Ante TomićU „Hrvatskom listu“ od 8. listopada 2009. pisano je o zabrani ulaska najpopularnijem hrvatskom pjevaču Marku Perkoviću Thompsonu u Švicarsku i tom prigodom navedeni su i hrvatski novinari - „euroizmećari“ – koji su zaslužni za to. Naravno, odmah se pobunio kolumnist „Jutarnjeg lista“ Ante Tomić: Zar netko može biti veći euroizmećar od mene? I napisao tekst Švicarsko ‘marš’ Thompsonu. To je Europa koju želim! U „Hrvatskom listu“ od 15. listopada 2009. mu odgovaraju:„Marš u tu Europu, i tebi smo spremili kartu u jednom smjeru!“ Nadam se da su u „Hrvatskom listu“ dobro pogodili smjer koji želi g Tomić. Naime, u ljubljanskoj „Mladini“ od 15. travnja 2006. (vidjeti i knjigu Joška Čelana Spomenik Izdaji, str. 440) sam Tomić se izjasnio o tome: „Ja živim na Balkanu, dio sam te kulture i civilizacijskog kruga, Balkan je u mojoj književnosti, u mojoj kuhinji i u mome jeziku. Volim Balkan, jer on uznemirava, strasniji je, sve se doživljava dublje i otvorenije, nego u sivoj pokrajini Srednje Europe, gdje bismo navodno trebali pripadati. Želim živjeti na Balkanu i tu mi je lijepo.“(J.Pečarić)

Add a comment        
 

 

Josip Pečarić13. listopada 2009 u Zagrebu održano je predstavljanje knjige akademika Josipa Pečarića i novinara i publicista Mate Kovačevića. Knjigu pod nazivom «Kraj vremena veleizdajnika?» predstavili su admiral Davor Domazet – Lošo, akademik Dubravko Jelčić, Mate Kovačević - novinar i publicist i akademik Josip Pečarić. Izlaganje akademika Pečarića donosimo u nastavku. "Izgleda, vjerovali ili ne, da je najava mog povlačenja najviše pogodila predsjednika Mesića, pa me je on – kao što će te vidjeti u knjizi - pokušao i uspio odvratiti od toga. Naime, on je znao da ako napadne moj matematički rad, tj. moj časopis koji je kao prvi hrvatski matematički časopis uzvršten na SCIE listu, ja ću mu odgovoriti na napad i tako nastaviti svoj publicistički rad. Ili možda griješim? Poznato je kako se on smatra najvećim ekspertom u svim područjima, pa je možda on samo htio pokazati da je on i u matematici najbolji. Tu ga čak i ne možemo kriviti jer je poznato da to isto misli i za povijest, pa je tako uspio i akademicima povjesničarima održati predavanje iz povijesti u njihovoj (i mojoj) akademiji. Izgleda da je čovjek umislio da može uništiti ono što sam ja stvorio? Ako je to po srijedi doista mi je žao što baš nisam pomogao u liječenju njegovih kompleksa. Za razliku od mojih kolega povjesničara iz HAZU i nisam baš uviđajan, zar ne?"

Add a comment        
 

 

Akedemik Josip PečarićS prosvjednog skupa u Zagrebu u petak protiv odluke švicarske Vlade da u toj zemlji zabrani pjevanje i kretanje pjevaču Marku Perkoviću Thompsonu donosimo govor akademika Josipa Pečarića. Osim o nelogičnostima, potpuno krivim političkim procjenama i napokon, porukama koje je svojom zabranom uputila Švicarska, Pečarić je govorio i vrlo oštro o ulozi predsjednika Mesića kako u zadnjem slučaju, tako i drugim slučajevima kada se Hrvatska našla i nalazi na optuženičkoj klupi.(mm)

Add a comment        
 

 

Bespuća hrvatske politikePred nama je knjiga poznatog hrvatskog kolumniste i publiciste Mate Kovačevića Bespuća hrvatske politike. Knjiga je i sastavljena od njegovih kolumni – njih preko 100 - tiskanih u «Fokusu» u razdoblju od rujna 2004. do prosinca 2006. Što mislim o samoj knjizi i autoru možete vidjeti u predgovoru Pozadina obmane hrvatskih političara. Sam predgovor sam proširio i pod naslovom Kako Srbima po treći put predati Hrvatsku? objavio u „Hrvatskom slovu“ od 10. srpnja 2009, a zapravo to je tekst s prve promocije ove knjige. U predgovoru sam napisao ono što je – čini mi se – osnovna karakteristika Kovačevićevih tekstova: Oni objašnjavaju suvremena događanja kroz usporedbe s povijesnim događajima i na taj način čitateljima objašnjavali što je stvarna pozadina tih događanja. U predgovoru sam također spomenuo i tvrdnju za koju držim da je osnovno pravilo po kome je prepoznatljiva hrvatska politika poslije Oca hrvatske države akademika Franje Tuđmana: „Kad gazda mijenja slugu – uvijek nađe boljeg slugu.“ (Akademik J.Pečarić)

Add a comment        
 

 

Andrija HebrangPredsjednički kandidat prof. dr. sc. Andrija Hebrang u „Hrvatskom listu“ od 3. rujna 2009. tvrdi kako je u svom intervjuu „Jutarnjem listu“: „…hvalio Thompsona i njegovu ulogu u Domovinskom ratu, kao i njegove lijepe domoljubne pjesme. Jedina zamjerka koju sam mu dao je podržavanje pozdrava „Za dom“ zbog koje ima zabranu nastupanja na nekim mjestima.“ Hrvatska javnost bi doista trebala znati na kojim to mjestima Thompson ima zabranu nastupanja i što je sam predsjednički kandidat i njegova stranka učinila da se takva nacistička provokacija spriječi i sami provokatori izvedu pred sud. Još nije kasno, mada bi bilo primjerenije da se pridružio hrvatskim intelektualcima kada su pisali otvorena pisma i iskazivali svoju potporu napadnutom pjevaču. Tada je samo jedan od svih današnjih predsjedničkih kandidata u tome je sudjelovao - prof. dr. sc. Miroslav Tuđman! (J.Pečarić)

