Promišljanje o stanju države i hrvatskog naroda u domovini i iseljeništvu (I.)

Polazeći od toga da bi politika trebala biti sami vrh empirijske mudrosti koja usmjerava narod StrankePolitičke stranke, gotovo beziznimno, ponašaju se kao zatvoreni “feudi” i ne žele se ujediniti na nacionalno-patriotskom, demokršćanskom, gospodarskom i svakom drugom prosperitetnom programu od interesa za cijeli narod, a rukovodstva tih stranaka nisu se sposobna odreći svojih sitnih “feuda” u korist općeg dobra, pače i kvalitetne kadrove unutar samih sebe guraju dalje od svakog utjecaja, da ne bi bile ugrožene njihove rukovodne pozicije.prema prosperitetu, prema boljitku i njegovoj nacionalnoj i socijalnoj sigurnosti u budućnosti, očuvanju nacionalnog suvereniteta i dostojanstva naroda, jačanju njegove patriotske i socijalne svijesti, a u skladu s humanističkom Prpafilozofijom i kršćanskim svjetonazorom koje je nadživjelo sve države i režime svijeta – jer stavlja čovjeka i njegovu društvenu, nacionalnu i socijalnu dobrobit u središte pažnje!

Polazeći od toga da se, gotovo sve političke garniture koje se izredale na vlasti na vrhu hrvatske države do sada, nisu se držale tog principa, pa su često postupale suprotno nacionalnim, patriotskim i socijalnim interesima hrvatskog naroda.

Počesto su služili interesima moćnog globalističkog kapitala i njihovim gospodarima, a zanemarivale su nacionalne patriotske i socijalne interese svog naroda i svih građana u RH, a posebno zanemarivale i interese hrvatskog nacionalnog korpusa razasutog diljem svijeta, koji se silom prilika i pod utjecajem različitih kultura i svjetonazora sve više udaljava od svog matičnog naroda.

Dakle, političke garniture koje nisu stavljale u žižu interes hrvatskog čovjeka, njegov prosperitet, nacionalnu i socijalnu sigurnost.

Stoga nacionalno-patriotsko, gospodarsko-socijalno, kulturno-svjetonazorsko, a posebno i moralno stanje u Politikahrvatskoj državi postalo je krajnje zabrinjavajuće.

Političke garniture nisu u stanju ni sagledati to stanje, a kamo li povući strateške i taktičke političke i gospodarske poteze da se to stanje razriješi. U narodu i iseljeništvu živi svijest da to i ne žele, ili da se barem dovoljno ne trude.

1. Političke stranke, gotovo beziznimno, ponašaju se kao zatvoreni “feudi” i ne žele se ujediniti na nacionalno-patriotskom, demokršćanskom, gospodarskom i svakom drugom prosperitetnom programu od interesa za cijeli narod, a rukovodstva tih stranaka nisu se sposobna odreći svojih sitnih “feuda” u korist općeg dobra, pače i kvalitetne kadrove unutar samih sebe guraju dalje od svakog utjecaja, da ne bi bile ugrožene njihove rukovodne pozicije.

2. Socijalna raslojenost hrvatskog društva je znatno veća nego u doba feudalizma i kmetstva. Dok jedni jedva da imaju i zalogaj kruha da prehrane svoje obitelji, drugi se razmeću bogatstvom i imovinom koju najčešće nisu stekli kao rezultat vlastitog rada.

3. U Hrvatskoj je javno pogažen moral i dostojanstvo naroda. Stoga bi trebalo ubuduće u Ustav RH ugraditi odredbu Ekonomijada ono što nije moralno i pravedno da je istovremeno i protupravno i protuustavno, (misleći pri tom na zakonske propise i niže akte koji daju privid zakonitosti nečemu što je suprotno javnom moralu i pravednosti).

4. Gotovo cjelokupno hrvatsko bankarstvo je predano u ruke tuđinu od strane političkih garnitura koje su do sada bile na vlasti, nerijetko i po principu - “ žrtvuj cijeloga vola da bi osobno dobio jedan šnicl”.

