Pismo Glavnom uredniku 'Jutarnjeg lista'

Poštovani Glavni uredniče 'Jutarnjeg lista',

Konačno se pojavio tekst s gornjim naslovom u kojemu se po prvi put u hrvatskome tisku spominje činjenica da je kandidat za HRVATSKU Akademiju znanosti i umjetnosti uklonio bistu Utemeljitelja RH, povjesničara i akademika Franje Tuđmana: ‘Za sve je kriva Tuđmanova bista‘: Otkrivamo pozadinu skandala u HAZU!

Naslov sugerira da će konačno hrvatska javnost iz vaših novina doznati kako 'povjesničar – Uklanjatelj' objašnjava taj svoj postupak.

Istina u tiskanom izdanju 'Jutarnjeg lista' to je samo u podnaslovu, tako da je to doista neobično. Valjda se radi o različitim urednicima od kojih jedan zna što je bitno, a drugi ne zna ili zna kako ne smije znati. Naime, sam tekst je isti u oba izdanja, pa se čini da je urednik internetskog izdanja ipak pokušao svojim čitateljima odvojiti, barem naslovom, bitno od onog manje bitnog u cijeloj priči.

Pečarić1

pečarić2

Međutim, ogroman dio teksta posvetili ste objašnjenu 'povjesničara – Uklanjatelja' u kojemu nema ni slovca o tome što je u naslovu najavio urednik internetskog izdanja, a u manje vidljivom i urednik tiskanog izdanja u podnaslovu.

Naravno i Vama i meni je jasno da iole inteligentniji čitatelj iz tog izbjegavanja odgovora 'povjesničara – Uklanjatelja' zna da tim njegovim izbjegavanjem sam ukazuje što je u cijeloj 'priči' najbitnije.

Doista njegovo izbjegavanje objašnjenja zašto ga je veliki hrvatski kipar Kuzma Kovačić nazvao 'povjesničar – Uklanjatelj', doista sve govori,

Vidim da u ovom intervjuu 'povjesničar – Uklanjatelj' izbjegava i komentirati moj prigovor u svezi s činjenicom da je od svih povjesničara iz HIP-a, on u bazi Scopus u grupi najslabijih znanstvenika. On samo konstatira:

Tada me Pečarić proglasio, prema nekim svojim kriterijima, neprijateljem svega hrvatskog, a sada je još dodao da sam i necitiran, irelevantan, što je apsurd. Jer da je tomu tako, ne bih mogao doći do najvišeg zvanja u znanosti i biti kandidat za Akademiju. Da nešto ne valja, valjda bi to prvi primijetili povjesničari u razredu koji me predložio.

Naravno moj podatak je istinit, a on istinu ipak ne pokušava osporiti. I ranije je 'povjesničar – Uklanjatelj' i to komentirao pa sam mu se morao i tada narugati, pa moram i sada, ali malo zabavnije. Koristio sam samo podatak da u bazi Scopus hrvatski povjesničari imaju 10 (DESET) časopisa (mi matematičari imamo samo 7 (SEDAM) od kojih sam ja osnivač u 4 (ČETIRI)).

Od tih deset iz povijesti najbolje je kotiran ČASOPIS ZA SUVREMENU POVIJEST koji tiska HIP, dakle institut čiji je ravnatelj bio povjesničar i akademik Franjo Tuđman, a dr. sc. Stanko Andrić je uklonio bistu Utemeljitelja RH čim je postao ravnatelj podružnice tog Instituta u Slavonskom Brodu.

I znate li koliko znanstvenih radova ima u tom časopisu koji izdaje HIP i koji je po Scopusu najbolji hrvatski znanstveni časopis iz povijesti?

Pogađate: NITI JEDAN.

A znate li koliko ih ima moja supruga koja je samo završila povijest na fakultetu i nije ni registrirana kao znanstvenik i ja matematičar?

Nas dvoje imamo 2 (DVA) rada u tom časopisu u kojem kandidat za akademika nema niti jedan. Onako za lijek.

Pa kako je mogao napredovati? S obzirom na to da oni iz povijesti imaju samo 10 časopisa u Scopusu, onda se neki domaći neuspješni časopisi u RH proglase ekvivalentni tim časopisima pa 'istoričari' mogu napredovati.