Add a comment        
 

 

Miroslav TuđmanUvijek mi je smetalo kada bi se za predsjednika Tuđmana koristila sintagma „prvi hrvatski predsjednik“. Znao bih upitati: Zašto prvi, kad drugog nismo ni imali. Istina, Mesić je predsjednik RH, ali zar za njega uopće možemo reći da je „hrvatski predsjednik“?. Mesićevo reagiranje na članak Ivana Miklenića «Kakvog predsjednika trebamo?» („Glas Koncila“, 13. 8. 2009.) je iznova pokazao koliko sam u pravu. Zapravo, čitajući sjajan Miklenićev tekst očito je kako on želi da za slijedećeg predsjednika opet dobijemo „hrvatskog predsjednika“, pa zato i kaže kako „budući hrvatski predsjednik treba biti osoba koja voli ljude, osobito hrvatski narod i hrvatsku državu“. Jasno je da za kandidate koji dolaze iz tzv. lijeve opcije (Josipović, Pusić, Kajin, Latin) ne možemo reći da baš vole i hrvatski narod i hrvatsku državu, kao ni za sadašnjeg predsjednika koji je dva svoja mandata i svu moć koju ima predsjednička pozicija iskoristio da opravda svoje izdajničko ponašanje na Sudu u Haagu. Zar netko tko voli svoj narod i svoju državu može lažno svjedočiti na stranom sudu i protiv svog naroda i protiv svoje države?(J.Pečarić)

Add a comment        
 

 

ThompsonKnjiga "Thompson u očima hrvatskih intelektualaca", koju sam sastavio zajedno s našim poznatim kolumnistom Matom Kovačevićem, govori, kako sam podnaslov Bilo je i to jednom u Hrvatskoj pokazuje, o vremenu kada se pod dirigentskom palicom predsjednika države Stjepana Mesića, kao u najcrnjim vremenima, pokušalo zabraniti rad hrvatskom branitelju i pjevaču domoljubnih pjesama – pjesama koje promiču najveće hrvatske vrjednote Marku Perkoviću Thompsonu. Prije nešto više od godinu dana činilo se da ih se ne može spriječiti u tome i da im je prepušten na milost i nemilost. Tada su hrvatski intelektualci digli svoj glas i ova knjiga je svjedočanstvo o tome. Gdje smo danas? Napada ima – pogotovu od onih koje je sam Thompson nazvao sluganskim perima ali da parafraziramo jednoga od njih - ne bi bilo ni pristojno ni čestito baviti se takvima! I sami su svjesni toga da ono što su željeli nisu postigli i da danas tako nešto mogu samo sanjati. Na koncertu u Zagrebu je 70,000 ljudi po velikoj kiši otpjevalo zajedno sa Thompsnom sve njegove pjesme. U Čavoglavama ih bilo više od 150,000! Da, hrvatski intelektualci su samo slijedili svoj narod.(Akademik J.Pečarić)

Add a comment        
 

 
akademik PečarićPročitao sam Tvoj komentar nedavnih izbora („Hrvatski list“, 11. lipnja 2009.) i posebno onaj dio o Thompsonovu koncertu kako kažeš „zajedno, i branitelji i mladi okupili, bez obzira na kišu, na koncertu Marka Perkovića Thompsona, gdje smo se veselili i bili ponosni na vlastitu ljubav za Hrvatsku. Pokazali i dokazali da su ekstremisti oni koji Thompsona napadaju, a ne mi koji ga volimo i branimo“. Da, htjeli su ga slomiti i ponosimo se time što su hrvatski intelektualci dali svoj doprinos da tim eksremistima (u negativnom smislu) to ne pođe za rukom i našim otvorenim pismima i knjigom „Thompson u očima hrvatskih intelektualaca“.(J.Pečarić)
Add a comment        
 

 
Josip PečarićDragi prijatelju, dr. Slobodane Langu, nadam se da si dobio moja dva pisma iz Lahorea (prvo tiskano u „Hrvatskom listu“ a drugo je dano na Portalu HKV-a). Ponovno Ti čestitam na pokretanju rasprave o sramotnoj knjizi dr. sc. Iva Goldsteina Hrvatska 1918 – 2008. Vidim da su i sami povjesničari o njoj počeli pisati slično Tebi. Tako je u „Vijencu“, br. 397 dan prikaz dr. sc. Vladimira Geigera. Da Geiger o knjizi misli isto što i Ti, pokazuju već sami podnaslovi. Recimo: Okvir za razumijevanje osvete, Sumanute tvrdnje ili Ideološki zaključci. Geiger svoj tekst završava ovako: „Predaleko bi nas odvelo nabrajanje svih činjeničnih pogrešaka i interpretacijskih improvizacija u ovoj Goldsteinovoj knjizi, koju su skloni mu mediji, bez zadrške, nazvali »kapitalnim djelom«. Ukratko, Goldstein je najnoviju sintezu suvremene hrvatske povijesti, barem što se tiče prikaza slučaja Bleiburg i sudbine Folksdojčera, napisao prema ideološkoj matrici koja mu je bliska s nizom „kapitalnih“ činjeničnih i interpretacijskih grešaka i sve sklepao poprilično površno i na brzinu. A to zaslužuje, možda, i opsežniji osvrt.“ (Akademik J.Pečarić)
Add a comment        
Uto, 19-11-2019, 02:19:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.