Stvarati društvo i državu bez Boga - znak iracionalne političke volje

Kada mislimo o posljedicama ateističkog usmjerenja života, onda imamo u vidu najprije cjelokupno društvo. Sociološka istraživanja odnose se na jednu cjelinu, a ne na pojedince. Stoga, nikako ne tvrdimo da nema određeni broj ljudi ateista s ispravnim etičkim usmjerenjem života. Ovdje zastupamo tezu da je društvo s ateističkim usmjerenjem života gotovo po zakonomjernosti ugroženo negativnim posljedicama u svom razvoju. ateistRazlog tome leži u činjenici da moralnost i smisao za sustav etičkih vrjednota nema izvor u strukturi čovjeka nego izvan nje. To potvrđuje znanost iako ona nije u stanju reći što je to što treba doći „izvana“ čovjekove strukture da bi čovjek mogao živjeti kao moralno biće. Za teologiju i za kršćanstvo to „izvana“ je Bog s kojim čovjek živi u uskoj povezanosti ispunjavajući Božje zapovijedi. Važno je ovdje spomenuti da su te zapovijedi, koje dolaze od Boga, potpuno u skladu sa spoznajom ljudskog „razuma“ koja potvrđuje da sadržaj Božjih zapovijedi - Deset zapovijedi - odgovora volji i osjećaju čovjeka da bude pravi istinski čovjek na putu k zadovoljstvu i sreći života.

Iskustvo bezbrojnih pojedinaca u životu potvrđuje znanstvenu spoznaju: etika koja nije podupirana dubokom normativnom snagom jedne obvezatne religije, teško će biti prihvaćena od društva i bit će kratkoga vijeka. Apelirati na „razum“ i na odgovornost čovjeka, i ne reći kome odgovarati i zašto baš njemu, naime Bogu, ostat će bez učinkovitosti. Nije čudno da mudri ateisti radije žive u društvu gdje su kršćani većinsko stanovništvo, nego gdje su sekularistički ateisti u većini. Dakle, razum i iskustvo potvrđuju tezu: kršćanstvo nije samo korisno za društvo nego je ono element za izgradnju dobrog društva i svestranog razvoja čovjeka kojega se društvo ne smije odreći.

Znanstveno osigurana spoznaja glasi: postoji korelacija između vjere, religije i duševnog zdravlja, između moralnog stila života i poštivanja čovjeka kao osobe utemeljene u odgovornosti pred Bogom jer je čovjek biće na sliku Božju. Istraživanja su pokazala da postoji pozitivan utjecaj kršćanske katoličke vjere na moralno oblikovanje ljudske osobe i društva. Kakav utjecaj ima sekularizacija, shvaćena kao život bez kršćanske vjerske svijesti, na moralno-etički profil ljudi i društva? Dokazuju li istraživanja opravdanost teze da sekularizacija u koaliciji s ateizmom vodi k padu morala društva i da je prema tome krivac za različite krize i konflikte u današnjem društvu? Jest, tako je. Sekularizacija društva je uzrok sve slabijeg morala društva. U kriznu sliku današnjeg društva znanost ubraja: nasilje i kriminalitet mladeži, ubojstva i brutalno nasilje prema običnim građanima, ritualni vandalizam, nepoštivanje državnih vlasti, mobing na radnom mjestu, agresivne i lažne reklame, korupciju svake vrste, varanje na športskim natjecanjima, sekularizacijadoping i drogu u športu, izbjegavanje obrazovanja, aktivnu eutanaziju i masovne pobačaje po dopuštenju države, promiskuitet, masovne rastave braka, nespremnost na rađanje djece, veliki porast duševnih poremećaja i bolesti, samoubojstva, dramatičnu krizu financija većine država, lijevi i desni ekstremizam, netolerantnost, nezanimanje za politiku, traženje užitka pod svaku cijenu, širenje praznine i besmislenosti života. Naravno da ne postoji stopostotna sigurnost imaju li svi ovi fenomeni izravni uzrok isključivo u svjetonazoru sekularizma i ateizma. Jedno je sigurno: ovaj sklop zaista zabrinjavajućih pojava u društvu nastajao je u svjesnom mijenjanju tradicionalnog sustava kršćanskih vrjednota u korist takozvanih vrijednosti napretka i sloboda čovjeka. To se događalo i to se i danas događa agresivnom propagandom internacionalnih agencija i udruga uz pomoć novčanog kapitala postojećih milijardera i njima bliskih centara znanstvenika. Tko ne može prepoznati u ovim zastrašujućim pojavama propadanje i raspad morala za koji su se borili najsvjetliji umovi čovječanstva, i to ne samo kršćanske provenijencije, taj je sam postao simptom toga raspada. Naravno, on će argumentirati dijalektički i ustvrditi da je po njegovim mjerilima i kriterijima više-manje sve u redu s „naprednim“ sustavom vrjednota. Još će nadodati staru izreku da ukus svakog pojedinca treba poštivati kada se radi o vrijednostima u demokraciji. Ako je tome tako, onda i borci za ideal arijske rase (nacionalsocijalisti), borci za svetost vlastite nacije (fašisti), borci za diktaturu proletarijata (komunisti) spadaju u taj „sustav vrjednota napretka i sloboda čovjeka“. Po ovoj paradigmi, propagatori sekularizma i ateizma nemaju nikakvog problema staviti sustav vrjednota Majke Terezije s njegovom vrhovnom vrjednotom služenja umirućima, brige za napuštenu djecu po ulicama... rame uz rame pokraj ovog spomenutog „naprednog sustava vrjednota“ ubijanja ljudi. Naime, po toj paradigmi svi sustavi vrjednota jednako su vrijedni jer je svaki za sebe samo izbor osobnog ukusa, koji treba poštivati ili barem tolerirati. Ovdje čovjeka zaboli srce što ima takvih ljudi koji tako misle. Ima ih, i oni su naši čitanje pismasuvremenici. Ima ih, i oni se stavljaju u red „moderne elite“ Europe na visokim položajima. Zašto je moguće tako misliti, dajmo se poučiti od znanosti kako sam gore prikazao. Nepriznavanje postojanja objektivnog moralnog reda, a to je posljedica nijekanja Božje egzistencije, jest izvor i uzrok ispovijedanja „morala po ukusu“. Lapidarno je to izrekao Dostojevski: Ako Bog ne postoji, čovjek smije sve činiti po svojoj volji. Odatle postaje jasno zašto se vjernici i nevjernici razlikuju u poštivanju različitog sustava vrjednota i u zagovaranju različitog morala i različite etike. Znanstvena istraživanja to potvrđuju.

