Sedam godina hibridne agresije

Prije sedam godina, 20. veljače 2014., svijet je bio svjedok drskog i ciničnog nepoštivanja međunarodnog prava od strane Ruske Federacije.

Prvi put od potpisivanja Povelje UN-a 1945. godine, država koja je ujedno i stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a ilegalno je zauzela područje suverene države – Ukrajine – i pokušava to učiniti svojim predmetom vlasništva.

Jednom vojno-političkom odlukom Rusija je zanemarila načela međunarodnog prava, prijateljskih odnosa i suradnje OkupacijaKrimaizmeđu država u skladu s Poveljom UN-a, odredbama Helsinškoga završnog akta o sigurnosti i suradnji u Europi 1975., Poveljom Vijeća Europe, Ugovorom o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu između Ruske Federacije i Ukrajine iz 1997. godine, kao i mnogim drugim ugovorima i sporazumima.

Štoviše, država okupator faktički je jamac nepovrjedivosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine prema Budimpeštanskom memorandumu 1994. godine, prema kojem se Ukrajina odrekla trećega najvećega nuklearnoga raketnog potencijala na svijetu.

Protuzakonita okupacija izvršena je po Putinovoj naredbi putem otvorene vojne intervencije, dok je premještanje trupa na područje ukrajinske Autonomne Republike Krim započeto puno prije nego što je bivši predsjednik Janukovič pobjegao iz zemlje, 22. veljače 2014. godine, jer nije uspio potvrditi sebe u svojim dužnostima jamca Ustava.

Činjenicu planiranja vojne agresije na Krimu potvrdio je i sam Putin u svom intervjuu za TV-kanal Rusija-1 u ožujku 2015. godine, ali tada je naveo datum 23. veljače 2014. godine, zaboravljajući da medalje „za povratak Krima“ ukazuju na 20. veljače 2014.

Unatoč činjenici da se okupatorske ruske trupe u ruskim službenim medijima ponekad nazivaju „malim zelenim Krimčovječićima“ (sentimentalni naziv ruskih naoružanih postrojbi u zelenim uniformama, ali bez obilježja vojne pripadnosti), koji su se skrivali iza leđa stanovništva, žena, cijeli civilizirani svijet jasno je spoznao tko su oni. To su bile vojne obavještajne jedinice, specijalne snage, one su izravno sudjelovale u zauzimanju državnih institucija Ukrajine i okupaciji Krima. Bile su to zračne trupe, marinci, motorizirano topništvo, tenkovske snage, topničke jedinice zapadnoga, južnoga, jugoistočnoga, središnjega, istočnoga vojnog okruga, kao i Crnomorska flota Ruske Federacije. Ukupan broj okupacijskih trupa bio je viši od 30 tisuća vojnika. Tijekom ilegalne invazije ubijeno je četvero ljudi – dva vojnika oružanih snaga Ukrajine i dva civila, dva vojnika ranjena, a dvoje civila nestalo.

Manje od mjesec dana poslije toga, 16. ožujka 2014., te iste postrojbe osiguravaju takozvano slobodno izražavanje volje stanovnika Krima, kao i krivotvorenje njegovih rezultata.

Zapravo, s obzirom na to da su proukrajinsko i autohtono stanovništvo Krima – Krimski Tatari – ignorirali takozvani referendum, u nezakonitom izražavanju volje nije sudjelovalo više od 30 % stanovništva poluotoka.

Nakon toga, u intervjuu s dopisnikom Jonathanom Lemireom iz Associated Pressa, sam Vladimir Putin priznao je kršenje zakona suverene Ukrajine, navodeći da je „referendum“ planirala i provela Ruska Federacija.

Takve su radnje zahtijevale neizbježnu reakciju međunarodne zajednice, koja je poslužila kao osnova za uvođenje režima međunarodnih sankcija protiv Rusije.

Generalna skupština UN-a usvojila je 27. ožujka 2014. rezoluciju (A / RES / 68/262 o teritorijalnoj cjelovitosti vojniciUkrajine) kojom se niječe valjanost referenduma o odcjepljenju od Ukrajine održanog na Krimu 16. ožujka i osuđuje naknadna nezakonita aneksija poluotoka od Rusije. Odgovarajuću odluku podržalo je 100 država članica UN-a, a agresivne akcije Rusije podržalo je samo 10 zemalja.

Dana 9. travnja 2014., PACE je usvojio Rezoluciju br. 1988 „Nedavni događaji u Ukrajini: prijetnje funkcioniranju demokratskih institucija“, koja najoštrije osuđuje upotrebu ruskih oružanih snaga u Ukrajini, rusku vojnu agresiju i kasniji pokušaj legalizacije aneksije Krima, a također navodi činjenicu očitog kršenja međunarodnog prava.

Kako bi prigušila pozornost međunarodne zajednice glede Krima, Rusija je isplanirala i izvela otvorenu vojnu invaziju na Ukrajinu, financirajući i isporučujući oružje i osoblje ilegalnim oružanim skupinama na privremeno okupiranom teritoriju Ukrajine – na istoku Ukrajine na području Donjecka i Luganska.

U tom kontekstu, vrijedi napomenuti da je 8. studenoga 2019. Međunarodni sud UN-a u Haagu prepoznao kršenje UN-ovih konvencija o suzbijanju financiranja terorizma od strane Moskve.