Evo takvih podataka o 'povjesničaru – Uklanjatelju' koje sam uspio pronaći:

Izgleda da je većina njegovih radova u časopisu Scrinia Slavonica (u Hrčku, od 45 njegovih članaka, 31 je u tom časopisu, vidi na: Hrčak). (Od toga je 13 članaka kategorizirano kao izvorni znanstveni rad, a ostalo su vijesti, nekrolozi i slično.)

A prema Google Scholaru čini se da ima preko 60 njegovih članaka u tom časopisu (iako je moguće da ima duplih članaka, pa je Hrčak pouzdaniji, vidi na: Google Scholar).

Ovo su podaci o tome časopisu: vidi na Hrčak.

On je glavni urednik: vidi na Hrčak

Ovdje piše da je:

"Od 2011., odlukom Nacionalnog vijeća za znanost, časopis je uvršten u skupinu A1 u popisu kategoriziranih domaćih časopisa iz područja humanističkih znanosti."

Tako da se povjesničarima članci u tom časopisu izgleda broje za napredovanja.

Što se tiče indeksiranja tog časopisa, piše:

"Radovi objavljeni u časopisu Scrinia Slavonica referiraju se i dostupni su u bazama: Historical Abstracts i Historical Abstracts with Full Text (EBSCO); European Reference Index for the Humanities and the Social Sciences (https://dbh.nsd.uib.no/publiseringskanaler/erihplus/); Central and Eastern European Online Library (CEEOL); Portal hrvatskih znanstvenih časopisa (Hrčak).

Povjesničari imaju DESET časopisa (mi matematičari SEDAM) u Scopusu, ali oni za napredovanje imaju posebne pogodnosti za one koji nisu sposobni objavljivati ni u tim boljim hrvatskim časopisima. A moja žena i ja imamo DVA u onom najbolje rangiranom u Scopusu kojega izdaje – gle čuda – Hrvatski institut za povijest.

Kako neki takav 'znanstvenik' može razumjeti dio mog govora na koji akademici uopće nisu imali nikakav prigovor, dapače:

I ja sam na listi najutjecajnijih znanstvenika na svijetu. Imam i najviše znanstvenih radova od svih hrvatskih znanstvenika na tim listama, ali kolege akademici znaju da uvijek tvrdim da je akademik Franjo Tuđman mnogo iznad nas. Naime te liste nisu napravljene za iznimne slučajeve kada je netko uspješan u dvije oblasti pa sinergijom svog rada u jednoj i drugoj ostvari čudesne rezultate. A akademik Franjo Tuđman to je ostvario, UTEMELJIO JE RH.

Zato ne čudi što mi jedan kolega akademik komentira njegov rad:

Svakako mu je znanstveni opus slabašan za kandidata za akademika. Jedino djelo koje je imalo neki odjek mu je knjiga nastala iz doktorata. Vidi se da je dosta dobro citirana u knjigama stranih autora i izdavača.

Vidi na: The Miracles of St. John of Capistran i Google Scholar.

Vjerojatno će za dvije godine svi zaboraviti da su ga predložili za akademika. ...

Poštovani Glavni uredniče, jeste li se rugali 'povjesničaru – Uklanjatelju' i premda ste za prvi podnaslov teksta stavili njegovu tvrdnju i to o nekakvoj 'hajci'? Mislite li na knjigu u kojoj sam sakupio objavljenje tekstove o njegovoj kandidaturi:

J. Pečarić: Napadaju Tuđmana – Da umreš od smijeha / HAZU i Tuđmanova bista, dragovoljac.com, 2024.

Naime, on samo potvrđuje da zna kako ja stalno govorim o uklanjanju biste Utemeljitelja RH, pa je to nekakvo opravdanje Vama u 'Jutarnjem' zašto se niste malo potrudili da od njega doznamo zašto je uklonio bistu u trenutcima kada su na vlast u RH došli oni koji nisu bili za samostalnost RH?

Misli li 'povjesničar – Uklanjatelj' da je u 'hajci' sudjelovao i Kuzma Kovačić koji mu je objasnio kako je sramotno uklonio spomenik Tuđmanu njegovog kolege, velikog hrvatskog kipara Krune Bošnjaka.

pečarić3

Autor Bošnjak i akademici Pečarić i Jelčić

Ili možda prvi ravnatelj i osnivač njegove podružnice dr. sc. Mato Artuković koji je detaljno opisao, a ja u spomenutoj knjizi objavio kao sastavni dio Uvoda.

