Nikaragva kao igrač Rusije u Krimu

Inozemni mediji pišu o strategiji Rusije na području anektiranog Krima. Zanimljive su publikacije o težnjama uključenja druge zemlje u djelovanje na Krimu, što bi moglo predstavljati određene paralele u iskorištavanju nekih zemalja u našoj regiji. Naime, ističe se da Putinov totalitarni režim u Rusiji poduzima ciljane mjere za legalizaciju okupacije ukrajinske Autonomne Republike Krim (u daljnjem tekstu – ARK). U tu svrhu aktivno se koriste situacijski saveznici Kremlja, koji podržavaju neoimperijalnu politiku ruskog vodstva. Rusija namjerno vježba sudjelovanje takvih ovisnih zemalja u izravnoj suradnji s ilegalnim ruskim okupacijskim vlastima na poluotoku Krim. Kao dio planova Kremlja, prema hvalisavoj izjavi samoprozvanog „predsjednika krimskog parlamenta“ Konstantinova, ruske okupacijske vlasti na Krimu namjeravaju „povećati pritisak na međunarodnu arenu“. Kao dio tog „pritiska“, političkih i drugih planova Kremlja, očekuje se da će nikaragvanski dužnosnici stići u okupirani ARK kršeći Krimukrajinski zakon. Kako bi osigurala političku pozadinu za taj „međunarodni posjet“, nikaragvanska vlada najavila je otvaranje takozvanog „počasnog konzulata“ Republike Nikaragve na Krimu.

Za takozvanog počasnog konzula Nikaragve imenovan je zločinac osuđen u Ukrajini na 13 godina zatvora, bivši „vođa“ okupacijskih snaga Krima 2014. godine, državljanin Ruske Federacije O. Bjelovencev. Ovaj nespretni „vođa“ ima smjelosti pohvaliti se svojim zločinima protiv ukrajinske suverenosti tijekom početka ruske okupacije ARK-a u propagandnom filmu „Četvrta obrana Sevastopolja“. Štoviše, Bjelovencev je izravno izjavio o svojem „vodstvu svih pothvata“ u ruskoj okupaciji Krima, kao i o pripremi (2014. godine) obaranja zrakoplova vršitelja dužnosti predsjednika Ukrajine u slučaju njegova dolaska na Krim. U tome vidimo poznati „ruski stil“ terorističkog uništavanja zrakoplova. Njegove izjave zapravo su priznanje vlastitih zločina i sigurno će se koristiti u budućem međunarodnom procesu protiv Rusije. Poznato je da je taj „heroj Ruske Federacije“ (s dodjelom odgovarajuće „zvijezde“) također zaposlenik ruske tajne službe te je skrivenim sredstvima usko povezan s financijskim makinacijama u sjeni ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua. Taj „heroj Ruske Federacije“ poznat je i po krađi ruske pomoći ruskim satelitskim zemljama, dakle i u Nikaragvi, kao i po nezakonitoj pljenidbi nekretnina i druge imovine na vrijednoj krimskoj obali Crnog mora i u gradu Simferopolju.

Očito je da je taj „međunarodni posjet“ iz Nikaragve izravno inspiriran Kremljem i ima punu podršku ruskih Nikagarafva.npgobavještajnih službi i drugih vladinih agencija. Objektivni razlog te mjere jest vraćanje Putinova režima na geopolitičko sučeljavanje sa Sjedinjenim Državama u pokušaju da se osigura preraspodjela ili obnova sfera utjecaja koje su postojale tijekom sovjetske ere u regijama Latinske Amerike. Poznato je da je vladajući režim predsjednika D. Ortege u Nikaragvi dugogodišnji potrošač bivše sovjetske, a od 2014. ruske vojne i druge pomoći u zamjenu za lojalnost i bezuvjetnu pomoć, potporu bilo kakvim mjerama i planovima Kremlja. „Renesansu prijateljstva“ dvojice totalitarnih vođa, Vladimira Putina i Daniela Ortege, objašnjavaju mnogi čimbenici, prije svega sličnost totalitarnih režima, zajednička povijesna prošlost, trenutačni ekonomski pad Nikaragve i nada diktatora Ortege u „bratsku pomoć“ poput one iz doba Sovjetskog Saveza. Oba su čelnika također sklona nasilnom suzbijanju političke oporbe metodama totalitarnih tajnih službi i ne skrivaju svoj prijezir prema demokratskim slobodama. Oba diktatora također uživaju u vojnim kazališnim predstavama s demonstracijama vojne moći kako bi zastrašili svoj narod i susjedne države tijekom pompoznih vojnih parada. U slučaju D. Ortege, to se organski kombinira s elementima lokalnog karnevala, što je demonstrirano tijekom 40. obljetnice „Sandinističke vojske Nikaragve“ 2019. godine, kojom je „napredni“ nikaragvanski diktator preuzeo vlast mnogo godina poslije i drži ju do sada. Specijalno dovedeni ruski vojnici marširali su ispred tribine D. Ortege nakon vojnikinja i službenih pasa kao „počasni saveznici“.