To je, kako se čini, bio i princip rasprodaje najprofitabilnijih hrvatskih gospodarskih subjekata i nacionalnih vrijednosti. Svakoj daljnjoj rasprodaji treba stati na kraj! I svaki pokušaj prodaje strancima državne imovine od strateških i nacionalnih interesa - treba proglasiti aktom neprijateljstva i StrateškiBraniteljska populacija je ugrožena što je pokazala i manifestirala svojim brojnim suicidima (dosad više od sedam tisuća u Hrvatskoj i BiH, (u Hrvatskoj 3017 suicida branitelja, 156 njihovih supruga i 52 braniteljske djece) a u BiH (prema neprovjerenim podacima) više od četiri tisuće braniteljskih suicida, koji nisu samo rezultat bolesti već prvenstveno i kao rezultat lošeg i zapuštenog društvenog položaja i guranja branitelja na margine društva i osjećaja nepravde koja se raširila posvuda.podrivanjem narodnog gospodarstva. Želimo obnoviti hrvatsko bankarstvo, to jest da sve one djelatnosti gdje se zarađuje prevrćući novac za novac budu u vlasništvu države, da sva dobit ide u opće dobro – u državni proračun. To se isto odnosi i na osiguravajuća društva i sl. Želimo vratiti u ruke Hrvatske države monopol nad energetikom i strateškim sirovinama i pratećoj djelatnosti.

Rasprodaja nacionalnih dobara pokazala se najpogubnijim potezom političkih garnitura kojima patriotizam ništa nije Crnoznačio. U našem društvu više nikada niti jedan pojedinac koji stavlja svoj osobni interes ispred zajedničkoga, ne bi se u društvenom položaju smio pomaknuti naprijed niti jedan milimetar.

5. Hrvatsko selo, a time i poljoprivredna prizvodnja posebno su zapušteni. Polja su neobrađena, mnoge kuće su prazne ili je u njima staračko stanovništvo. Naše selo umire! Umire ponajprije zbog maćuhinskog odnosa vlasti prema poljoprivredenicima, a posebno i prema stočarima, mljekarima i sl.

Zbog uvoznog lobija nestaju naše farme, s tržišta nestaje zdrava domaća hrana, a preplavljuje ga uvozna hrana sumnjive kvalitete. Hrvatsku poljoprivredu treba staviti pod posebnu zaštitu države unapređujući tehnologiju i interes mladih ljudi da ostanu u svojim selima, na svojim imanjima i da tamo proizvode kvalitetnu hranu za široko europsko tržište.

6. Braniteljska populacija je ugrožena što je pokazala i manifestirala svojim brojnim suicidima (dosad više od sedam tisuća u Hrvatskoj i BiH, (u Hrvatskoj 3017 suicida branitelja, 156 njihovih supruga i 52 braniteljske djece) a u BiH (prema neprovjerenim podacima) više od četiri tisuće braniteljskih suicida, koji nisu samo rezultat bolesti već prvenstveno i kao rezultat lošeg i zapuštenog društvenog položaja i guranja branitelja na margine društva i osjećaja nepravde koja se raširila posvuda.

7. Zemlja nam je još uvijek dobrim dijelom zasijana minama što često odnosi ljudske živote, pa i one dječje, pa se EUrazminiranje ukazuje prioritetnim u pogledu rasporeda sredstava iz društvenog proračuna ispred financiranja kojekakvih udruga koje nisu u skladu s svjetonazorom najvećeg dijela naroda, a prioritetno im se dodjeljuju neprimjerno visoka sredstva iz proračuna, a zanemaruju se gubitci ljudskih života (više od pet stotina) zbog zasijanih minskih polja. Oni idu izravno na savjest vladajućih struktura, ali nažalost i cijelog naroda.