Ili je to predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) Mladen Pavković, na čiji je upit odgovarao dr. Artuković, a koji je prvi objavio da je dr. sc. Stanko Andrić taj koji je uklonio bistu Utemeljitelja RH?

pečarić4

Tuđmanovu bistu otkrio je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

pečarić5

Tuđman, Bošnjak, Pečarić, Jelčić, Artuković

Ili je to veliki hrvatski književnik, s kojim sam završio svoj govor. Moj govor je mnogo kraći od Andrićevog izbjegavanja onoga što je u naslovu objavljenog teksta, pa ako ste htjeli narugati se 'povjesničaru – Uklanjatelju' itekako ste trebali objaviti moj govor koji pokazuje da bi veliki Krleža radio isto što i ja da je živ. Podsjetit ću Vas na moj e-mail Vama od 23. 5. 2024. u kojem kažem:

...S druge strane kako objavljujete šire priloge neakademika i niste objavili ništa o uklanjanju biste Utemeljitelja RH, akademika Franje Tuđmana o tom pitanju smatram da ste u najmanju ruku trebali objaviti moj govor s Izborne skupštine koji je objavljen na portalima hrvatsko.nebo i bezcenzure.hr.

Tu moram dodati i da ste bili nepošteni prema Branimiru Jankoviću, uredniku portala Historiografija.hr. Naime, na kraju njegovog teksta koji ste citirali možete vidjeti da je on dao linkove i na moj govor i na tekst JESU LI ‘ISTORIČARI’ ZNANSTVENICI? (NAPADAJU TUĐMANA – DA UMREŠ OD SMIJEHA 10.) koji je objavljen 30. ožujka 2024. u kojem sam dao kao prilog Andrićev tekst, a u kome sam objasnio zašto su njegovi stavovi priglupi, kako sam konstatirao i u svom govoru na Izbornoj skupštini.

Doista je glupavo nazvati hajkom kada netko objavi svoje mišljenje o nečijem tekstu, a taj se ne usudi odgovoriti. Jasno je i zašto – vidi se i iz teksta koji ste objavili – sve samo da se ne dozna kako je uklonio bistu Utemeljitelja RH.

Da poštovani Glavni uredniče: Što je po „Jutarnjem“ skandal? To što je netko uklonio bistu Utemeljitelja RH, ili to što takvoga u HAZU nisu nagradili izborom u akademika?

Zato ću ovo moje pismo Vama završiti sa završnim dijelom mog govora na Izbornoj skupštini HAZU:

...odgovara Miroslav Krleža preko teksta Oca nacije Dobrice Ćosića o njegovoj raspravi s Krležom:

„Spor je nastao kada sam izrekao neke primjedbe na račun Tuđmanova Instituta za radnički pokret, koji se po raznim pitanjima radikalno razlikovao od shvaćanja beogradskih povjesničara. Na moje iznenađenje, Krleža je cijelom svojom baroknom retorikom stao u obranu Tuđmana, tvrdeći da je apsolutna glupost izjednačavati Vladka Mačeka i Dražu Mihailovića, domobrane i četnike. O četnicima je mislio najgore, kao o šovinističkoj rulji. A o domobranima kao o regularnoj pacifističkoj vojsci jedne države, istina nesretne, ali nekakve države. Da su domobrani pucali na vas partizane, vas ne bi bilo, rekao je. A onda je, s meni zapanjujućom žestinom, spomenuo Jasenovac, tvrdeći da ga Srbi uporno koriste i zloupotrebljavaju u svom antihrvatstvu, dokazujući da je u Jasenovcu ubijeno 700 000 Srba, što je apsolutna laž i glupost. Rekao sam: Ako nije sedamsto, onda je svakako šesto, o čemu postoji dokumentacija iz njemačkih izvora, inozemnih svjedoka i promatrača. Kakvih tvojih šesto tisuća, grmio je Krleža, govoriš bedastoće, to je vulgarna nacionalistička propaganda. Poslije toga obojica smo izgubili kontrolu. Dok je Krleža gubio kontrolu u svojoj kanonadi na moj srpski bezobrazluk, ja sam izazivački pitao: Je li ubijeno tristo? Je li ubijeno dvjesto? Pa dobro Krleža, je li ubijeno sto tisuća? Na to je Krleža skočio sa stolice, zakačio stol, zdjela s juhom se zanjihala, a tast Oskara Daviča Hinko Lederer pribrano nam se obratio: Smirite se gospodo, juha je prima klasa. To je bio kraj mojega prijateljstva s Krležom.“

A onda nam tata Slavko i njegov sin Drobilica, kao i Uklanjatelj podržavaju Oca nacije Ćosića, to rade i u današnjoj RH koju je utemeljio Franjo Tuđman.