Zbog prisutnosti u vanjskopolitičkoj orbiti SSSR-a posljednjih godina, nikaragvanska vojska uglavnom je opremljena sovjetskim oružjem i vojnom opremom. Rusija je nastavila opskrbu Nikaragve i njezin je glavni dobavljač. Mala srednjoamerička zemlja, koja je prethodno bila nabijena oružjem iz SSSR-a, od 2014. povećava vojne zalihe iz Rusije. Prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), Nikaragva je 2014. – 2019. uvozila oružje vrijedno više od 134 milijuna američkih dolara, od čega je 121 milijun dolara utrošen na vojne zalihe iz Rusije, uglavnom na vojna oklopna vozila, tenkove kao i ostalo oružje. Pokušavajući proširiti vojno-tehničku suradnju, Ruska Federacija je 2018. godine „svečano predala“ izravno na teritoriju Nikaragve i uz sudjelovanje ruskoga generala zrakoplove modela An-26, koji su prethodno povučeni iz ruske vojske. Zanimljivo je da je Sovjetski Savez također prije isporučivao An-26 Nikaragvi, ali oni su postupno i trajno propali zbog nepravilnog rada i nedostatka planiranih popravaka u tvornicama certificiranim od proizvođača. Izgleda da slična sudbina očekuje i one zrakoplove koja je „predala“ Ruska Federacija.

Iako se najavljeni dolazak „nikaragvanskih drugova“ u okupiranu ARK može koristiti isključivo u propagandne svrhe, moguće je da će Rusija pokušati osigurati poslom zarobljeno poduzeće za obnovu flote u krimskom gradu Feodosija – za vojne narudžbe iz Nikaragve. Posebno se planira organizirati posjet Nikaragvanaca toj tvrtki uz demonstriranje mogućnosti izgradnje ophodnih i raketnih brodića za potrebe nikaragvanske mornarice. Kao dio obrambene Rusijaprodukcije, Ruska Federacija u tom poduzeću gradi trupove za male raketne brodove „Karakurt“, granične ophodne brodove, ronilačke čamce i druge vojne brodove.

S obzirom na tešku ekonomsku situaciju na okupiranom Krimu i režim međunarodnih sankcija protiv lokalnih poduzeća koja su zaplijenili okupatori, Kremlj će uložiti sve napore, čak i uz skrivenu sjenu i financiranje korupcije, kako bi pokušao „proširiti gospodarsku suradnju“ s Nikaragvom, koja ovisi o Rusiji.

Istodobno, ilegalni dolazak dužnosnika Nikaragve u okupirani Krim mogao bi imati i druge posljedice u puno opasnijem smjeru. Poznato je da je SSSR, osim što je opskrbljivao oružjem i vojnom opremom svoje „latinoameričke saveznike“, aktivno trenirao i „napredne revolucionare“ i, jednostavnije, vješte teroriste na temelju tajne sovjetske obavještajne baze u krimskom selu Perevaljnoje. Za vrijeme Ukrajine ta je baza likvidirana, ali nakon okupacije 2014. godine ondje su ponovno bile smještene vojne jedinice ruskih oružanih snaga i specijalnih službi. S obzirom na intenziviranje obračuna sa Sjedinjenim Državama u Srednjoj Americi, moguće je da će ruske specijalne službe nastaviti intenzivnu obuku novoga vojnog osoblja za potrebe Rusije i nikaragvanskih specijalnih službi izravno na okupiranom Krimu. Treba dodati da je velika većina vodećih vođa stranke nikaragvanskog diktatora D. Ortege svoje vještine stekla upravo obukom kolega iz sovjetskog KGB-a i GRU-a Glavnog stožera Oružanih snaga SSSR-a.

