Ivan Raos: Hrvatski jezik u EU

Najavljujući antologiju pjesništva o hrvatskom jeziku »Po njemu si sve što jesi» 2012. iznosim i novije poznate zaključke koji su prihvaćeni u svezi uporabe hrvatskog jezika u EU. Zato jer integriranjem RH kao 28. države članice u EU, i hrvatski (standardni jezik) biti će jedan od 24. službena europska jezika kojim će se službeno eugovoriti i pisati u EU. Podsjetiti ću negatore kako je i kad je "Pregovaračko poglavlje 34." uspješno zatvoreno najesen 2010. sa strane Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH prema EU, zatim i sva pristupna poglavlja 2011.

Eto u članku navodim objašnjenje u svezi statusa hrvatskog jezika s danom pristupanja RH Europskoj uniji 1.srpnja 2013.godine. Znači, danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji objavljuje se vjerodostojna hrvatska inačica pravne stečevine EU-a u posebno objavljenoj Snježana KordićPostavlja se pitanje kako će osobe koje žele Hrvatsku "balkanizirati" zapravo negatori hrvatskoga jezika opstati i nadalje pisati u europeiziranoj Hrvatskoj, spomenut ću neuglednu i nigdje (u znanstvenom svijetu lingvistike) neprihvatljivu zaista nezanimljivu a moguće zapravo poremećenu Snježanu Kordić i njezine suradnike među njima i pojedine članove tzv. "Društva hrvatskih pisaca"?!nakladi Službenog lista Europske unije i hrvatski jezik postaje službenim jezikom u Europskoj uniji".

*U Zajedničkom stajalištu Europske unije za poglavlje 34 - Institucije (od 6. listopada 2010.) prvi put se službeno navodi da „EU smatra da od pristupanja Hrvatske hrvatski jezik treba biti priznat kao izvorni jezik Ugovora te, da tekstovi akata institucija trebaju biti sastavljeni na hrvatskom jeziku i vjerodostojni pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. EU stoga smatra da članak 55. Ugovora o Europskoj uniji, članak 225. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju te obje Uredbe Vijeća br. 1 od 15. travnja 1958., kojima se određuju jezici kojima će se koristiti Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju, trebaju biti u skladu s time izmijenjeni i dopunjeni."

Postavlja se pitanje kako će osobe koje žele Hrvatsku "balkanizirati" zapravo negatori hrvatskoga jezika opstati i nadalje pisati u europeiziranoj Hrvatskoj, spomenut ću neuglednu i nigdje (u znanstvenom svijetu lingvistike) neprihvatljivu zaista nezanimljivu a moguće zapravo poremećenu Snježanu Kordić i njezine suradnike među njima i pojedine članove tzv. "Društva hrvatskih pisaca"?!

Znamo li doista kakvim jezikom će se pisati i je li će se prevoditi na hrvatskom jeziku i hoće li svi prijevodi biti pisani i objavljivani i obznanjivani u glasilima u EU? Ovo spominjem jer zasad, uz Snježanu Kordić postoje zagovornici u EU koji negiraju posebnost prevođenja na hrvatskom jeziku, a žele uspostaviti nekakav fiksirani (bosansko - hrvatski - crnogorski i srpski?!

Bogato hrvatsko jezično naslijeđe

Zato nikad ne smijemo zaboravljati da Hrvatska ima zaista bogatu baštinu stvaranu i raspoznaju u svim razdobljima Snježana Kordićeuropske povijesti (i pjesničku), koja je neotuđiva od hrvatskog i europskog stvaralaštva i narodnog identiteta. Kazati ću da je puno europske baštine napisano i učinjeno na hrvatskom jeziku. Mnogi ne žele prihvatiti hrvatska pozitivna europska iskustva a zato ću ponoviti da je hrvatski jezik bio obvezan i predavan kao službeni jezik (jedan od 6 jezika) na svim europskim uglednijim sveučilištima i učilištima onodobne Europe i ne samo tijekom, 17.stoljća (Stjepan Krasić,"Počelo je u Rimu" 2009.), i da je svima „slavenskim jezicima" kao razvijeniji europski jezik - bio polazna gramatička, tj. lingvistička norma za normiranje svih slavenskih jezika (ruskog, poljskog, bugarskog, ukrajinskog, češkog, makedonskog...). Zato jer je iskustvo s uvođenjem „ilirskoga", tj. hrvatskog na Rimskom kolegiju pokazalo se vrlo uspješnim pa je papa Urban VIII. model „Akademije ilirskog jezika" odlučio proširiti i na druga sveučilišta. G. 1623. Hrvatska baštinaKazati ću da je puno europske baštine napisano i učinjeno na hrvatskom jeziku. Mnogi ne žele prihvatiti hrvatska pozitivna europska iskustva a zato ću ponoviti da je hrvatski jezik bio obvezan i predavan kao službeni jezikdonio je dekret kojim je naredio da se svuda, gdje je to bilo moguće, osnivaju (sve)učilišta i katedre za ove jezike: hebrejski, grčki klasični i moderni, arapski, kaldejski ili aramejski (kojim je Isus govorio), i „ilirski" Sveučilišta na koja se je odnosila ta naredba bila su sva onodobna katolička učilišta i sveučilišta u Europi. Izrijekom su navedena sljedeća sveučilišta: Bologna, Padova, Beč, Ingolstadt, Köln, Leuven, Pariz, Toulouse, Valencia, Salamanca i Alcalà de Henares (Madrid).