Krleža je branio čast JAZU. Ako je i HAZU na Ćosićevoj strani može li se dalje zvati HAZU? Možda bi bilo primjerenije SAZU!

Većina akademika je pokazala da HAZU nije SAZU!

Srdačno Vas pozdravlja

Akademik Josip Pečarić

P.S. Uz ovo pismo šaljem i tekst koji ste objavili. Mogu li ga staviti i kao Prilog u knjizi koju planiram objaviti sa svim tekstovima nastalim poslije objave prve knjige? Jasno Vam je da je sjajno da čitatelji mogu vidjeti koliki je prostor „Jutarnji“ posvetio Andrićevom izbjegavanju odgovora o njegovom uklanjanju biste Utemeljitelja RH, a koliko samom tom sramotnom činu.

PRILOG

EKSKLUZIVNO

‘ZA SVE JE KRIVA TUĐMANOVA BISTA‘: OTKRIVAMO POZADINU SKANDALA U HAZU!

Piše: Romina Peritz

28. svibnja 2024..

‘Akademik Pečarić već mjesecima vodi hajku protiv mene‘, kaže Stanko Andrić

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nedavno je izabrala 17 novih redovitih članova, šest dopisnih članova i 15 članova suradnika. Prošli su svi kandidati koje su pojedini razredi predložili osim jednog, povjesničara i književnika Stanka Andrića koji je dobio 40 glasova od 90 nazočnih članova HAZU.

O motivima pojedinih akademika zašto nisu glasali za Andrića može se špekulirati, kao i o tome tko su oni, no jedan je svoje razloge protiv njegova primanja u HAZU iznio na samoj izbornoj skupštini, izazvavši burnu raspravu. Matematičar i akademik Josip Pečarić ovom znanstveniku zamjera članak u kojemu se usprotivio prijedlogu nekih članova Akademije da se Hrvatski institut za povijest, u čijoj je podružnici u Slavonskom Brodu dugi niz godina bio predstojnik, nazove imenom Franje Tuđmana.

"Glavni i temeljni razlog zašto se institut za povijest ne treba zvati po Tuđmanu sastoji se u tome što je Tuđman, u cjelini svoje biografije, prije i iznad svega bio politička osoba, političar i državnik. On je gotovo neusporedivo manje važan kao povjesničar i znanstvenik nego kao političar", piše između ostalog Andrić u tekstu objavljenom 2019. godine na portalu Historiografija.hr, a zatim 2020. godine i u Historijskom zborniku.

U dubokoj sjeni

"Tuđman povjesničar i Tuđman voditelj instituta u dubokoj je sjeni Tuđmana političara i Tuđmana državnika. Taj se odnos među odrednicama toga što je i tko je bio Franjo Tuđman jednostavno ne može ignorirati ni kada se njegovo ime želi nadjenuti jednoj znanstvenoj ustanovi. I tu se onda dolazi do biti problema: nazvati ustanovu koja jest i želi biti hrvatski institut za povijesnu znanost imenom jedne od najvažnijih osoba hrvatske (političke) povijesti - neizbježno je pogrešno.

Pogrešno zato što Tuđman, po tome što jest, mora biti jedan od važnih predmeta istraživanja institutskih povjesničara. A kako se može u nekoj ustanovi objektivno, dakle kritički (u izvornom smislu riječi), istraživati lik i djelo osobe čije ime stoji u nazivu ustanove?", pita ovaj povjesničar.

"U demokratskom, zapadnom svijetu imena važnih predsjednika država daju se aerodromima i nosačima zrakoplova, a ne znanstvenim institutima." Andrić u tom tekstu tvrdi i da je "politički raison stvarni pokretač svega, a to da je Tuđman bio i povjesničar i direktor instituta u neku je ruku samo izlika, korisna pojedinost, da se opravda ova u osnovi politička akcija" te zaključuje da se inicijativa za imenovanje Hrvatskog instituta za povijest po Franji Tuđmanu pokazuje kao, u svojoj biti, "protuznanstveni čin".

Danas, pet godina otkako je tekst objavljen, Stanko Andrić kaže da je akademik Pečarić zbog tog njegova pisanja o Tuđmanu i prije izborne skupštine bio u kampanji da ga se ne izabere za akademika te da je na koncu svojim argumentima uspio pridobiti većinu.