8. Političke stranke, gotovo sve, vidjele su spas nacionalnog gospodarstva Ulaskom Hrvatske u EU. Upitno je koliko je to bilo realno argumentirano mišljenje, jer još nigdje nisu javno TeritorijU svim dosadašnjim ratovima u dvadesetom stoljeću, Hrvatska je izlazila sa sve manjim teritorijem, tj. gubila ga je ili ratom ili još gore za zelenim stolom. I danas se prema Hrvatskoj postavljaju ultimativni zahtjevi za ustup hrvatskog teritorija od strane susjednih država, prvenstveno Slovenije koja je okupirala Sv. Geru, a traži cijelu Savudrijsku valu. BiH svojata dio hrvatskog teritorijalnog mora kod Neuma i protivi se izgradnji Pelješkog mosta. Crna Gora svojata Prevlaku, a Srbija neke prekodunavske teritorije koji su bili u sastavu avnojevske Hrvatske.objavljene analize troška i dobiti ulaskom Hrvatske u EU, te njihovog omjera. Ali, i položaj Hrvatske kao kasnodolazeće članice, kad se stol s jelom (fondovima) već dobrano ispraznio. A posebno kod tog ulaska nije vrednovano zabrinjavajuće recentno stanje gospodarstva kod mnogh članica EU.

Zato moramo biti vrlo oprezni, jer nismo se udružili u EU da bismo možebitno izgubili ili ograničili svoje gospodarstvo, slobodu i suverenost, da ne bismo više bili svoj na svome, i ne želimo biti nikome sluge i potčinjeni. Imamo gorko povijesno iskustvo Beča, Budimpešte, Beograda, Berlina, a sad nas čeka i Bruxelles. Zar mi uvijek moramo tražiti od nekoga dopuštenje što ćemo činiti u svojoj vlastitoj kući i u svojoj obitelji. Kao suvereni narod to ne smijemo dopustiti.” Regnum regno non praescribit leges. (Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone)!” Tako je uzviknuo naš časni hrvatski ban Ivan Erdodi isukavši sablju na Požunskom (danas Bratislava) saboru 1790. g. Hrvatski narod i hrvatska politika u EU visoko trebaju dići svoj stijeg, ponos i dostojanstvo. Jedan smo od najstarijih naroda u Europi, imali smo državu i parlamenat kad mnogi drugi (koji nad nama sada žele gospodariti) nisu ni znali što je to.

9. Perspektiva i budućnost mladih ljudi u vlastitoj domovini je mala ili gotovo nikakva. Zar vam to ne ilustrira činjenica da niti jedan predsjednik hrvatske države do sada nikada nije podnio godišnji izvještaj o stanju društva i nacije. Da se na nijednoj sjednici Državnog sabora nije raspravljalo o sve većem, masovnijem odolasku mladih ljudi iz Hrvatske, što predstavlja pravu moru za cijeli narod. Unutarnjim razarateljima Hrvatske to je očito dobro došlo, pa Padne dopuštaju o tome javno govoriti. Kao narod moramo sačuvati svakoga pojedinca i osigurati mu kruh u vlastitoj domovini.

Mi smo iseljenička država, samo iz razloga što se njome loše upravlja, a kroz povijest, jer su s nama upravljali stranci, samo zbog naše nesloge.

10. Danas, nakon više od tisuću godina, ima nas tek duplo više nego što nas je bilo za vrijeme kralja Tomislava. Hrvatska je danas najviše ugrožena demografski, vlast o tome šuti, umjesto da se po tom pitanju organizira rasprava u saboru, u stručnim institucijama sl. i da se poduzmu sve mjere da se natalitet popravi. Mi moramo takvoj politici koja to provodi već jednom reći - dosta! Trebamo uspostaviti organizaciju države i njenu čvrstoću po uzoru na jake države zapada. A posebno po pitanju zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske.

11. U svim dosadašnjim ratovima u dvadesetom stoljeću, Hrvatska je izlazila sa sve manjim teritorijem, tj. gubila ga je ili ratom ili još gore za zelenim stolom. I danas se prema Hrvatskoj postavljaju ultimativni zahtjevi za ustup hrvatskog teritorija od strane susjednih država, prvenstveno Slovenije koja je okupirala Sv. Geru, a traži cijelu Savudrijsku valu. BiH svojata dio hrvatskog teritorijalnog mora kod Neuma i protivi se izgradnji Pelješkog mosta. Crna Gora svojata Prevlaku, a Srbija neke prekodunavske teritorije koji su bili u sastavu avnojevske Hrvatske.

Mile Prpa

Pet, 18-10-2019, 10:04:20

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.