Kao da nas neka nevidljiva ruka vodi natrag u barbarstvo, na tribine arene u kojoj se nemilice lije ljudska krv. A mi zaslijepljeni navijamo i palcima pokazujemo one najniže strasti u nama. Nevolja je što jedan po jedan red iz gledališta silazi, to jest biva natjeran sići u arenu. Ako se tako nastavi, samo je pitanje vremena kad će i na nas doći red. (D. Pešorda, hrsvijet)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ne mislim da je provokacija uvjet umjetnosti, štoviše držim da je provokacija radi provokacije pogubna za umjetnost. Doduše, postoji u svemu tomu jedna pomutnja koju je u umjetnost dvadesetog stoljeća unijela avangarda, kojoj je provokacija uistinu bila vrlo važna. Htjelo se osporiti tradicionalnu umjetnost i tradiciju u cjelini, a u tu svrhu provokacija je jedno od učinkovitijih oružja. Površni i neupućeni konzumenti umjetnosti zato su vjerojatno zaključili da između umjetnosti i provokacije postoji zakonomjerna korelacija. (D. Pešorda, hrsvijet)

Add a comment Add a comment        
 

 

Svi koji u Hrvatskoj idu na izbore imaju i nekakve programe, štoviše tijekom kampanje hvastaju se da njihov program jamči ovo ili ono. Međutim, ti programi nemaju baš puno veze s odlukom glasača da glasaju za ovu ili onu opciju, a još manje s kasnijim postupanjem onih koji su na takvim programima dobili vlast. Sjetimo se Programa 21, ništa ili gotovo ništa od toga nije realizirano, no to nikoga ne čudi niti tko to ozbiljno problematizira. (D. Pešorda)

Add a comment Add a comment        
 

 

Mogao bih navesti još sijaset primjera da hrvatski intelektualci ne šute, ali mislim da to nije potrebno. Problem se u nečemu drugom. Oni intelektualci koje se pripušta medijima pjevaju naručenu pjesmu. Onu koje vole čuti lijeve uši. Ostali se ekspresno isključuju iz te elitne zajednice. Kao što su isključeni ili marginalizirani Vukman, Jović, Dujmović, Pečarić, Tomac i brojni drugi. Da i ne govorimo o velikim piscima kao što su Aralica i Novak. (D. Pešorda, HS)

Add a comment Add a comment        
 

 

Amerika Rusija3Naravno, pod ovim naslovom pisat ću Crnoj Gori i Ukrajini, a čemu bih drugom!? Naime, prije izvjesnog vremena objavljen je moj članak Parada ponosa u Podgorici na portalu HRsvijet.net. Članak nije bogzna što, ali naslov je dobar. Moj prijatelj, bivši diplomat Đuro Vidmarović, na članak je reagirao člankom Ruska agresija na Ukrajinu nije izazvana Putinovom skrbi za moralnu krepost Ukrajinaca na portalu HKV-a. Zamjerio mi je što Rusiju izjednačujem s ''krijepošću'', a Zapad s Amerikom, dakle zlom. Premda ja to nigdje nisam napisao.(D. Pešorda)

Add a comment Add a comment        
 

 

8fa2481ba71fb98621b00e80fbee39b2a7c75a3f c45294c9eed9ae667d90f68f2354ad4a590a5bc3 articlemainRiječ je o kapitalnom djelu koje će bez sumnje zauzeti značajno mjesto u recentnoj hrvatskoj književnoznanstvenoj produkciji i, nadam se, potaknuti obnovljeni interes za Matoša koji nam i danas, sto godina nakon svoje fizičke smrti ima što reći o sebi, o nama, o Hrvatskoj koju smo, barem ja tako mislim, brzopleto utopili u novoj uniji, o svijetu u kojemu živimo i o vječnom vraćanju istih tema i dilema. (D. Pešorda)

Add a comment Add a comment        
 

 

Što zaključiti nakon ove kratke analize Mandićeva otvaranja duše beogradskim Večernjim novostima? Ništa posebno, Mandić kao Mandić! Međutim, trebala bi u hrvatskoj kulturnoj javnosti – kako onoj kroatocentričnoj, tako i onoj sklonijoj kozmopolitizmu – konačno sazreti stav da zadrti nacionalizam i šovinizam svoje zagovaratelje diskreditira i intelektualno i ljudski. Stoga je Mandiću, ukoliko nismo licemjeri, mjesto na marginama književnosti. Jugoslavenske, naravno. (D. Pešorda)

Add a comment Add a comment        
 

 

THOMPSONPrenosimo osvrt Damira Pešorde na knjigu "Hajka na Thompsona" akademika Josipa Pečarića. Iz osvrta izdvajamo:". Pečarić je dobro prepoznao da upravo Thompson u svojim jednostavnim ali moćnim stihovima najbolje pogađa hrvatsko narodno bilo, snove i rane, nadanja i strahove hrvatske duše. Jer, budimo iskreno, hrvatstvo danas nema drugog pjesnika osim Marka Perkovića". (D. Pešorda)

Add a comment Add a comment        
 

 

Živa glavaJedna od specifičnosti suvremene hrvatske kulture jest i to da se dosada gotovo isključivo negativno odredila prema nedavno završenom ratu. Zato je valjda i bilo potrebno da se nađe jedna Amerikanka, Hrvatica po vlastitom izboru a ne po rođenju, da bi jednoj od najmučnijih tema nedavnog rata pristupila ideološki i nacionalno neopterećeno, ljudski angažirano, literarno suvereno. Riječ je, naravno, o Julienne Eden Bušić i njezinom najnovijem romanu Živa glava.(D.Pešorda, HL)

Add a comment Add a comment        
Uto, 15-10-2024, 02:36:27

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.