Ivica Ico Bilandžić - Izložba četrdesetak iznimnih radova

Četrdeseta samostalna izložba kutinskog slikara Ivice Ice Bilandžića, „Svjetlost nad vodama", otvorena je u četvrtak u prostorijama Hrvatske Paneuropske unije. Odmah recimo kako je izložba za građanstvo otvorena do 15. ožujka, a za glazbenu se podlogu pobrinuo Luka Prlić na flauti.

Bunar

Bilandžića kao umjetnika nesvakidašnjeg talenta čiji je dugotrajni slikarski put vidljiv na esetak iznimnih radova pokazanih na izložbi, a od kojih najstarija spadaju u famozni „Naftni ciklus" iz 80-ih godina prošlog stoljeća čiju je vrjednotu naglašavao i akademik Matko Peić. Izložene slike publici su predstavili Nevenka Nekić, dopredsjednica Hrvatske Paneuropske unije i Dragutin Pasarić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Kutina, uz čiju suradnju je ova izložba i ostvarena. Kako je istaknula profesorica Nekić, Bilandžićev uspjeh vidljiv je u tome što je u prenatrpanoj likovnoj javnosti dobio pažnju i što su o njegovom slikarstvu pisali eminentni likovni kritičari poput Stanka Šoljarića, Jurja Baldanija, Josipa Depola, Mirjane Sakač, Elene Cvetkove, Sanje Grković i drugih. Profesorica Nekić istaknula je kako bi se gotovo svi navedeni kritičari složili u jednom, a to je kako je dominantna tema Bilandžićevih slika upravo voda i kako se iz toga i nametnuo sam naziv izložbe, odnosno jedan njegov dio.

Zaboravljeni

Nadmašiti samoga sebe

Dragutin Pasarić, dugogodišnji prijatelj i suradnik Ivice Bilandžića i jedan od najboljih poznavatelja njegova opusa istaknuo je kako je Ivica još kao dijete u pučkoj školi pokazao talent za slikanje. Završio je Školu primijenjene umjetnosti i Tehničku školu za automatizaciju u Zagrebu, a u INA Petrokemiji Kutina deset je godina radio kao tehničar automatizacije i dvadeset godina kao dizajner-tehnolog. Uz rad autodidaktički je studirao slikarstvo, a 70-ih godina 20. stoljeća slikarstvo je usavršavao kod profesora Antona Despota (Zagreb) i profesora Krunoslava Kerna (Slavonski Brod). Iza njega je veliki broj što skupnih, što samostalnih izložbi i niz pohvala i nagrada na likovnim natječajima. Organizirao je desetak likovnih kolonija i na desecima drugih sudjelovao, a od 2010. godine voditelj je i mentor Likovnog društva Lipovljani. Dugogodišnji je član (radnik) Ogranka Matice Hrvatske Kutina i likovnih udruga Kutinski likovni krug (KLIK) i Moslavački likovni krug.

Lonjskopoljski ribič

Bilo da je riječ o tehnici ulja na platnu, pastela ili akvarela, umjetnička djela pokazuju autorovu konstantu kreativnog rasta i želje za nadmašivanjem samog sebe. Bilandžić, kao i svaki istinski umjetnik, teži autentičnom izrazu i pobija onu klasičnu podjelu na akademske umjetnike i na amatere po kojoj samo oni prvi priznaju, a također i ona razmišljanja po kojima je klasično figurativno slikarstvo predmet ismijavanja, što je također u svom govoru istaknula profesorica Nekić. U opusu ovog umjetnika, unutar kojeg su vidljive mijene i stilske preobrazbe, figurativnost ponovno doseže kvalitetu. Izložba djelomično ima i retrospektivni karakter, no prvenstveno se njome htjelo u jednom selektivnom i kritičkom izboru od četrdesetak djela prezentirati dvije bitne komponente u stvaralaštvu spomenutog umjetnika, a koje su prisutne u naslovu izložbe.

Posavačka korablja

Osebujni kolorizam

Veći dio slika prikazuje razna godišnja doba nad vodama Save, Pakre, Lonje, Lonjskog polja kao i mora uz otok Krk ili hridine Malinske, a Bilandžić je jednako blizak s ozračjem riječnih obala kao i s onim morskih hridi. Svjetlost ima veliki kompozicijski značaj u njegovu opusu: kao što njome majstori svjetla na kazališnoj sceni stvaraju različita raspoloženja, tako to čini i Bilandžić na svojim slikama. On je poput Claudea Moneta slikar svjetla i za njega motiv nije presudan, kao ni potreba da potpuno točno predstavi sadržaj. Bilandžić ne prepisuje stvarnost, već je oblikuje pomoću vlastite osobnosti iz čega i proizlazi osebujni kolorizam njegovih djela. Konačno, slikati po prirodi ne znači kopirati ono objektivno, već realizirati svoje dojmove.

Vltava u magli

Često, kao maloprije spomenuti impresionist, koristi isti motiv slikajući ga u različito doba dana ili godine, kad se svjetlost lomi pod različitim uglovima. „Posavačka korablja" i „Moslavački trijem" upravo su primjeri koji dokazuju tu tvrdnju. Na „Moslavačkom trijemu" prevladavaju pastelne boje, dok je „Posavačka korablja" ekspresivnija u boji, a obje slike gradi pomoću mnogo raznobojnih faseta, slično slavnom Paulu Cézanneu, ploha pažljivo odabrane boje koje površini pružaju dojam prozračnog treperenja. Motiv stare hrvatske drvene arhitekture govori o još jednoj kvaliteti Bilandžićevog opusa, što su na otvorenju istaknuli profesorica Nekić i gospodin Pasarić, a to je činjenica da portretira prostore i motive koji će jednog dana iščeznuti i time neposredno pridonosi očuvanju kulturne baštine.

Marija Snježna

Hrvatska Paneuropska unija uvidjela je u stvaralaštvu i djelu Ivice Bilandžića istinskog zaljubljenika u slikarstvo - koji bez lažne pretencioznosti stvara opus u kojem je vidljiva stalna potraga za ontološkom ljepotom i njenim odražavanjem u najrazličitijim motivima mimezisa.

Ivona Pavković, pripremio Ivan Raos