Klaus-Peter WillschU izdanju lista Frankfurter Allgemeine Zeitung od 19. svibnja 2011. je u rubrici "Tuđa pera" objavljen komentar kršćanskodemokratskog zastupnika u njemačkom Bundestagu i dopredsjednika Njemačko-Hrvatske parlamentarne skupine, Klaus-Peter Willscha, gdje je već naslov provokativan: Mrtvačka sinoda u Haagu (Die Leichensynode von Den Haag). Autor na početku podsjeća na bizaran događaj iz crkvene povijesti kada je 897. tadašnji papa Stjepan VI. upriličio sudski proces - protiv svog pokojnog prethodnika na prijestolju sv. Petra, Formozusa kako bi ojačao vlastiti legitimitet. Mrtav papa je doista izvučen iz groba, navučena mu je papinska odora - i stavljen je pred sud gdje se od početka znalo, kakva će biti presuda: kriv je.(J.Pečarić)

Add a comment        
 

 

OlujaU svom tekstu s Okruglog stola HIP-a spomenuo sam kako je predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske profesor emeritus Željko Horvatić ismijao tvrdnju "kolega" iz Haaga kako nisu sudili Hrvatskoj, a osudili su cijeli državni i vojni vrh – i žive i mrtve... Zanimljivo je vidjeti da je Agencija Sensebas sada objavila transkripte sjednice Vrhovnog savjeta obrane Jugoslavije 14. kolovoza 1995. nakon operacije Oluja. Milošević kaže: "6 hiljada Hrvata je branilo Vukovar pola godine; napadala je cela Prva armija, vazduhoplovstvo, čudo, sva sila koju je imala JNA, a oni nisu odbranili Knin, kojem se može prići samo iz tri pravca; nisu ga mogli braniti ni 12 sati!?"(J.Pečarić)

Add a comment        
 

 

Josip PečarićNajnoviju presudu Suda u Haagu besmisleno mi je komentirati. Pa o njoj ponajbolje govore naslovi mojih knjiga. O hrvatskim političarima koji su im u tome pomogli, također ne treba trošiti riječi. Zar sam narod na izborima nije dao odgovor na upitnik iz naslova? Veleizdajnicima je u Hrvatskoj danas mnogo, mnogo bolje! Zašto je to tako? Ne znam. Možda bih razumio kada bi mi netko suvislo objasnio zašto sam bio pozvan da govorim na prosvjedu u Splitu prilikom uhićenja generala Gotovine. Kada sam stigao u Split, nije mi dozvoljeno govoriti.(J.Pečarić)

Add a comment        
 

 

Pater LasićDozvolite mi na početku da Vas sve lijepo pozdravim. Svoju recenziju knjige patera Lasića nazvao sam „Hrvatski bojovnik slobode“. Mislio sam Vam danas samo pročitati je. Međutim, kako je imate u knjizi ipak sam se odlučio izdvojiti samo slijedeći dio: Bilo kako bilo, u konačnici Miro Barešić je imao sreću da je dočekao ostvarenje svoga sna – boriti se u Hrvatskoj za njenu slobodu! Legenda hrvatske borbe za slobodu u emigraciji, postao je legenda i Domovinskog rata. Prinoseći svoj život na Oltar Domovine pokazao je koliko je bio u pravu kada je kao svoje životno geslo izabrao: Sve za Hrvatsku! Hrvatska iznad svega! A njegov životni put i sve nepravde i mučenja koja je doživio pokazuju nam kako se svjetski moćnici svo vrijeme odnose prema ideji o hrvatskoj slobodi. Pokazuju svu licemjernost toga svijeta po kome slobodu mogu imati samo oni kojima je oni dopuste.(akademik J.Pečarić)

Add a comment        
 

 

Milan BandićPrva reakcija na ulazak Milana Bandića u drugi krug bila je: Opet nam se nameće izbor biranja manjeg zla. Poznato je koliko sam na zadnjim parlamentarnim izborima bio protiv izbora manjeg zla. U emisiji kod prof. dr. sc. Zdravka Tomca to sam objasnio. Pri tome sam polemizirao sa samim izborom „manjeg zla“. Tvrdio sam da za mene Sanader nije bio manje zlo na tim izborima! Posebno mi je bilo drago vidjeti da takvo mišljenje ima i veliki hrvatski znanstvenik, u Hrvatskoj izuzetno popularan – što je pravo čudo jer se radi i o velikom hrvatskom domoljubu – prof. dr. sc. Davor Pavuna. Dapače, moj dragi prijatelj je mnogo izravniji pa tvrdi: „Sanader je najveći izdajnik nacije u novijoj povijesti.“(J.Pečarić)