"Sve je to vrlo neobično", smatra. "Vrlo se rijetko događa da na izbornoj skupštini HAZU-a ne bude izabran netko tko je predložen od strane razreda", ističe Andrić.

"Kandidati se obično samo potvrde. Tako je bilo i ovaj put, svi su glatko prošli, jedino sam ja bio problem i nisam prošao. Neobičnost je utoliko veća što smo među pet kandidata koje je predložio Razred za društvene znanosti profesor Robert Matijašić i ja bili na vrhu liste, s najviše glasova. Bili smo top kandidati tog razreda. Međutim, unatoč tome, na skupštini je došlo do diskusije o meni, kako su mi rekli oni koji su bili prisutni. Akademik Pećarić je u nekoliko navrata izlazio i objašnjavao zašto se mene ne smije primiti. A to se nadovezalo na njegovu višemjesečnu hajku protiv mene. Čim je čuo da me namjeravaju kandidirati, krenuo je u akciju."

Pećarić je, priča Andrić, reaktualizirao "jednu malu aferu od prije nekoliko godina", a vezanu za spomenuti članak o tome zašto bi bilo pogrešno Hrvatski institut za povijest nazvati prema Franji Tuđmanu.

"To je bio moj komentar na tadašnju inicijativu nekoliko članova Akademije i nekih povjesničara. Prvo sam ga objavio na portalu Historiografija.hr, a potom i u proširenoj verziji u Historijskom zborniku. Tada me Pečarić proglasio, prema nekim svojim kriterijima, neprijateljem svega hrvatskog, a sada je još dodao da sam i necitiran, irelevantan, što je apsurd. Jer da je tomu tako, ne bih mogao doći do najvišeg zvanja u znanosti i biti kandidat za Akademiju. Da nešto ne valja, valjda bi to prvi primijetili povjesničari u razredu koji me predložio. Pećarić je na koncu uspio pridobiti većinu na svoju stranu u tajnom glasanju."

Stanko Andrić kaže da nije imao nikakve ambicije da postane akademik. Kandidatura je za njega, priznaje, bila iznenađenje, no prihvatio ju je. U svakom slučaju, nije mislio da bi taj njegov članak o Tuđmanu mogao biti takav problem, iako je imao i tu mogućnost na umu. Nisu ga, kaže, uostalom, problematizirali u razredu koji ga je predložio, bez obzira na to slažu li se s njegovim idejama ili ne.

"Nisu obraćali posebnu pažnju na taj članak, puno su im važniji bili drugi moji radovi. Ja se, naime, ne bavim Tuđmanom niti suvremenom poviješću, nego srednjim vijekom. Kandidiran sam na osnovi radova o srednjem vijeku, a ne jednog članka koji nije uopće znanstveni članak, nego esej."

Član HAZU

Na pitanje zašto je uopće kao stručnjak za srednji vijek odlučio napisati tekst o Tuđmanu, odgovara da je smatrao da kao netko s Instituta ima pravo i komentirati ideju koju je iznijela grupa akademika i povjesničara. "Zainteresiralo me, nije da me zanima samo srednji vijek."

A bi li unatoč svemu htio postati član HAZU?

"S obzirom na ishod, mogu reći da ne bih htio biti član Akademije koja me neće."

Akademik Stjepan Ćosić iz Razreda za društvene znanosti, koji je Andrića i predložio, kaže da ne zna što je motiviralo članove da za njega ne glasaju, te da može samo pretpostavljati, no oni kao razred nisu uopće tematizirali taj njegov članak kao neki problem.

"Ako netko iznosi svoje mišljenje i argumentira ga, to je legitimno. Ocjenjivali smo Andrićev znanstveni rad, a procedure u Akademiji su druga stvar. Vidi se iz tog glasanja da postoji razlika u shvaćanjima."

Akademik Josip Pečarić ne krije da je bio u kampanji da se ne primi Andrića.

Kaže da je smatrao da nije u redu da se u Akademiju primi čovjek koji je protiv toga da se Institut za povijest nazove po svom nekadašnjem ravnatelju, povjesničaru i akademiku Franju Tuđmanu. Andrić je, napominje Pečarić, stajao i iza uklanjanja Tuđmanove biste u u slavonsko-brodskoj podružnici Instituta za povijest, "čim je postao predstojnik", što, tvrdi, nitko godinama ne spominje, "i to je jedini slučaj uklanjanja Tuđmanova spomenika u Hrvatskoj", a što je napomenuo i u svom govoru na izbornoj skupštini.

