Međunarodno pravo na "ruski način"

Jedna od tema koja je prisutna u češkim medijima jesu odnosi s Rusijom. Češki analitičar Jozef Krupa na portalu za međunarodne odnose Aktualni zpravy z domova a celeho sveta piše o ruskom dvostrukom Paščenkotumačenju pojmova međunarodnog prava. Njegovu analizu prenijeli su ukrajinski mediji, s obzirom na to da se izložena problematika tiče i ukrajinsko-ruskih odnosa, kao npr. dvostruko tumačenje međunarodnih dogovora u rješenju problema na istoku Ukrajine – Donbasu.

Autor zaključuje da je međunarodno pravo jedno od najtežih za tumačenje u znanosti.

Cijeli je problem u tome što zemlje uključene u međunarodne odnose ne će moći u potpunosti poštovati zakone koje su donijele i koje su se obvezale realizirati. To je često zbog geopolitičkih aspekata. Zemlje žele uvijek biti pobjednice i prve u određenim područjima. Ne možete očekivati nikakvih ustupaka glede vaših problema i štete koje su nanesene zbog geopolitike. Danas se geopolitika vratila na dnevni red kao nikada prije. Europska unija, koja je stvorila vrlo jaku silu i zemlje koje u njoj surađuju na gotovo svim razinama imaju svojih problema. Najvažnije je jedinstvo mišljenja. A problem nije u samoj EU, nego izvan nje. Posljednjih godina Ruska Federacija naporno radi na uništavanju tog jedinstva koje su EU i njezini prethodnici gradili više od 60 godina

Kremlj ima druge planove...

Rusija tumači međunarodno pravo na svoj način jer je to korisno za nju. I nije problem samo u tome što mnoge zemlje djeluju upravo na takav način, problem je u tome što Ruska Federacija nikada ne priznaje svoje pogrješke i ostaje pri svojim stajalištima. Iako je to katkad plus, nije u međunarodnoj politici. Napokon, sve se ne može riješiti oružjem i zastrašivanjem. Nažalost, za Rusiju ti koncepti nisu jasni.

Živi su primjer izjave ruskog veleposlanika u Austriji i njegova stajališta glede postignutih dogovora. Unatoč činjenici da je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao pariške dokumente (10. prosinca 2019, prvi put nakon tri godine, Rusija Ukrajinačelnici „Normandijske četvorke“ – Ukrajine, Rusije, Francuske i Njemačke – sastali su se u Parizu i potpisali odluku o zaustavljanu krize u Donbasu), ruski veleposlanik u Austriji selektivno odlučuje koje odredbe sporazuma Kremlj treba poštovati, a koje odbiti. Tradicionalna praksa sovjetske i sada ruske diplomacije jest da bi se umjesto ispunjavanja vlastitih obveza trebala okrenuti beskrajnim razgovorima, optuživanju drugih strana u ugovoru, u ovom slučaju Ukrajine, da ne izvršava svoje obveze i koči Rusiju. Prema postojećim dogovorima sve je jednostavno i jasno, i ako predstavnici Ukrajine, Njemačke i Francuske imaju zajedničko čvrsto stajalište o rješavanju problema, Kremlj ima drukčiji cilj i druge planove za „sastanak četvorke“.

Ruska Federacija tvrdi da je više puta „uspješno“ ispunila svoje obveze iz Povelje UN-a. Primjeri te uspješnosti ilustriraju kontinuirane sukobe širom svijeta (uključujući one zamrznute): Ukrajina, Libija, Sirija, Moldavija, Gruzija, Armenija i Azerbajdžan. Umjesto da se bori protiv krvoprolića, Rusija stavlja veto na ključne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, koristeći se svojim položajem u UN-u, ugrožavajući vjerodostojnost i sposobnost cijelog Vijeća sigurnosti da podnese najvažniji teret osiguranja međunarodnog mira i sigurnosti. Ako se načelo „pacta sunt servanda“, tj. sporazumi moraju biti ostvareni, ne odnosi na Rusiju, onda uvijek postoji izlaz, primjerice da ona napusti mjesto stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a kako bi ga zauzela sigurna zemlja koja ispunjava svoje obveze i ne skriva svoja kaznena djela.

Nepouzdan međunarodni partner

U posljednjem desetljeću Ruska Federacija postala je nepouzdan međunarodni partner. Kremlj nastavlja kršiti rezolucije, izjave Generalne skupštine UN-a i Vijeća sigurnosti UN-a, dokumente OESS-a i druge međuvladine vijecesigurnostisporazume i međunarodne ugovore, koje svaka država mora provoditi u dobroj namjeri i odgovorno. No umjesto da sve riješe, Rusi očajnički pokušavaju optužiti sve osim sebe. Najvažnije rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a – o ratu u Libiji i Siriji, rješavanju spora oko aneksije Krima, istragu obaranja putničkog zrakoplova MH-17 nad Donbasom – zakočila je jedna te ista stalna članica Vijeća sigurnosti – Ruska Federacija, koja ne samo da zanemaruje svoj status, nego i stavlja živote milijuna civila na kocku. Uz to, protiv Ruske Federacije uvedene su gospodarske sankcije koje će se nastaviti.

UN je više puta definirao rusku aneksiju Krima kao kršenje međunarodnog prava. Postoji 7 rezolucija Generalne skupštine UN-a: o teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, o kršenju ljudskih prava i o militarizaciji poluotoka. Djelovanjem Ruske Federacije krše se standardi Povelje UN-a, 4. ženevske konvencije i niza drugih međunarodnih akata. Uz to, ponašanje Kremlja u skladu je s definicijom agresije usvojenom Rezolucijom Generalne skupštine 3314 od 14. prosinca 1974, ne samo protiv Krima nego i protiv Donbasa.

