Popis lektire

Hrvatske lijeve lašce ugrubo možemo podijeliti na dvije skupine. Prvu čine zaslijepljeni, ideološki zadrti i primitivni kerberi skromnog repertoara odavno dezavuiranih dogmi; drugu, pak, mentalno hitriji i u razložno umovanje upućeniji. Prvoj skupini pripadaju tipovi poput Freda Matića, Hrvoja Klasića, Dragana Markovine ili puhovskiKreše Beljaka, drugoj, recimo, likovi poput pokojnog Inoslava Beškera ili itekako živahnog Žarka Puhovskog. Prvi govore nelijepo i vulgarno čak i kada hoće nešto lijepo reći, drugi lažu čim zinu, ali tečno, okruglo, tu i tamo začinjeno poluistinama, paralogizmima i sofizmima. O Žarku sam Puhovskom svojedobno napisao dva teksta držeći da je za društvenu higijenu važno upozoriti na njegovu sklonost lažnom svjedočenju, no otkako ga je Milanović u naletu inspiracije okarakterizirao na sljedeći način: ''Žarko Puhovski je propali političar i udbaški druker, zvali su ga ništarija!'' – činilo mi se da nema smisla bilo što rečenomu dodavati.

Ipak, nedavno mi je prevejani Žarkec uspio zaintrigirati. Evo, o čemu je riječ! Želeći se narugati Domovinskom pokretu i ohrabriti posustale navjestitelje ''rijeka pravde'', Puhovski poseže za starom propagandnom mantrom ljevice kako su lijevi intelektualno superiorniji od desnih, osobito kada je hrvatska desnica u pitanju: ''DP bi htio biti AfD kada odraste, ali za razliku od njih oni nemaju nikakav intelektualni politički potencijal da preuzmu vlast. Oni imaju veće oči nego želudac, oni neće biti u stanju kapacitirati ono što im se nudi jer nemaju ljude. Oni su benigna skupina po kapacitetu, a namjere su zloćudne, ali imamo impotentnu desnicu.'' Nešto dalje u razgovoru za N1 on ovako poentira: ''Oni se nisu u stanju baviti ni popisom literature za lektiru jer nemaju kapaciteta, (…).'' To je Puhovski u punom sjaju! Žarkec iz najboljih dana! Ohrabruje posustale jugane, kako ih je zvao Benjamin Tolić, da se ne boje domovinaca jer, tumači mudri Žarkec, zli jesu, ali su preglupi da bi juganima mogli naškoditi.

Međutim, kao i obično, u njegovu naoko skladnom umovanju ima jedna rupa, nevelika, ali sasvim dostatna da se kroza nju vidi ogoljeni konfabulator. Naime, nesumnjivo najveći živući pisac cjelovite povijesti hrvatske književnosti, novakSlobodan Prosperov Novak, jedan je od istaknutijih članova Domovinskog pokreta. Tu činjenicu Puhovski je elegantno, kako samo on to zna, zanemario i spretno zajahao stereotip o desničarskoj potkapacitiranosti. Iako, recimo, u vrhu DP-a ima vjerojatno više vrsnih intelektualaca nego u vrhu SDP-a: Jurčević, Hasanbegović, Peternel, Dobrović, Biloglav…Ali, avaj, ugrizoh se za jezik! Ovo moje umovanje o lošem umovanju Žarka Puhovskog dovelo me u stanovitu nedoumicu. Prosperov Novak jest napisao sjajnu povijest hrvatske književnosti, ma neki njegovi sudovi o suvremenim hrvatskim književnicima pod tolikim su utjecajem njegovih tadašnjih političkih afiniteta da bi ih današnji Prosperov Novak doveo u sklad sebe sadašnjega sa sobom ondašnjim. Jurčević je pak i prije konstituiranja Sabora napustio stranku koja mu je omogućila da se nakon višedesetljetnog omuhavanja oko politike konačno Sabora dokopa.

To nas dovodi do pitanja intelektualaca na desnici, upravo tamo gdje nas je lukavi Žarkec uputio, pa kad je već tako – idemo tamo! Ostatak o lijevim lašcima neka ostane za neki drugi put. U svojoj Povijesti hrvatske književnosti Prosperov Novak za Aralicu kaže da je ''svoje umijeće koristio kako bi branio zloporabe režima kojemu je služio'' misleći, naravno, na Tuđmanov ''režim'', dok za knjige Kultura laži i Američki fikcionar Dubravku Ugrešić da su ''dojmljiv dokument naivne naracije malih stvari u vremenima zla i navodno velikih ideja.'' Slušajući današnjeg Novaka u nizu nastavaka podcasta Velebit s Markom Juričem ili u Bujančevoj Bujici, stječe se dojam da je svoje stavove o ''vremenu zla i navodno velikih ideja'' temeljito revidirao. U dijelu o Anđelku Vuletiću Prosperov Novak mu zamjera da je ''aplaudirao Tuđmanovoj autoritarnoj vlasti.'' Pridodavši tome još jednu prema velikom piscu nepravednu opasku: ''Strah je bio pokretač mnogih Vuletićivih knjiga kao i njegovih životnih gesta. Ne znam koliki je udio straha u nastanku Vuletićevih knjiga, no siguran sam da Tuđmanu i Hrvatskoj koja je pod njegovim vodstvom stvorena Vuletić nije pljeskao iz straha, štoviše da je hrvatskim medijima ponudio oporbenjaštvo kao Jergović, Lovrenović, Stojić i slični puno bi bolje bio prihvaćen od hrvatskog kulturnjačkog establišmenta, pa i na primjeren način nagrađen i uključen u hrvatsku književnost.

Slobodan Prosperov Novak pripada onom tipu hrvatskih javnika koji hrvatsku državotvornu misao do kraja usvoje tek pod stare dane, takvi su npr. pokojni Zdravko Tomac i Ivo Banac, pa i Slaven Letica, od živih na pamet mi pada Gordan Malić, a kao primjer pravovremene tranzicije iz globalista u nacionalista – Igor Peternel. Napominjem da u svecana sedaljkaovim mojim opaskama ne treba tražiti ništa maliciozno, konačno i tvorac suvremene Hrvatske, Franjo Tuđman, prešao je sličan put. Drugom tipu hrvatskih intelektualca pripada gore spomenuti Josip Jurčević. On je, gledano sa stanovišta hrvatske državotvorne ideje, na pravoj strani od početka, međutim u praktičnoj operacionalizaciji ideje on uvijek nađe neku dlaku u svakom jajetu iz kojega bi se moglo nešto korisno izleći za Hrvatsku i traži neki svoj put, pametniji i bolji, čini se njemu, od svih drugih puteva. Možda, samo nevolja je što je najčešće samo on na njemu.

I da se nakraju vratimo onoj zlobnoj opasci Žarka Puhovskog o DP-u i popisu lektire, osnosno potkapacitiranosti DP-a. Kako je Jurčević već odjedrio u nekom svom smjeru, a Slobodan Prosperov Novak, ako bude sreće, odjedri prema Bruxellesu, moglo bi se dogoditi da DP opet krene u potragu za viđenijim intelektualcima opće prakse. I ne sumnjam da ih neće naći, samo ako Radić i Penava budu znali igrati partiju šaha s Plenkovićem do kraja mandata. A popis lektire? Bojim se da on sve više postaje irelevantan, ali ne zbog DP-a ili neke druge političke opcije, nego zbog mobitela, ali to je već jedna sasvim druga priča.

Damir Pešorda
Hrvatski tjednik

Pon, 17-06-2024, 07:26:38

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.