Podsjetnik na hrvatsko-srpske odnose nekoć

U predinternetsko doba bila je dovoljna i jedna novinska stranica da se uoče / shvate onovremeni složeni politički odnosi. Običan novinski članak / izvještaj često je mogao poslužiti poput male znanstvene studije... To potvrđuje i ova naslovna stranica splitskog Novog doba od 10. svibnja daleke 1924. Iz uvodnika saznajemo da je 'Kruna' tj. NJ. Vl. Aleksandar Karađorđević odbio primiti predstavnike poslaničkog kluba Hrvatske seljačke republikanske stranke iz Zagreba. Navodno, jer se hrvatski poslanici nisu pojedinačno prijavili i zamolili za audijenciju. Hrvati su to odbili učiniti, budući da se do tada nešto slično nije zahtijevalo od predstavnika ni jedne parlamentarne stranke. Oni su držali, da po Ustavu i po parlamentarnoj praksi, imaju pravo, kao predstavnici jedne od najjačih parlamentarnih grupa, biti primljeni u Dvor I konzultirani o rješenju krize kojoj su baš oni dali povoda.
Također na istoj stranici (te u nastavku na str. 8) ND objavljuje i n e z a p l i j e n j e n i dio Proglasa HRSS koji ovdje prenosim u cjelini:

Novo doba, 10. svibnja 1924.

Proglas HRSS

»Obzor« donosi ovaj n e z a p l j e n j e n i dio

proglasa HRSS:

Narodu hrvatskomu i svoj slavenskoj i neslavenskoj seljačkoj i slavenskoj braći u Hrvatskoj i ostaloj Jugoslaviji!

Narode Hrvatski! Hrvatsko narodno zastupstvo izabrano ponovno dne 18. ožujka 1923. isticalo Je svakom zgodom, da se hrvatsko pitanje može najpotpunije riješiti iskrenim pravednim i poštenim sporazumom s narodom srpskim. I čim se je činilo, da je za taj sporazum zgodna prilika, dočekalo je najsusretljivije izaslanike radikalne stranke, koju je po broju njenih zastupnika i Izbornika smatralo predstavnicom srpskoga naroda. Ti su radikalski izaslanici dne 13. travnja 1923. pristali na preduvjete za hrvatsko-srpskl sporazum. Kao preduvjeti sporazuma označeno je ovo: Potpuna obustava parcelacije Hrvatske, Slovenije I Bosne; verifikacija svih hrvatskih mandata, priznanje načela, da se medjusobnl odnošaji izmedju Hrvata i Srba mogu uredjivatl samo sporazumom, a nipošto silom. (Zapljenjeno 11 redaka).

Novo doba1

Strahovita ova divljaštva počela je Pašićeva vlada izvršavati već i u Bosni i u Hrvatskoj. Bojeći se narodnoga ogorčenja, kupila si je talijansko prijateljstvo izdajom Rijeke i uzmakom s čitavog Primorja gornjega Jadrana. K svemu tomu počela je sada proti odlučnoj i jednodušnoj narodnoj volji provoditi parcelaciju Slovenije, Hrvatske i Bosne a da se sav narod lakše održi u vojničkoj pokornosti, spremao je Pašić nenadani napadaj na Bugarsku, dakle novi balkanski a valjda i svjetski rat. Tu je sada nadošao onaj čas, koji je Hrvatsko Narodno Zastupstvo predvidjelo, izjavljujući na usta svoga predsjednika, da će za slučaj ovakve strašne opasnosti grunuti u Beograd kao grom, da obori vladu vječnoga bezakonja, tiranija i korupcija. To se je dogodilo. I Pašić Je pred hrvatskim narodnim zastupstvom uistinu već dva puta dao ostavku. Ali taj svoj uzmak upotrebio je samo zato da sa svojom pokvarenom družbom lakše spremi nova bezakonja, nova nasilja i nove i bezdušne spletke i laži.

Ljudi i braćo! Ovo su svi novi, dobro poznati dogadjaji, kojih ne treba ni spominjati, a kamoli opisivati. Ima tu i pravih strahota i nečuvenih sramotnih djela. Strahota je i sramota kupovati glasove narodnih zastupnika i za onoga, tko ih kupuje i za onoga, tko se prodaje. Sramota je i strahota kad je vlada tako drska i glupa, da Slovence i Hrvate — dakle dva čitava naroda — proglasi neprijateljima one države, koje bez njih ne bi ni bilo i koja proti njihovoj volji ne bi mogla postojati niti 24 sata. Strahota je i sramota danomice i na sto načina lagati Srpskomu narodu, da smo im mi Hrvati krvni neprijatelji, i istodobno taj narod pozivati, da nas Hrvate kao neprijatelje države pokolje i podavi.
(Zaplijenjena tri retka).

Hrvati, Srbi, Slovenci i Zapadna Evropa odredila je granice Jugoslavije, da to bude država triju ravnopravnih naroda. Danas je u Jugoslaviji tiranija ne velimo srpska — to bi bilo zlo — ne velimo radikalska — to bi bilo još gore — nego je tiranija jedne malobrojne pokvarene gospodske družbe, koja sebe smatra državom i narodom i koja je tako drska, te tobože u ime države i naroda zahtijeva i od vojske i od Dvora, da samo nju ostave na vlasti, jer da će se bez nje to sve rastepsti. Kod toga se naJviše služe tim, što smo ml Hrvati svi republikanci. I tim hoće od nas odijeliti Srbe,  da s pomoću njihovom nas zastraše, a s našim strahom njih zadrže u dosadašnjoj pokornosti.

