Brunu Bušića. Ubojica ga je sačekao u dvorištu njegovog pariškog stana, ispalio hice i pobjegao pod okriljem noći.Londonu gdje piše za Novu Hrvatsku. Tijekom 1970-tih putuje i boravi po raznim europskim državama gdje piše i djeluje među hrvatskim emigrantskim zajednicama. Postao je jedan od istaknutih članova Hrvatskog Narodnog Vijeća (HNV), koje je nastojalo pod svoje okrilje okupiti različite političke skupine, a kojima je zajednički cilj bio ostvarenje slobodne Hrvatske.

Svaki njegov potez je tijekom tih godina bio budno praćen od jugoslavenske tajne službe. Na dan kad je za papu izabran Ivan Pavao II., u Parizu je u kasnim večernjim satima izvršen atentat na Brunu Bušića. Ubojica ga je sačekao u dvorištu njegovog pariškog stana, ispalio hice i pobjegao pod okriljem noći.

Bruno Bušić je poznat po svom zalaganju za pomirbu partizana i ustaša kao preduvjetu za stvaranje slobodne Hrvatske. Među prvima je otvoreno radio na popisu žrtva 2. svjetskog rata i rušio preuveličavane brojeve srpskih autora. Autor je brojnih književnih članaka. Također je pisao i publicistička djela iz hrvatske povijesti, gospodarstva itd. Postao je simbolom otpora jugoslavenskom režimu i velikanom hrvatske emigracije. Njegovi posmrtni ostaci su premješteni s pariškog groblja na Mirogoj. Bruno Bušić je tako našao mir na hrvatskoj grudi koju je toliko volio i o čijoj je slobodi sanjao.

Mate Samodol

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.