Add a comment        
 

 

Josip PečarićKao svojevrstan dar za Božić čitateljima Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća objavljujemo knjigu akademika i člana HKV-a Josipa Pečarića "Za ponosnu Hrvatsku". Iz uvoda koji je napisao Damir Pešorda izdvajamo: "Pred nama je nova Pečarićeva knjiga, još jedna u uistinu impresivnom nizu. Još jedna i još jednom o istom, ali na uvijek drugačiji, pečarićevski način. Riječ je o jedinstvenoj knjizi u cjelokupnoj hrvatskoj publicistici. Okosnicu te knjige čine otvorena pisma koja je inicirao i oblikovao akademik Pečarić, a potpisali brojni potpisnici najrazličitijih zanimanja, od akademika do radnika, diljem Hrvatske. Pisanje otvorenih pisama pojedinim uglednicima i institucijama nije nikakva novina u hrvatskoj kulturnoj javnosti. Svojedobno je marljivi skribent Matvejević svojim ''umjereno otvorenim'' otvorenim pismima krčio sebi put iz anonimnosti među uglednike, a valja priznati da nije štetio ni onima koje je tobože branio. Doduše, ni koristio im nije, ali to se od njega nije ni očekivalo. "

Add a comment        
 

 

Akademik PečarićS Portala Hrvati Amac donosimo odgovore na pitanja postavljena akademiku Josipu Pečariću, članu Hrvatskoga kulturnog vijeća u kojima se osvrnuo na aktualnu političku situaciju i predizbornu kampanju za predsjedničke izbore, u okviru kojih je izrazio potporu predsjedničkom kandidatu prof. dr. Miroslavu Tuđmanu. "Očito je bilo kako se već mjesecima propagiraju samo oni kandidati koji su Mesićevi „klonovi“. Tako je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman (inače on je vrhunski svjetski stručnjak informacijskih znanosti) izračunao koliko je tko od predsjedničkih kandidata bio zastupljen u glavnim medijima u jednom mjesecu. On je bio zastupljen od 0.01 do 0.06 posto. Tako imamo situaciju da još mnogi ljudi u Hrvatskoj i ne znaju da je on kandidat, a istakao je svoju kandidaturu prvi od svih kandidata – prije više od godine dana!"

Add a comment        
 

 

olovkaPrije nekoliko dana na Portalu smo objavili otovoreno pismo akademika Josipa Pečarića upućeno predsjedničkom kandidatu dr. Andriji Hebrangu vezano uz potpisivanje Arbitražnog sporazuma sa Slovenijom (Otvoreno pismo Hebrangu i Inicijativa sa 700 potpisa) Ovoga puta donosimo Hebrangovu repliku, a onda i novo pismo akademika Pečarića. "Za Vašu informaciju na temelju članka 30. stavka 1. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora ("Narodne novine", broj 28/96), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 22. ožujka 2001. godine donijela Uredbu o objavi spomenutog memoranduma. Zar doista vjerujete da u međunarodnom sporazumu izmeđuz tri zemlje, Slovenija ima jamstvo samo jedne oid njih? Moram priznati da je to nekakva čudna interpretacija međunarodnih ugovora."

Add a comment        
 

 

Vlada RHDonosimo otvoreno pismo predsjednici Vlade RH gđi. Jadranki Kosor koje joj je zajedno sa 650 potpisa za inicijativu za referendum o graničnom sporu sa Slovenijom uputio akademik Josip Pečarić. O Samoj inicijativi već smo pisali, kao što smo pratili tijek prikupljanja potpisa. O listi potpisnika predsjednici Vlade akademik Pečarić piše: "Kao što ćete vidjeti potpisalo ga je 11 hrvatskih akademika (HAZU), i po jedan iz Europske i Ruske akademije. Potpisalo ga je sedamdesetak sveučilišnih nastavnika, stotinjak doktora znanosti. Potpisalo ga je niz uglednih književnika, umjetnika, liječnika, profesora, svećenika.... Potpisalo ga je niz uglednika zaslužnih za stvaranje hrvatske države. Možemo li odbaciti mišljenje crkvene institucije „Iustitia et pax“ i svih gore navedenih? Zar hrvatski stručnjaci i međunarodno – pomorsko - pravna struka nisu kompetentni, ne bi trebali biti pozvani prvi?".

Add a comment        
Uto, 19-11-2019, 02:20:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.