Proštinska buna – 100. godišnjica prve hrvatske i europske pobune protiv fašističkog terora
1921. – 2021.

Istra je kroz stoljeća bila na udaru mnogih vladara i ideologija. Sve su ostavile trag na istarskom čovjeku, koji je samo želio raditi i živjeti u miru. Početak 20. stoljeća Istra je dočekala u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, koja je u Istri izgradila niz kapitalnih objekata koji su i danas u uporabi. Bila je to pravno uređena država, koja je stanovnicima ulijevala ipak neku sigurnost, a na kulturnom i obrazovnom planu razvila se nacionalna svijest, škole i tiskovine na hrvatskom jeziku.

Londonskim ugovorom 1915. godine sile Antante privoljele su Italiju da krene u rat na njihovoj strani obećavši joj Istru (osim dijela općine Kastav), Trst, Goricu, Gradišku i dio Kranjske, grad Zadar, otoke Cres i Lošinj, Lastovo i Palagružu.

knjiga

Talijani su odmah nakon završetka rata ušli u Pulu. U noći na 1. studeni 1918. godine dvojica talijanskih podmorničara diverzanta ušla su u Pulski zaljev, gdje su mornari slavili primopredaju austrougarskih brodova hrvatskoj mornarici i postavili podvodne mine na admiralski brod Viribus Unitis, koji su potopili skupa s admiralom Jankom Vuković Potkapelskim i oko 400 mornara većinom Hrvata.

Tek nakon dvije godine, odnosno 12. studenog 1920. godine, Rapalskim ugovorom koji su potpisale Kraljevina Italija i Kraljevina SHS, Istra je i formalno pripala Italiji.

Metež izazvan potonućem admirala Potkapelskog, iskoristili su talijanski squadristi i ušli u Istru. Mornarica se raspala, snage Antante razdijelile su među sobom bivšu austrougarsku flotu, a novoj jugoslavenskoj državi pripale su samo stare torpiljarke i neki pomoćni brodovi.

mladez istra

Hrvatska mladež iz Istre u izbjegličkom internatu u Karlovcu 1922. godine
(Iz knjige Mate Krizmana: Istra od talijanske okupacije 1918. do Londonskog memoranduma 1954., Pazin, 2018.)

Krajem Prvoga svjetskog rata prevladavao je osjećaj razočaranja i beznađa. Španjolska gripa, siromaštvo, ekonomski lomovi, socijalni i moralni politički preokret izazvan ratnom mobilizacijom, pridonijeli su nestabilnoj političkoj situaciji, koju je u Italiji iskoristio Benito Mussolini-Duce. Mussolini je svoju političku karijeru započeo kao političar socijalističkog svjetonazora. No 1921. godine pretvorio je pokret u fašističku stranku (Partito Nazionale Fascista). Dana 23. ožujka 1919. godine osnovao je paravojnu organizaciju pod imenom Fasci Italiani di Combattimento.

Squadrismo kao pokret proširio se odmah nakon stvaranja „Fasci di Combattimento“. Squadre su bile fašističke milicije organizirane izvan vlasti talijanske države i vođene lokalnim vođama; zapravo, bile su fašistička paravojska.

Fašisti odmah po dolasku na vlast mijenjaju zakone i uvode strogu cenzuru. Uklanjanjem svih drugih političkih opcija započinje fašistička diktatura uz pomoć squadrista.

fasisticki odgoj

Fašistički odgoj mladeži u Istri u organizaciji Balilla od 1922. do rujna 1943. godine
(Iz knjige Mate Krizmana: Istra od talijanske okupacije 1918. do Londonskog memoranduma 1954., Pazin, 2018.)

Proština je povijesno-geografski i etnografski naziv za jugoistočni dio Istre, 20-ak kilometara od Pule, od Krničke luke do Budave. U Proštinu su uključena sela pod općinom Marčana: Peruški, Mutvoran, Cokuni, Šegotići, Mali i Veliki Vareški, Pavićini i Kavran.

Proštinska buna izbila je protiv nasilja talijanskih squadrista, koji su dolazili iz Marčane i Vodnjana, upadali u mirna sela i maltretirali seosko stanovništvo. Pobunu je predvodio Ante Ciliga, kao i pobunu raških rudara i osnivanje Labinske Republike. Pobuna je započela početkom veljače, a ugušena je u krvi 5. travnja 1921. U sukobima su poginuli Ivan Rubinić i Jakov Cvek Matuc, dok su Antun Braus, Mate Vladislović, Tone Variško-Kunčoz iz Malih Vareški i Tone Vareško-Kralj iz Velikih Vareški umrli kao zatvorenici od posljedica fizičke torture.

Postrojbe regularne talijanske vojske i policije s 400-tinjak pripadnika, te sa 100-tinjak članova fašističkih squadri upale su u proštinska sela 5. travnja 1921. i slomile otpor tamošnjih tristotinjak slabo naoružanih seljaka. Fašisti su spalili selo Šegotiće, Ciliginu rodnu kuću, i još nekoliko kuća u ostalim selima. Od 400 osoba privedenih u pulski istražni zatvor, protiv 12-orice je pokrenut kazneni postupak, ali su naknadno odlukom talijanske vlade amnestirani.

Proštinska buna prva je pobuna u Europi protiv fašističkog terora, prisilne talijanizacije, promjena imena, prezimena, naziva toponima, zatiranja hrvatskog naroda u Istri oduzimajući mu jezik i identitet. 

hzd

Spomen na žrtve prvog antifašističkog ustanka u Europi od 3. veljače 1921. godine povodom njegove 100. godišnjice

Predstavnici Hrvatskoga žrtvoslovnog društva i Hrvatske zajednice u Istri položili su vijenac i zapalili svijeće u sjećanju na hrvatske žrtve iz tog vremena u srijedu 3. veljače 2021. godine.

Na fotografiji: Tajana Mikac Vidović, tajnica HŽD-a, Ante Beljo, predsjednik HŽD-a, Lili Benčik, Hrvatske pravice blog, mr. sc. Tatjana Tomaić, Franjo Talan, dopredsjednik HŽD-a, Grozdana Škabić, prof. povijesti, Josip Horvat i Marko Vidović, članovi Nadzornog odbora HŽD-a (Foto: Zoran Tomaić)

Tekst na spomen-ploči: 

U znak sjećanja na Proštinsku bunu, prvi organizirani oružani otpor hrvatskih narodnjaka talijanskom fašizmu 1921. godine. Pobuna je započela početkom veljače, a ugušena je u krvi 5. travnja 1921. U sukobima su poginuli Ivan Rubinić i Jakov Cvek Matuc dok su Antun Braus, Mate Vladislović, Tone Vareško-Kunčoz iz Malih Vareški i Tone Vareško-Kralj iz Velikih Vareški umrli kao zatvorenici od posljedica fizičke torture. Uhićeno je oko 400 osoba, a protiv 120 sudionika Proštinske bune podignuta je optužnica te je 118 Istrana odslužilo zatvorsku kaznu veću od 6 mjeseci.

U čast Proštinarima i povodom obilježavanja 95-te godišnjice Proštinske bune, ovo sjećanje u kamen uklesano, postavlja Općina Marčana 2016. godine.

 

Hrvatsko žrtvoslovno društvo održati će svoj idući, Deveti žrtvoslovni kongres na području Istre na kojem će težište biti na stradanjima hrvatskog pučanstva na tom području u posljednjih 100 godina.

A. Beljo/L. Benčik

 

 

Sri, 24-02-2021, 21:14:49

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.