„Ima jasnih mjerila što je dobro i što je zlo. Ta mjerila vrijede za svakoga čovjeka bez obzira na to pod kojim se okolnostima nešto događa“, glasilo je pitanje istraživača. Preko polovice vjernika prihvaća to stajalište, a samo jedna trećina kod nevjernika. Tvrdnju da nikada ne može biti jasnih mjerila za dobro i za zlo, što je dobro i što je zlo ovisi uvijek i jedino o postojećim okolnostima, prihvaća kao ispravno 49 % ljudi nevjernika dok od vjernika to prihvaća samo 18 % ispitanika. Ova razlika u moralnom uvjerenju dolazi do izražaja i u bioetičkim pitanjima. Europska studija o tim pitanjima, primjerice, izvještava da 59 % kršćanskih vjernika smatra zaštitu svakoga nerođenog ljudskog života „vrlo važnom“, kod nevjernika tu poziciju zastupa 43 %. Sličan je odnos i kod pitanja o zabrani pobačaja i zabrani aktivne eutanazije, kao i zabrane eksperimentiranja na embrijima (65 % vjernika prema 47 % nevjernika).

Zaključak sociologa glasi: „Religioznost djeluje trajno u zaštiti života.“ Ljepše priznanje za plemenitost kršćanske vjere i za moralnu orijentaciju vjernika kršćana jedva se može poželjeti. Iz te se spoznaje razumije da kršćani prianjaju mnogo više uz one krjeposti i vrjednote koje služe nastajanju, razvoju i opstojanju života općenito, u prvom redu ljudskoga života. Na pitanje „Što vam je važno u životu?", odgovori glase: pravednost (67 % vjernika prema 54 % picnevjernika); „Ljudima pomoći u svakoj nezgodi“ (72 % vjernika prema 44 % nevjernika); „Preuzeti odgovornost za drugoga“ (47 % vjernika prema 28 % nevjernika); „Uvijek biti spreman novo učiti“ (66 % : 55 %);“ Biti kreativan“ (48 % : 34 %); „Zalagati se za obitelj“ (84 % vjernika prema 66 % nevjernika); „Aktivno sudjelovati u politici“ (14 % : 5 %); „Imati djecu“ (67 % : 44 %). Zanimljiv je i ovaj podatak iz kojeg slijedi zaključak: oni kojima religija nije važna, traže u životu zabavu, jake doživljaje, pustolovine, visoke prihode za materijalno blagostanje. Jednom riječju: svoj život izgrađuju i orijentiraju materijalistički i hedonistički, dakle suprotno životu u kojem prvo mjesto zauzimaju duhovne i kulturne vrijednosti, idealističke i humane vrjednote... Te spoznaje iz znanstvenih istraživanja opravdavaju sljedeću tvrdnju: raditi na slabljenju ili čak sprječavanju utjecaja kršćansko-katoličkog načina života i djelovanja Katoličke Crkve u društvu jest torpediranje sveopćeg intelektualno-duhovnog i humanog razvoja čovjeka i svjetskog društva. Odakle to da se o tim činjenicama u javnosti jedva raspravlja? Tematika te rasprave imala bi naslov: Ateističko usmjerenje života i sveopća moralno-kulturna kriza zapadnoga svijeta. U teološko-filozofskoj perspektivi ta bi tematika imala naslov: Duhovno-etička korupcija društvenih elita i grijeh struktura. Katolički vjernik često će tražiti utjehu i snagu u molitvi za što veći broj krjeposnih i Božjim zapovijedima vjernih političara, državnika, znanstvenika, odgojitelja, roditelja...

dr. Josip Sabol

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Ned, 19-05-2024, 19:15:24

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.