Ovdje bi trebalo postaviti pitanje: Zašto je naredio da se uvede učenje upravo tih jezika?

Prva četiri jezika: latinski, grčki, hebrejski i kaldejski bili su potrebni za proučavanje kršćanskih vjerskih i kulturnih korijena, osobito Biblije i teologije, a druga dva; arapski i „ilirski", značili su hrabar iskorak prema budućnosti. Tečaj tih jezika morao je trajati najmanje dvije godine, i to ne samo za studente nego i profesore. Bitište spomenutog dekreta sastoji se u tomu- jer je papa smatrao da katolici zapadnoeuropskih zemalja svojoj istočnoeuropskoj braći kao misionari mogu biti od velike pripomoći. Zato su trebali naučiti „najrašireniji", najrazvijeniji" i „najljepši" slavenski jezik (govor). Tim je dekretom ujedno „ilirski" praktično priznao nasljednikom staroslavenskoga kao općega crkvenog jezika slavenskih naroda na kojemu su se za sve njih mogle i trebale tiskati knjige. Bila je to prava „apoteoza" jezika jednoga malog naroda i vrhunac njegove međunarodne afirmacije koju nikada prije ni kasnije nije doživio, i to od strane jedne nadnacionalne i „globalne" ustanove kakva je bila Katolička crkva. Nije poznato da je Crkva ikada što takvo učinila s Marko Marulić„velikim" europskim jezicima koje mi danas kao jezike velike kulture učimo u školama a istina je da je hrvatski jezik tad bio jedan od 6. obveznih jezika na europskim sveučilištima, tj. jedan od šest onodobnih svjetskih i europskih jezika!

Slavistika je lingvistički pojam koji se širio i razvijao s pojedinim jezičnim kulturama u pojedinim državama počevši od srednjeeuropskih zemalja do najistočnijih ruskih područja! Slavizam i slavistika i nisu povezane s biološko genskim (haplo grupama), tj. antropološkim ljudskim podrijetlom i izgledom - jer se razlikuju primjerice: Rus i Hrvat, što znači Dinarac i stanovnik iz središnje Rusije ili iz Zakavkazja!

Značaj Marka Marulića

Spomenut ćemo - kako je pojavljivanje književnika Marka Marulića i njegovih književnih djela počekom 16. stoljeća u onakvoj (raskomadanoj sa svih strana) Hrvatskoj donijelo vidljiviji kulturni zamah. S Marulićem u takvoj Hrvatskoj javlja se i započinje renesansa kojom prestaje srednji vijek ! Marulić kao najzanimljiviji svojedobni europski humanist, u svojoj Hrvatskoj je značajem najbitniji i u ovodobnosti a ne samo kao renesansni književnik. Marulić je izniman i kao jedan od najznačajnijih likovnih umjetnika tog kulturološkog jezikrazdoblja - ne samo u Hrvatskoj (bakropisi). Zato zahvaljujući i nedavno predstavljenoj knjizi u Hrvatskoj (Dubrovnik – proljeće i Zagreb – jesen i Frankfurtskom sajmu knjiga 2009.) ¨Nepoznata proza Marka Marulića¨ (2009), autora – priređivača Zvonka Pandžića ponovno je u Hrvatskoj i Svijetu odjeknulo zanimanje za stvaralaštvom i nepoznatostima o Maruliću!

Odjek nedavnog predstavljanja nepoznatoga Marulića okupio je i vodeće svjetske filologe i povjesnike (znanstvenike o književnosti) koji su iznova aktualizirali Marulićevštinu, a pritom još uvjerljivije i europskije pokazuje se i pisana hrvatska kulturna baština! Hrvatska je europska zemlja eto unatoč protivljenjima kojekakvih (kvislinga i velikosrpskih negatora) postaje punopravnom članicom EU. Hrvatska prošlost, sadašnjost i budućnost zapravo su europske, kako kulturno, tako i društveno i zajednička najme katolička religijska tradicijska prošlost! Zato je dugovjeka tradicijska prošlost i sadašnjost Hrvatske i zakonski usklađena sa sadašnjošću i prošlošću EU!

Ivan Raos

 

Pon, 12-04-2021, 06:45:43

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.