Reforma Gospodarske komore

Prijedlog oporbene stranke Mosta u Hrvatskome saboru da se temeljito reformira Hrvatska gospodarska komora na način da se ukine obvezatno članstvo u njoj još je jednom raskrinkao formulu na kojoj u Hrvatskoj funkcionira vlast i "duboka država". Vjekoslav KrsnikTe dvije političke ili možda bolje rečeno parapolitičke strukture su toliko isprepletene da je teško razlučiti gdje počinje "duboka država" u kontroli vlasti, odnosno gdje vlast koristi "duboku državu" da bi normalno funkcionirala. Kao što se moglo očekivati prijedlog Mosta da se promijeni financiranje a time i dosadašnje djelovanje Hrvatske gospodarske komore nije usvojen iz jednostavnog razloga što vladajuća koalicija na čelu s HDZ-om čuva stečene pozicije u simbiozi s "dubokom državom".

Ipak taj pokušaj u Hrvatskome saboru imaao je određen pozitivan učinak, jer je otkriveno kako u toj kooperaciji vlasti i "duboke države" stranački uhljebi dobivaju unosne pozicije. Riječ je naravno o predsjedniku HGK-a Luki Buriloviću koji je na nacionalnu poslovnu razinu lansiran iz već dobro uhodane ne personalne nego tipično komunjarske kadrovske kuhinje iz istočne Slavonije. U tom hadezovskom uporištu odlučujući utjecaj u uhljebničkom kadroviranju ima još uvijek sveprisutni Vladimir Šeks kojemu tri kodna imena, Kolega, Sova i Danijel, iz jugoslavenskih tajnih službi ništa ne smetaju, nego čini se, da mu dapače služe kao autoritetna legitimacija. Tu su naravno i drugi hadezeovci koji djeluju iza scene ili vuku uhljebničke konce, poput župana Bože Galića, ili hadezeovskog kadrovika Tomislava Čuljaka, zvanog "mistrija", naravno uz financijsku logistiku istočnoslavonskog pretvorbenog tajkuna Marka Pipunića koji se sam pohvalio kako je prvi milijun maraka u tadašnjoj pretvorbi ostvario kad je imao samo 26 godina

Iz takvog okruženja nakon pada Nadana Vidoševića lansiran je za predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović tadašnji predsjednik Uprave Sladorane u Županji. burilovicNakon završene srednje ekonomske škole u Vinkovcima najviši obrazovni stupanj stekao je u Banja Luci diplomom na privatnom sveučilištu zvučnog imena "Paneuropski univerzitet Aperion" gdje su diplomirali još neki aktualni hrvatski političari i političarke. Luka Burilović je u neuobičajenom kratkom roku od godinu dana stekao diplomu tog univerziteta o kojemu se negativno izrazio i sam predsjednik tzv. Republike Srpske Milorad Dodik, tražeći njegovo zatvaranje i kazneni progon za odgovorne osobe. Samo u 2007. godini poništeno je čak 169 diploma stečenih na tom fantomskom univerzitetu. Luka Burilović je na tom univerzitetu položio navodno samo 11 ispita a do njegovog diplomskog rada ne može se doći jer se nakon određenog vremena diplomski radovi uništavaju. On je pak nastavio svoje "akademsko" usavršavanje, pa je na Visokoj poslovnoj školi u Višnjanu u Istri koja je očito u rangu banjalučkog univerziteta stekao zvanje specijalista menadžmenta u turizmu. S te dvije diplome iz Banja Luke i Višnjana upisao je postdiplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je prošle godine postao i doktor znanosti.

Dakle Hrvatska gospodarska komora ima na čelu ni manje ni više doktora znanosti što bi trebala biti garancija za uspješno djelovanje te ustanove. Međutim kad se pogleda način na koji je Luka Burilović došao da najviše akademske titule, onda je potpuno jasno da je taj njegov uspon samo fasada iza koje se krije nestručnost, nekompetentnost, nesposobnost, neuvjerljivost i nedostojanstvo, što samo potvrđuje da je Luka Burilović proizvod "duboke države". hgkU takvim okolnostima Hrvatska gospodarska komora ne može biti sposobna da utječe na gospodarski razvoj države, nego samo da održava postojeće stanje uhljebničke ustanove. U programu rada što ga je prezentirao 2014. godine Luka Burilović osvrćući se na pad realnog sektora ističe se da se "veći dio problema hrvatskog gospodarstva nažalost nalazi u izostanku strateških reformi koje bi podigle konkurentnost gospodarstva u cjelini". Kako je Luka Burilović radio na provođenju strateških reformi najbolje pokazuje slučaj savjetnika za industriju koji je radio na projektu tehnološkog razvoja Hrvatske. Kad je taj savjetnik s pravim diplomama dvaju fakulteta Zagrebačkog sveučilišta predložio osnivanje Zajednice za tehnološki razvoj Hrvatske s novim modelom gospodarskog razvoja koji bi objedinio konkurentnost nacionalnog gospodarstva s modelom uspostave visokog stupnja socijalne i društvene sigurnosti, on je kao tehnološki višak dobio izvanredni otkaz. Evo još jednog slučaja kako funkcionira HGK. Vlasnik male tvrtke Genijator Petar Jonjić opisujući nastup na Expo sajmu u Pekingu. HGK je bila posrednik i organizator putovanja, ali su put sami platili, a na sajmu HGK nije organizirala ni jedan od najavljenih sastanaka, pa ih je organizator isključio iz sajma prije njegovog zatvaranja.

Takvog Luku Burilovića čija mjesečna primanja uz članstvo u raznim nadzornim odborima dostižu 56.000 kuna odlučno podržava premijer Andrej Plenković jer mu je HGK utočište za stranačke uhljebe, pa hipertrofiranu ustanovu čuva od sistemskih reformi kakvu je predložio Most. plenkovicI ne samo to, jer Andrej Plenković ne prvi put, izlazi pred javnost s lažnim podatcima o poslovanju Hrvatske gospodarske komore tvrdeći da je u njoj smanjen broj uposlenih. Činjenice ga međutim demantiraju. U 2015. godini ukupan broj zaposlenih bio je 465, da bi 2019. porastao na 490, ukupni prihod u startnoj godini bio je 158 milijuna kuna, da bi u 2019. godini narastao na 234 milijuna kuna a prosječna plaća u tom razdoblje narasla je sa 10.600 na 12.500 kuna. Zbog svega navedenog sasvim je jasno da u simbiozi vlasti i "duboke države" Andrej Plenković ne želi ništa bitnije mijenjati, pa se zato ne može ništa sadržajnije očekivati od najavljenog zakona koji bi trebao uz kozmetske promjene u Hrvatskoj gospodarskoj komori zadržati status quo. Zato je predsjednik Luka Burilović uspio promijeniti statut koji mu omogućava i treći uzastopni mandat, umjesto dosadašnja dva.

Vjekoslav Krsnik

 

Ned, 28-02-2021, 19:39:12

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.