Još jednu prijetnju međunarodne razine od strane Nikaragve i Rusijom okupiranog Krima predstavljaju ilegalne prekogranične financijske transakcije korumpiranog diktatora Nikaragve, Ortege. Poznato je da je u travnju 2019. na Jaltu ilegalno stigao „specijalni predstavnik predsjednika Nikaragve za interakciju s Ruskom Federacijom“ Laurean Ortega Murillo. Zanimljivo je da je to sin diktatora Ortege i njegove potpredsjednice Murillo. Ured američkog Ministarstva financija za kontrolu strane imovine (OFAC) u svom izvršnom nalogu optužuje sina diktatora Ortege za financijske prijevare velikih razmjera na međunarodnoj razini i službeno mu nameće sankcije američke vlade. OFAC-ovo izvješće od 17. travnja 2019. izravno optužuje „predstavnika“ diktatora Ortege za gospodarske zločine i kriminalnu korupcijsku prijevaru u Nikaragvi tijekom „razvoja projekta izgradnje kanala“ i druge koruptivne prakse. Sjenovite rusko-nikaragvanske financijske makinacije s krimskim naglaskom poprimile su daljnji zamah tijekom sastanka Putinveleposlanika Nikaragve u Rusiji Albe Asusene Torresa Mehije s „predstavnicima Republike Krim“ 29. siječnja ove godine. To su bila već poznata lica, kao spomenuti avanturist Bjelovjencev i njegova „ekipa“ – takozvani „zamjenik predsjednika vlade Republike Krim“ G. Muradov, zamjenik Muradova S. Kudrin, kao i potpredsjednik Udruženja prijateljstva Rusija-Nikaragva, član specijalnih službi D. Malov. Tijekom sastanka, Bjelovencev se pohvalio osobnim poslovnim vezama s D. Ortegom i promovirao korupcijsku shemu „trgovinskih organizacija Nikaragve“ na okupiranom Krimu.

Hiperaktivni razvoj rusko-nikaragvanske suradnje postavlja logično pitanje: što je točno ruski car Putin pronašao u ostarjelom korumpiranom Ortegi s njegovom mafijaškom huntom i zaostalom ekonomijom u Nikaragvi? Jasno je da nisu nikaragvanske banane, kava i rum, i „razmjena turista i studenata“, kako se navodi. Odgovor je jednostavan. Naime, pretvaranje ruskoga okupiranog Krima u međunarodnu „sivu zonu“ uz pomoć mafijaške nikaragvanske klike svojevrsno je središte za pranje novca od strane nikaragvanske hunte, ostalih ruskih klijenata i stanovnika Kremlja. Tok sredstava iz Nikaragve također postavlja pitanje otkud uništena ekonomija Nikaragve dobiva tolike devize. Najjasniji je odgovor presretanje i iskorištavanje kriminalnoga pomorskog puta trgovine drogom iz Južne Amerike u Sjedinjene Države i Europsku uniju. Na putu do Sjedinjenih Država, južnoamerička narkomafija tradicionalno koristi nikaragvanske otoke kao tranzitnu točku.

Inače, ruske specijalne službe već su provele prikriveni pregled „kapaciteta“ lokalnih otoka pod krinkom ekspedicije krajem 2018. godine. Nakon nedavnog zatvaranja argentinskog kanala za opskrbu kokainom putem ruskih diplomatskih misija, čini se da je Kremlj pronašao novog partnera i priliku.

A u EU-u, ako se primijeni ovaj kriminalni sustav, protok droge i prljavog novca može teći kroz trgovinske organizacije Nikaragve na Krimu pod krinkom ponovnog izvoza nikaragvanskih banana, kave i drugih zaliha. I tu se kao pomoćnici pojavljuju i drugi europski „prijatelji Kremlja“, među njima i francuski državljanin P. Malinowski, koji je poznat po javnim vrijeđanjima predsjednika Francuske E. Macrona i njemačke kancelarke A. Merkel, također je gorljivi pristaša Vladimira Putina i francuske nacionalistice M. Le Pen, kao i čelnik Zaklade za razvoj rusko-francuskih povijesnih inicijativa sa sjedištem u Moskvi. Poznato je da u bliskoj budućnosti, pod krinkom „arheoloških povijesnih istraživanja“, taj „povjesničar“ planira ilegalno provoditi nepoznate gospodarske aktivnosti na okupiranom Krimu.

U svjetlu svega navedenoga postaje jasan ruski poklon Nikaragvi niza zrakoplova An-26, koji su namijenjeni letovima nad morem i koje im je na licu mjesta osobno „dao“ zapovjednik mornaričke avijacije ruske mornarice general-bojnik I. Kožin, kao i neshvatljiv interes nikaragvanskog diktatora Ortege za brze ruske morske čamce i drugo suvremeno oružje.

Prema medijima pripremio Jevgenij aščenko

Uto, 2-03-2021, 08:36:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.