Europski parlament usvojio je rezolucije naglašavajući da će se sankcije protiv Ruske Federacije morati održavati sve dok Rusija ne ispuni sve uvjete iz sporazuma iz Minska i povuče svoje trupe s teritorija Ukrajine.

Informacijski rat?

Članovi Europskog parlamenta također su zabrinuti zbog toga što ruska propaganda uzima sve više maha u zemljama članicama EU. Ruska Federacija više je puta predočavana kao ona koja vodi informacijski rat koristeći se elementima dezinformacije. Europska komisija uvest će sankcije protiv Rusije kao zemlje koja širi dezinformacije. Akcijski plan za europsku demokraciju navodi da se članice EU-a moraju sustavnije koristiti čitavim nizom instrumenata u svom skupu alata u borbi proti razvoja inozemne intervencije i utjecaja. Od početka 2015. godine, promatračka misija Europske službe za vanjske poslove navela je više od 10.000 primjera prokremaljskih dezinformacija.

Glede pitanja na Donbasu, savjetnik ruskog predsjednika Dmitrij Kozak, umjesto da organizira redoviti sastanak na Kozakvrhu šefova država, neprestano odgađa sastanke na toj razini, odugovlači cijeli postupak donošenja odluka kako bi se zaustavilo krvoproliće i Donbas vratio pod ukrajinsku kontrolu. Rusko izaslanstvo, posebno Dmitrij Kozak, često pokušava sastanak dovesti na najnižu razinu koju pruža normandijski format – sastanak savjetnika predsjednika. Tom se prigodom na dnevni red postavljaju beznačajna pitanja koja samo Rusi smatraju vrlo važnima. Razlog za odgodu sastanka jest nedostatak koordinacije s ruskom stranom glede nacrta završnih dokumenata. U strahu da se ne osramoti, gospodin Kozak odugovlači posao, motiviran proučavanjem dokumenata kako bi dobio više vremena za donošenje odluka i provedbu destruktivnih ideja koje bi bile u suprotnosti sa stajalištima ostalih sudionika tog procesa. Kozak zna da bez uspješnih pregovora na razini savjetnika ne će biti sastanaka šefova država.

Njegov se prethodnik Vladislav Surkov iznenada našao u neugodnoj situaciji tijekom sastanka šefova država u prosincu 2019. godine. Dokumenti koje su morali potpisati čelnici zemalja nisu bili odobreni na prethodnim sastancima predsjednikovih savjetnika, a Putin se jednostavno zbunio što je trebao potpisati. Kozak, nakon što je proučio iskustvo svog prethodnika, ne čini takvu pogrješku, trebaju mu apsolutno svi dokumenti unaprijed. Takve banalne vragolije Dmitrija Kozaka očito ne podižu autoritet njegove delegacije, jer svi prilično dobro razumiju da time samo gube vrijeme. Sukladno tomu, postoje problemi koji se mogu razmotriti za dva ili tri mjeseca. Gubi se vrijeme, zbog odugovlačenja će se izgubiti najmanje šest mjeseci, što ne će pomoći u učinkovitu rješavanju pitanja Donbasa.

Treba biti vrlo oprezan...

Uz to, Ruska Federacija neprestano pokušava prebaciti odgovornost za obustavu pregovora na drugu stranu. Dmitrij Kozak neprestano je naglašavao da nije postignut napredak u rješavanju sukoba, da nije imao s kim razgovarati u normandijskom formatu, usporavajući pregovarački proces mjesecima. Također poziva da se naprave izmjene u Ustavu Ukrajine s ciljem davanja posebnog statusa neovisnim (okupiranim) regijama Donjecke i Luganske oblasti. Ako se ne ispuni njegov ultimatum, rusko izaslanstvo ne će biti prisutno na sastanku. To znači da je sve što Ruska EUFederacija radi u normandijskom formatu destruktivno, kako bi diskreditiralo i poremetilo taj format, i stoga jasno pokazuje stvarne ciljeve službene Moskve u rješavanju problema pitanja ukrajinskog Donbasa – ili njegova reintegracija u Ukrajinu prema uvjetima Ruske Federacije ili zadržavanje trenutačnog statusa quo što je dulje moguće, barem dok ne bude moguće što prije riješiti problem. Nakon „nulte“ situacije, odnosno neograničenog vladanja Putina, njegova vlada može izdržati i čekati koliko god je potrebno.

Što se tiče razmjene zarobljenika koje je spomenuo veleposlanik, takav koncept, kako piše diplomat, „djelomično nije uspio“. Uvjeti su postavljeni tako da to može biti ispunjeno, ali ne mora.

Gore navedeni aspekti ponovno ukazuju na to da zemlja koja ne poštuje međunarodno pravo ne može diktirati drugim zemljama kako živjeti i uz to biti član Vijeća sigurnosti UN-a. Barbarske metode koje je Rusija rabila u EU-u, a posebno u Češkoj, gdje su ruske obavještajne službe relativno aktivne, nemaju nikakve veze s civiliziranim svijetom. Iako se Češka smatra najatraktivnijom državom za Rusiju u EU-u, još uvijek se sjećamo 1968. godine, a intervenciju vaših trupa ne možemo tako lako izbrisati iz našeg sjećanja. Česi poštuju Ruse, ali ne poštuju njihovo vodstvo, unatoč činjenici da je predsjednik Zeman blizak prijatelj Rusije, ali Zeman nije cijela Češka, a Putin nije cijela Rusija. Međutim, bez obzira na sve to, danas je Ruska Federacija ozbiljna prijetnja s kojom morate biti vrlo oprezni.


Autor: Jozef Krupa

Prema medijima pripremio Jevgenij Paščenko

Ned, 28-02-2021, 20:34:11

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.