Podsjetnik na h r v a t s t v o Splita između dva Svjetska rata (38)

Dvije minute prije ponoći 31. prosinca 1940. na improviziranu pozornicu restorana splitskog hotela "Ambasador" silovito je zakoračio Bog Mars. Pod teškim oklopom i kacigom, s pločicom "1940" na grudima, ubojitim je mačem mahao... Spora i bojažljiva koraka u dugoj bijeloj haljini, s palminom grančicom u ruci, suprostavio mu se krhki Anđeo Mira s pločicom "1941". Borbeni Mars nije odolio blagim nasrtajima miroljubljivog Anđela: pod laganim udarcima palme srušio se na pod... Gosti su oduševljeno odobravali kličući: “Dao Bog da tako bude!” Na žalost želje im se nisu ostvarile!

Iako je Europa već bila ogrezla u ratnim stradanjima, u Splitu se još uvijek slavilo. Točno u ponoć svečano rasvijetljeni grad utonuo je u potpuni mrak koji potraja pet minuta. Istovremeno se sa svih strana začuju zvona, brodske i tvorničke sirene. Oživjelim ulicama razlijegala se svirka harmonika i gitara, odzvanjalo pjevanje klapa. Na Narodnom trgu pojavila se popularna Vatrogasna glazba s bijelim ponijem upregnutim u malu dvokolicu s bubnjem. Svirala je koračnice i "Lijepu našu". Odjekivali su veseli povici. Grljenju, ljubljenju i čestitanju nije bilo kraja.

Živo je bilo i u splitskim kinima. Prikazivanje filmova počelo je u 20.30 sati, nastavilo se sa skečevima, novogodišnjim ‘vrapcem’ i tombolom. Sve do jutarnjih sati građani su se veselili po hotelima, u Sokolani, Društvu prijatelja Velike Britanije i Amerike, Veslačkom klubu "Gusar"... Ipak, zabilježeno je da se trošilo mnogo manje nego lanjskog Silvestrova. Čak se i manje pilo - jer je piće poskupjelo.

Već potkraj 1940. godine većina ureda splitske ispostave Banovine Hrvatske preselila je iz stare zgrade (sa Strossmajerove obale) u novosagrađenu palaču na Zapadnoj obali. Na Vodokršće (5. siječnja) 1941. ‘banovina’ je svečano blagoslovljena, a rad sa strankama počeo je sutradan. Nažalost, ta suvremena, funkcionalna zgrada poslužit će prvotnoj namijeni jedva tri mjeseca!

Garnizon "kraljevske vojske" po običaju je bučno proslavio pravoslavni Badnjak. Skupina oficira na konjima, u automobilima i kočijama, odlazi u pratnji mornaričke glazbe po 'badnjake' u Kopilicu. Na povratku, podcikujući (prilično alkoholizirani!) obilaze gradom da bi završili u Oficirskom domu u Porinovoj ulici. Tamo u dvorištu stare vojarne pale 'badnjak' u prisustvu visokih oficira i podoficira kopnene vojske i mornarice, žandarmerije, rezervnih oficira, predstavnika Sokola i drugih srpskih društava. U vojarni "Gripe" priređeno je 'vojničko veselje'.

Pažnju građana privlači neobični vojni zračni balon talijanskog porijekla (težina 75 kg, zapremnina 150 metara kubičnih) kojeg su ribari pronašli kod Bola na Braču, a zatim parobrodom prebacili u Split. Održavaju se stručna predavanja i večernji tečajevi za rezervne oficire te združene vježbe svih rodova vojske. Od 14. do 18. siječnja uvježbava se zamračivanje grada i uzbunjivanje sirenama. Građanstvo se mora pridržavati odredbi, u protivnom snosit će zakonske posljedice. Objavljuju se uputstva "što poduzeti ako se spusti strani zrakoplov"...

