Konferencija „Mediji i djeca" u Matici hrvatskoj

UMatici hrvatskoj, 15. lipnja - završen je dvodnevni stručno znanstveni skup „Mediji i djeca" kojeg su organizirali Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i Odjel za medije Matice hrvatske. Drugi dan konferencije sastojao se je od modula „Odgoj za medije" i okruglog stola naziva „Pogled u budućnost: Društveni mediji – budućnost odnosa djece i medija". Treći modul konferencije je stavio naglasak značaj medijskog odgoja, njegovo uvođenje u školski kurikulum, uporabu u odgoju i izobrazbi, a dotaknuta su i pitanja alternativnih projekata medijskog odgoja i izobrazbe. Okrugli stol je problematizirao pitanja novih medija i načina sprječavanja potencijalnih (sve većih) opasnosti koje oni u sebi sadrže.

Odgoj za medije – uloga, značaj i alternative

Zanimljivu raspravu na modulu izlaganjem je otvorio Krešimir Mikić koji je poručio kako bi kod djece i mladih trebali razvijati medijsku pismenost jer mediji u sebi kriju određene opasnosti ako ih se ne koristi na ispravan način. Mikić je istaknuo kako je osnovni problem kad se govori o medijskoj kulturi, a da u nju nisu uključeni roditelji - uz djecu i nastavnike. Na tom je tragu i Zlatko Miliša koji je istaknuo kako je odgoj za medije potrebno uvesti već u nižim razredima osnovne škole zbog manipulativne uloge medija koja ima najveći utjecaj upravo na djecu kao „najslabije" u društvu. Kad se je osvrnuo na ulogu roditelja u Ivica ŠolaIvica Šola u svom je izlaganju stavio fokus na odgojnu i obrazovnu ulogu medija, ali je naglasio i ulogu i značaj medija kao tehnike. „Samo postojanje medija je oblik prisile jači od bilo koje ideologije"medijskom odgoju djece, Miliša je ostao kategoričan: „Računalo nema što raditi u dječjoj sobi i tu je završena priča. Televizor nema što raditi u dječjoj sobi i tu je završena priča".

Ivica Šola, s druge strane, u svom je izlaganju stavio fokus na odgojnu i obrazovnu ulogu medija, ali je naglasio i ulogu i značaj medija kao tehnike. „Samo postojanje medija je oblik prisile jači od bilo koje ideologije", upozorio je Šola. Postojanje medija prisiljava nas da im se stavimo u službu. Izim toga, mediji nastavnicima mogu poslužiti i kao alat i, time uvelike olakšati prijenos znanja, u svom je izlaganju istaknuo Ivan Uldrijan. Učenike je katkad zahtjevno zainteresirati za nastavne sadržaje! Ipak - upravo mediji predstavljaju pomagala koja djeci omogućuju bolje, trajnije i učinkovitije usvajanje nastavnih i medijskih sadržaja.

„Škola danas više ne može sama. Moramo joj pružiti ruku i probati pomoći koliko možemo", rekao je Danijel Labaš govoreći o alternativnim projektima medijskog obrazovanja i školskog sustava. Labaš je modul zaključio predstavljanjem „Deklaracije o medijskoj kulturi" čiji je cilj potaknuti pojedince i državne ustanove da po uzoru na ostale demokratske zemlje učine sve što je u njihovoj moći da medijski odgoj i kultura dobiju zasluženo mjesto u školama.

Okrugli stol: „Pogled u budućnost: Društveni mediji – budućnost odnosa djece i medija"

U temu je sudionike uveomoderator okruglog stola Igor Kanižaj koji je istaknuo sve veću značnost novih medija u socijalizaciji djece, ali i uloge roditelja u tom složenom procesu. Sudionici okruglog stola bili su Lidija Kralj, Renata Odeljan, Zlatko Miliša, Nenad Prelog, Tomislav Ramljak te Sanja Čulo, svi redom stručnjaci koji se bave preventivnim djelovanjem kada je u pitanju zaštita djece od medijskih opasnosti. „Današnje generacije su digitalni urođenici", rekao je Nenad Prelog koji dosta optimistično gleda na razvoj novih tehnologija. U takvom tonu nastavila je i Renata Odeljan koja je govorila o projektima koje provodi Ministarstvo unutarnjih poslova u suradnji s drugim institucijama.

O postojanju brojnih načina zlostavljanja djece putem novih medija, ali i njihove prevencije svjedočili su Tomislav Ramljak i Sanja Čulo iz Centra za zlostavljanu djecu iz Osijeka koji u suradnji sa školama uspješno provode brojne inicijative sprječavanja nasilja. Na važnost uspostavljanja suradnje i komunikacije između nastavnika, roditelja i djece ukazala je i Lidija Kralj te je naglasila važnost njihova uključivanja u izradu medijskih sadržaja. Nešto manje optimističan bio je Zlatko Miliša koji je istaknuo kako se ne poduzimaju konkretne i efikasne mjere u zaštiti djece od medijskih opasnosti. Okrugli je stol zaključio Igor Kanižaj te u ime organizacijskog odbora simpozija pozvao sve sudionike na suradnju u zaštititi djece od potencijalnih opasnosti koje donose novi mediji.

Stručno znanstveni skup "Mediji i djeca" (2012) u ime predsjedništva Matice hrvatske zaključila je Klara Čičin-Šain pozdrvivši sve nazočne i zahvalivši se izlagačima, pokroviteljima i sudionicima na odzivu.

Ivan Raos