Narode srpski, i ostala slavenska i neslavenska braćo! Ml smo Hrvati svi republikanci, To ćemo i ostati. Isto tako i Slovenci. I medju vama ima republikanaca više nego što se to misli. Ali mi smo čovječni, ustavni i seljački republikanci.

U svojoj čovječnosti mi ne ćemo ni revolucije ni atentata ni nikakvoga drugoga nasilja — ne iz straha, nego radi pacifizma, bez kojega više nema opstanka nijednomu malomu narodu. U svojoj ustavnosti čuvamo suverenitet naroda, koji predstavlja njegova zastupnička većina. Kao seljaci mi smo za seljačko i za radničko pravo. Zato hoćemo i zahtijevamo seljačku državu, seljačku vladu i upravu. To znači vladu i upravu seljačkog duha,  seljačke miroljubivosti, seljačke radinosti i seljačkoga poštenja. Svih nas, svoga radnoga naroda  ima dvanaest milijuna. Polovicu od toga već smo  mi Hrvati organizirali. I druga se polovica sve  to više organizira ili sa nama ili uz nas. Mi nikakve sile ne ćemo, ali je se i ne bojimo sva su trula carstva propala i sve trule monarhije propadaju  na naše oči.
(Zaplijenjena 2 retka).

Radni narod na čelu s organiziranim seljaštvom, a uz pomoć poštenoga gradjanstva i pravedne inteligencije oživotvoriti će svoj program mirnim parlamentarnim putem rušeći korupciju i tiraniju i svo ono, što se protivi narodnoj suverenosti i životnim narodnim interesima. Za taj veliki posao već je danas tu parlamentarna većina izabrana kao opozicija, usprkos neslobodnih Izbora.

Mi najiodlučnije zahtjevamo, da se ovako odlučna i nesumnjiva narodna volja poštuje već i sada prije izlbora, kad ju predstavlja stalna većina zastupnika i ogromna većina izbornika.
(Zaplijenjena 3 retka).

Braćo Crnogorci! Mi smo Hrvati u najljepšem djelu svoje književnosti cijelu Crnu Goru nazvali veličanstvenim žrtvenikom za sldbodu u najdivnijem hramu Božjiega podnebesja, a vas smo Crnogorce proglasili ne samo uzorom junaštva, nego i nedostiživim primjerom jednostavnosti i poštenja.

(Zaplijenjeno 7 redaka),

Da je Pašićev sistem samo to skrivio, ml se Hrvati nikada ne bi mogli pomiriti s njim ni s nikim drugim, koji bi pošao istim tragom. Apostolski organizatori HRSS! Bilo vas je najprije desetak, onda na stotine, a sad vas je na hiljade. Najprije su oko vas bile tisuće, a sad su već i milijuni probudjenoga seljačkoga naroda — od Maribora do Kotora i od Subotice do Splita. Svi su vaši slobodni domovi jedna i nesavladiva sveta domovina. Sve su vaše poštene duše veličanstvena zajednica, koja se zove prosvjećeni Narod.

Vaš um i vaše mišice stvaraju danomice neprocjenivo bogatstvo i kadre su da stvore i osiguraju ono, što je najvrednije na svijetu: trajni mir i prijateljstvo sa svim susjedima, pravicu i medjusobno pomaganje, za sve staleže istinsku I potpunu slobodu na temelju seljačkoga ustava, pod kontrolom seljačkog parlamenta, i pod upravom seljačke vlade. Za ovakovu seljačku čovječansku državu čim dodje do Izbora, vi će te skupiti i do milijun gumenih kugljlca I njima izabrati preko stotinu seljačkih zastupnika, i onda će istom hrvatsko narodno zastupstvo s pomoću čitavog naroda ne samo svaku korupciju i tiraniju za uvijek oboriti, nego u miru i slobodi seljačku državu urediti | seljačko l radničko pravo osigurati.

U Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske i svih Hrvata,  sa devete sjednice hrvatskoga narodnoga zastupstva,  dne 1. svibnja 1924. Predsjedništvo: Stjepan Radić, predsjednik, Jure Valečić, Dragutin Kovačevlć, dr. Vladko Maček, Josip Predavec, podpredsjednlci, dr. Stjepan Košutić, dr. Juraj Krnjevlć, tajnici.

NAPOMENA:

Vrijedilo bi usporediti izvornik Proglasa te otkriti koje je to retke Karađorđev cenzor smatrao opasnima po državu. Prilažem i poveznicu cjelovite naslovnice Novog doba. Inače, iznenađuje da još uvijek nije obavljena digitalizacija svih brojeva zagrebačkog dnevnika Obzor, barem iz razdoblja 1920. – 1941. jer to bi uvelike rasvijetlilo danas često pristrano prikazanu ili prešućivanu problematiku 'hrvatskog pitanja' između dva Svjetska rata...

Frano Baras

 

Ned, 28-02-2021, 20:18:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.