Stiglo je šezdesetak izbjeglica iz talijanskih enklava na našoj obali. HSS poziva sva hrvatska društva da zajednički organiziraju veliki ples. Prikupljaju se prilozi za izgradnju novog "Hrvatskog doma". U tijeku je proslava 65. godišnjice života književnika Milana Begovića. U novoustrojenom Hrvatskom narodom kazalištu izvode se: Poniženi i uvrijeđeni, Pokojnik, Dundo Maroje, Sablasti. Oskudica je pogodila autobusne pruge. Zbog pomanjkanja guma reuducirane su one Split-Sinj-Knin i Cista-Trilj-Sinj-Split. Zbog nestašice ugljena i maziva te pomanjkanja osoblja, od 15. siječnja ukinut je i jedini brzi vlak Split-Zagreb. Pojavio se loš kruh tzv "šubašićev”, zapravo mješavina pšenićna, kukuruzna i raženoga brašna. Vino je poskupjelo, ipak kod težaka u konobama jeftinije je dinar-dva nego u vinotočnicama. Poskupjele su i novine: Novosti, Jutarnji list, Politika i Vreme na 2 din, a Novo Doba na 1,5 dinar.

Hrvatski ban Ivan Šubašić i nadbiskup Alojzije Stepinac stižu u Split posebnim vlakom 1. veljače te parobrodom ‘Zagreb’ proslijeđuju za Dubrovnik da bi pribivali svečanoj proslavi blagdana sv Vlaha. (Cjelokupni ceremonijal prenosila je Radio stanica Zagreb na srednjem i kratkom valu.)

Po povratku u Split, ban Šubašić se u pratnji dr Ive Tartaglie (bivšeg bana) odvezao automobilom u Meštrovićevu vilu-dvorac u Mejama. Zatim je posjetio novu zgradu Banske ispostave, a otud pješice krenuo do HNK gdje ga je dočekao dr. Marko Fotez. Navratio je i do Gradskog poglavarstva, ali tamo nije zatekao gradonačelnika (!?), pak se vratio na parobrod, da bi u 11.30 posebnim vlakom otputovao natrag u Zagreb.

U prvom tjednu veljače u gradsku su luku i Kaštelanski zaljev uplovili brodovi Kraljevske ratne mornarice: školski jedrenjak Jadran, krstarica Dalmacija, razarač Dubrovnik, te više torpiljarki i minolovaca.

U povodu "Dana velikih boraca", u dupkom punom HNK-u održano je 9. veljače predavanje o Matiji Gupcu i A. Radiću. Priredbu je otvorio i predavača (Nedjeljka Radobolju) predstavio Vojko Krstulović “Švora”, istaknuti omladinac, novinar i jedan od vođa splitskog HSS-a. (Njega će mučki ubiti u lipnju 1944. atentator po nalogu KPJ!) Najavljuje se izlaženje novog splitskog tjednika Dalmatinska Hrvatska glasila HSS. Počelo je raspačavanje prve knjige Hrvatske enciklopedije. U Domu Gospe od Zdravlja priređena je svečana akademija u 13 točaka na spomen 1300 obljetnice pokrštenja Hrvata. Veljača obiluje i drugim kulturno-zabavnim manifestacijama. U hotelu Ambasador Klub komorne glazbe organizira redovita gostovanja. Među ostalima nastupaju: Zagrebački komorni trio (Maček - Šulek - Janigro), operna pjevačica Marijana Radev te pijanistice Branka Musulin i Sonja Tudor. HNK izvodi premijerno Strozzijevu dramu Kameleoni. Na drugom katu Bračko-amerikanske banke - u bivšim prostorijama Iseljeničkog kluba - otvoren je Iseljenički muzej. Održavaju se veliki tradicionalni karnevalski plesovi raznih strukovnih, političkih i sportskih organizacija i društava. Samo za onaj Hrvatskog veslačkog kuba upućeno je 1500 pozivnica.

Gradonačelnik dr. Josip Brkić, biskup dr Kvirin Klement Bonefačić i prota Urukalo svečano otvaraju novu Mušku ubožnicu u Radničkoj ulici iza Gripa. U njoj se udobno smjestilo 55 štićenika. Imaju čak i moderno protuzrakoplovno sklonište!