Danas se zahvaljujući aktivnim naporima Rusije teritorij Krima pretvara u vojnu bazu koja predstavlja prijetnju drugim zemljama crnomorskog bazena, članicama NATO-a, kao i zemljama koje su odabrale smjer na euroatlantske integracije. Od 2014. godine broj ruskih vojnika na Krimu povećan je 2,5 puta, do 33 tisuće ljudi. Jedinice bombardera i borbenih zrakoplova, protuzračni raketni sustavi S-400, proturaketni sustavi Bal i Bastion preraspoređeni su na područje poluotoka.

Generalna skupština UN-a usvojila je 7. prosinca 2019. rezoluciju „Problem militarizacije Autonomne Republike Krim tenkovii grada Sevastopolja u Ukrajini, kao i dijelova Crnog i Azovskog mora“, pozivajući Rusku Federaciju da povuče svoje trupe s anektiranog Krima i zaustavi privremenu okupaciju teritorija Ukrajine.

Štoviše, Rusija ciljano poduzima mjere za promjenu nacionalnog sastava Krima, aktivno ga naseljavajući ruskim građanima. Istodobno, međunarodne institucije i pravne organizacije bilježe sustavna kršenja prava i sloboda Ukrajinaca i Krimskih Tatara, stanja predstojeće ekološke katastrofe uzrokovane sušom i promjenama u ekosustavu Azovsko-crnomorske regije, uključujući posljedice izgradnje i rad mosta preko Kerčkog kanala. I za sve to Rusija snosi odgovornost kao država okupator.

Samo konsolidirani i aktivni stav svjetske zajednice, pojedinih država i međunarodnih organizacija, jačanje politike međunarodnih sankcija i izolacija Rusije sposobni su urazumiti zemlju agresora i spriječiti transformaciju ukrajinsko-ruskoga oružanog sukoba u središtu Europe u novi svjetski sukob širih razmjera.

Ovo je popis vojni jedinica Ruske Federacije koje su izravno sudjelovale u oružanoj invaziji na Krim:

• 382. odvojena bojna marinaca (OBMP) Crnomorske flote Ruske Federacije (vojna jedinica 45765)
• 727. morski bataljun kaspijske flote Ruske Federacije (vojna jedinica 20264)
• 205. kontrolni odred pomoćne flote Crnomorske flote Ruske Federacije (vojna jedinica 43535)
• 7057. zrakoplovna baza pomorske avijacije Crnomorske flote Oružanih snaga RF (vojna jedinica 49311)
• 68. brigada brodova za zaštitu vodnog područja (vojna jedinica 26977)
• 11. brigada protupodmorničkih brodova (vojna jedinica 42948)
• 519. odvojena divizija izviđačkih brodova (vojna jedinica 53189)
• 41. brigada raketnih čamaca (vojna jedinica 72165)
• 197. desantna brodska brigada (vojna jedinica 72136)
• 184. brigada brodova za čuvanje vodnog područja mornaričke baze Novorosijsk (vojna jedinica 90921)
• 758. logistički centar (vojna jedinica 63876)
• 15. odvojena obalna raketno-topnička brigada (vojna postrojba 80365)
• 34. zapovjedna brigada 58. vojne jedinice Južnog vojnog okruga (vojna jedinica 29202)
• 15. odvojena gardijska motorizirana brigada (vojna jedinica 90600)
• 7. odvojena gardijska tenkovska brigada (vojna jedinica 89547)
ruskevojnejedinice• 2. odvojena brigada Glavnog stožera Oružanih snaga RF specijalnih snaga GRU (vojna jedinica 64044)
• 18. odvojena gardijska motorizirana brigadna brigada (vojna jedinica 27777)
• 66. zapovjedna brigada (vojna postrojba 41600)
• 10. odvojena brigada posebne namjene (vojna postrojba 51532)
• 19. odvojena motorizirana puščana brigada (vojna jedinica 20634)
• 7. gardijska zračno-desantna (planinska) divizija (vojna jedinica 61765) 108. pukovnija - (vojna jedinica 42091), 247. pukovnija (vojna jedinica 54801)
• 16. odvojena brigada posebne namjene (vojna postrojba 54607)
• 21. odvojena gardijska motorizirana brigadna brigada (vojna jedinica 12128)
• 76. gardijska desantno-jurišna divizija (vojna jedinica 07264) 104. zrakoplovna pukovnija (vojna jedinica 32515), 234. zrakoplovna pukovnija (vojna jedinica 74268)
• 99. zasebna logistička brigada (vojna jedinica 72153)
• 32. zasebna motorizirana puščana brigada (vojna jedinica 22316)
• 31. odvojena gardijska zračno-desantna napadna brigada (vojna jedinica 73612)
• 136. odvojena gardijska motorizirana brigada (vojna jedinica 63354)
• 34. odvojena motorizirana puščana brigada (vojna postrojba 01485)
• 74. odvojena gardijska motorizirana puščana brigada (vojna jedinica 21005)
• 810. odvojena marinska brigada (vojna postrojba 13140)
• 7. vojna baza (vojna jedinica 09332)
• 291. topnička brigada (vojna postrojba 64670)
• 346. odvojena brigada posebne namjene (vojna jedinica 31681)
• 22. odvojena gardijska brigada posebne namjene (vojna jedinica 11659).

Autor: Ruslan Ševčenko
Pripremio: Jevgenij Paščenko

Sri, 24-02-2021, 21:00:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.