"Mi danas kao kandidata za redovitog člana HAZU imamo dr. sc. Stanka Andrića, za koga jedan drugi potpisnik pisma i apela da se Franju Tuđmana i službeno proglasi utemeljiteljem Republike Hrvatske, akademik Kuzma Kovačić, piše: ‘Nisam znao za to sramotno uklanjanje Bošnjakovog spomenika Tuđmanu. Taj kandidat za akademika, povjesničar - uklanjatelj, zbilja ne bi trebao biti članom Hrvatske akademije, ne samo zbog toga, nego prvenstveno zato što si uzima pravo javno suditi jednom izabranom hrvatskom akademiku, i to baš tvorcu suvremene hrvatske države, akademiku Franji Tuđmanu. Nije li to nedostojno za jednog kandidata?'

Kolega Kovačić je doista u pravu, s napomenom da je od toga jedino gore to što takvoga predlažu za akademika. I to nije prvi put. Prije 12 godina imali smo sličan slučaj. Tada se predlagao kandidat koji je zajedno s tatom amaterom povjesničarem, tada posebnim savjetnikom predsjednika Vlade, također napadao akademika Tuđmana. I tada je skoro jedna trećina akademika na toj izbornoj skupštini glasala za kandidata koji je kasnije postao poznat po svom ‘pronalasku‘ i danas je u Hrvatskoj i van nje poznat kao Ivo Drobilica", rekao je Pečarić aludirajući na Ivu Goldsteina, čijem se izboru za akademika također protivio i smatra svojom zaslugom što na koncu nije i primljen.

Iz HAZU pak kažu da, budući da su izbori za nove članove HAZU provedeni tajnim glasanjem, u čiji sustav nemaju uvid, rezultate ne mogu komentirati. Osim da "Stanko Andrić jedini nije prošao izbor za člana HAZU zato što na izbornoj skupštini 16. svibnja jedini od svih kandidata nije dobio natpolovičnu većinu glasova ukupnog broja redovitih članova".

Nije bez reakcija

A slučaj Stanka Andrića i njegova neprimanja u redove akademika nije prošao bez reakcija u javnosti.

"Koliko god mi je kao uredniku žao zbog posljedica koje je izazvao tekst na našem portalu toliko sam i ponosan što smo ga upravo mi objavili", napisao je Branimir Janković, urednik portala Historiografija.hr.

"Naime, kao i u slučaju povučenog udžbenika povijesti, nije bitno koliko se slažemo s onime što je napisano. Najvažnije je da imamo otvorenu raspravu o svim stručnim pitanjima. U oba slučaja je način na koji je pisano o Franji Tuđmanu, odnosno drugim povijesnim ličnostima, rezultirao institucionalnim kažnjavanjem. Takva izlaženja u susret određenim političkim i javnim očekivanjima od strane onih koji odlučuju uvijek su istovremeno poraz za hrvatsku historiografiju".

Književnica Julijana Matanović za Jutarnji list je rekla da ne može vjerovati da Stanko Andrić nije prošao na izbornoj skupštini. "Pratim njegov rad od 1992., od ‘Povijesti Slavonije u sedam požara‘, i već sam napisala da bi, da se u njegovoj bibliografiji nalazi samo jedan naslov, ‘Čudesa svetog Ivana Kapistrana‘, to bilo sasvim dovoljno za članstvo u Akademiji.

Andrića je kandidirao Razred za društvene djelatnosti, moram reći da je meni žao što se Stanka nije sjetio i Razred za književnost. Možda tada ne bi bilo važno što je Andrić izrazio mišljenje kako nije prikladno da se znanstveni instituti nazivaju po političkim osobama. Akademik koji je prije glasanja napao Andrića loše je učinio, naravno Andriću, ali i Akademiji samoj.

Uvjerena sam da se zbog tog ‘odbijanja‘ Andrića moraju loše osjećati i članovi koji su sinoć izglasani i u Razredu za društvene znanosti i u Razredu za književnost. Čovjek se ipak navečer pogleda u ogledalo i prizna si neke stvari. Duše znaju istinu. ‘On nije, a ja jesam...‘ Ali povjesničari znaju da ni Šenoa nije primljen u Akademiju", smatra Matanović.

akademik Josip Pečarić

Pon, 17-06-2024, 07:10:26

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.