Unatoč sve većoj oskudici (dijele se potrošačke iskaznice!) Splićani su ipak ludovali. Naročito se istaklo Društvo cukuna koje je svečano pratilo Krnju gradskim ulicama. Vesele maskirane grupe i tisuće pojedinačnih krabulja predstavaljali su među ostalim: invaziju, Egipćane, rode, kauboje, sablasti, Kineskinje i Japanke, rokoko-dame i srednjovjekovne vitezove... Na pokladni utorak u kavani "Central" nije bilo slobodnog mjesta već od tri sata poslije podne. Narodni trg i Riva bili su krcati razdragana mnoštva. Točno u ponoć poletjele su rakete, zapraskala petarde. Dok je Krnje dogorijevao, glazba je zasvirala posmrtni marš, maškare su plakale, a momci (očekujući mobilizacijski poziv!) pjevali «Svršili su Mare bali ».. Bumbal sv. Duje i mrtvačka zvona ostalih crkava, pola su sata podsjećali: Memento homo, quia pulvis est..." Bio je to posljednji od nekadašnjih pravih splitskih karnevala.

Posljednjih tridesetak mirnodopskih dana u Splitu se - unatoč sve većoj oskudici i prijetećoj ratnoj opasnosti- nastavio odvijati intezivan kulturno-umjetnički život. U HNK-u su izvedene tri veoma uspjele premijere: Zajčev Nikola Šubić Zrinski, Miletićev Tomislav te Prvo samostalno veče baletnog ansambla. Gostovala je i Hrvatska filharmonija te Drama zagrebačkog HNK-a s Hamletom. Prvorazredni umjetnički doživljaj predstavljala je raskošna izložba Emanuela Vidovića. Održan je (25. III.) i veliki prosvjetni sabor Seljačke Sloge na kojem su sudjelovali brojni predstavnici (seljaka i prosvjetnih radnika) iz srednje i južne Dalmacije. U Pučkom sveučilištu predavali su: Dr Branko Storov: “Poezija i život”, Ivo Lupis Vukić: “Lice i naličje Amerike”, Dr Josip Badalić: “Dojmovi s puta po Americi (s dijapozitivima). U kinima (Central, Eden, Karaman, Tesla) prikazuju se filmovi: Djeca van zakona, Bijeli šeik, Crvena Karmen i Djevojče iz Meksika, te Andy Hardy hoće da se ženi, film koji je Mickeya Roneya učinio super-starom.

U nedjelju, 23. ožujka Splićani su u velikom broju pohrlili na izlete! Najviše ih je otišlo brodicama do Gospe od Prizidnice ili parobrodom u Slatine da bi se sunčali i ribu lovili. "Kad bajame cvjetaju, na Čiovu je upravo divno!" - zabilježio je kroničar…

A onda, 27. ožujka 1941. rano ujutro u izlozima trafika iznenada osvane proglas kralja Petra II. Posebno jutarnje izdanje gradskog dnevnika Novo Doba je razgrabljeno. Na naslovnoj stranici velikim slovima bio je otisnut isti proglas i objavljena uvećana fotografija mladolikog kralja. Tako su Splićani saznali da su namjesnici podnijeli ostavke, da je osamnastogodišnji kralj preuzeo vlast, da mu se vojska i mornarica stavila na raspolaganje te da je mandat za sastav vlade povjerio armijskom generalu Simoviću...

Žurno su istaknute zastave na Marjanu, zgradi Banske ispostave, na državnim i općinskim zgradama, ali i na nekim trgovinama i privatnim kućama. Poslije podne oko 18 sati iz vojarne "Gripe" silaze postrojbe garnizona s mornaričkom glazbom na čelu. Predvodi ih komandant bataljuna pješ. major Milorad Mladenović s oficirima na konjima. Svi u punoj ratnoj spremi. Građani su promatrali mimohod, čuli su se poklici kralju i vojsci. Pojedine žene i djevojke bacale su cvijeće. Na Rivi neki su se građani čak i bratimili s vojnicima. (Partizanski kroničar Drago Gizdić u knjizi Dalmacija 1941. tvrdi da su to bili komunisti!)

Navečer je priređena bakljada. S Gripa se ponovo oko 20 sati spušta četa pješadije, obilazi gradom te preko Rive stiže na Pjacu. Glazba svira vesele narodne i vojničke koračnice. Nakon što je odsvirala povečerje, vojnici se paradnim korakom vraćaju u tvrdjavu. Protokolarna blagodarenja u kraljevu čast održana su u nedjelju 30. III. u katedrali Sv Duje, zatim u pravoslavnoj crkvi te u bogomoljama židovskoj i starokatoličkoj.

Udruženje Bračana održalo je 31. III glavnu godišnju skupštinu. Sutradan je svečano otvorena nova filijala Poštanske štedionice na Marjanskoj obali, nasuprot hotela Ambasador. Socijalno najbijednijima - školskoj kuhinji, dječjim obdaništima, humanitarnim društvima i pojedincima - Banska ispostava udijelila je novčanu pomoć od 316.588 dinara... Ali učestale su krađe prehrambenih artikala i tekstila. Uvelike se nude na prodaju kuće i prazni stanovi. Kruh postaje sve tvrđi. Autobusni promet na liniji Split-Trogir reduciran je zbog oskudice benzina. U jeku je mobilizacija vojnih obveznika. Pripadnici "pomoćne vojske" godišta 1921, 22, 23. moraju se odmah javiti na dužnost zapovjedništvu Vatrogasne čete. Direkcija Jadranske plovidbe te društva "Oceania" i "Babarović" preselili su sa Sušaka u Split. Lokalni parobrodi isplovljavaju tek u 13 sati, a linija za Sušak, zbog opasnosti od mina, plovi samo danju

Od svih splitskih konzularnih predstavnika tih je dana najviše posla imao talijanski generalni konzul Luigi Arduini: morao je organizirati odlazak talijanskih državljana (njih 1103) s čitavog teritorija Banske ispostave. Među njima bilo je i splitskih autonomaša-optanata iz Velog Varoša koji nisu znali ni riječi talijanski! Manje grupe napustile su Split vlakom 31. III. i 1. IV. via Oštarije za Sušak. Glavnina je otplovila 2. IV. velikim motornim brodovima Pietro Foscari i Filippo Grimani. Rastanci su bili ganutljivi. Tih je dana na brzinu sklopljeno više mješovitih brakova. Odlazak se odvijao "u savršenom redu bez upadica i incidenata, mirno i s puno građanske discipline". Brodovi su napustili luku u 23 sata, da bi na sidrištu pred lukom pričekali do 5 sati ujutro. Tada su zaobilazno, oko istočna rta Brača, krenuli put Italije. Međutim, talijanske radio stanice (iz propagandnih razloga) javjale su da su talijanski državljani vrijeđani i maltretirani! Međutim, to je osobno demantirao konzul Arduini posjetivši u pratnji vicekonzula De Cadrone povjerenika Banske ispostave Mihovila Vukovića. On je zahvalio vlastima i građanima na susretljivosti i doličnom rastanku te izjavio da je posredstvom talijanskog poslanika u Beogradu opovrgnuo lažne radio vijesti. Njegova izjava dobila je veliki publicitet u jugoslavenskom tisku. Kroničar Novog doba komentira:

"Jučerašnji dan dokazao je najbolje kako na bazi izmjeničnog poštivanja državnog integriteta časti i nacionalnih osjećaja mogu da vladaju dobri odnosi između pripadnika dva naroda koje je sudbina povezala vrlo bliskim susjedstvom na Jadranskom moru."

Ipak, četiri dana poslije, talijanski će bombarderi zasuti splitsku luku bombama...

Frano Baras

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.