Vojni pučevi i konflikti kao državni udar

Svjedoci smo niza vojnih udara i konflikata iza kojih stoje određene snage s geopolitičkim ciljevima uplitanja u unutarnju politiku zemlje s ciljem miješanja u regionalno stanje. To se odnosi na zemlje koje su povezane s geostrateškim, gospodarskim interesima zemlje uplitanja.

Povijest ima mnogo primjera miješanja velikih regionalnih zemalja u političke procese drugih zemalja kako bi širili Geopolitikasvoj utjecaj i kontrolirali prirodne resurse. Karakteristična obilježja takve intervencije su vojni pučevi s nasilnim oduzimanjem političke moći i promjene u vladajućoj eliti. Nažalost, države afričke regije, naime Liberija, Nigerija, CAR, Uganda, Gvineja i Zimbabve, nisu zaobišle takve primjere. Noviji primjeri uključuju Sudan i Mali.

Svi vojni pučevi u zemljama afričke regije imaju unutarnje i vanjske čimbenike. Nesumnjivo, unutarnji čimbenici su socijalno-ekonomska nestabilnost, što dovodi do brojnih demonstracija i skupova. Međutim, jednako je važan vanjskopolitički kontekst, što je želja velikih regionalnih zemalja da povećaju širenje Afrike, pomažući zemljama kontinenta politički, financijski i otvoreno vojno podržavajući ih. Rusija se od 2018. miješa u domaću i vanjsku politiku afričkih zemalja, prethodno izvevši slične vojne udare u pograničnoj Ukrajini i pokušavajući ih danas izvršiti u Republici Bjelorusiji. U kolovozu ove godine predsjednik Republike Bjelorusije Aleksandar Lukašenko optužio je Rusiju ne samo za miješanje u predsjedničke izbore u zemlji, već i za nezakonito slanje ruskih militanata privatne vojne tvrtke Wagner, koji su dio ruskih hibridnih postrojbi, specijalne jedinice obavještajne službe i snage za posebne operacije. Prema predsjedniku Republike Bjelorusije, Wagnerovi plaćenici trebali su destabilizirati situaciju u zemlji prije i tijekom izbora. Međutim, stanje je dovelo do kapitulacije Lukašenka i prihvaćanja svega što je mu nametnula Moskva.

Rusko aktivno miješanje u događaje u Sudanu i Maliju vrlo je vrijedno pažnje. Nedavno, 2019. godine, kao rezultat vojnog puča u Sudanu, svrgnut je sadašnji predsjednik Omar al-Bashir, kojega je aktivno podržavao ruski predsjednik Vladimir Putin. Svjetski mediji tvrdili su da su isti plaćenici ruske privatne vojne tvrtke Wagner, koje Rusija sada koristi kao element hibridnog rata u deset afričkih zemalja: u Sudanu, CAR, Libiji, Zimbabve, Angola, Madagaskar, Gvineja, Gvineja Bissau, Mozambik i vjerojatno Demokratska Republika Kongo aktivno sudjelovali u suzbijanju protuvladinog raspoloženja sudanskog predsjednika. Neke činjenice također ukazuju na to da je vojska koja je preuzela vlast u Sudanu u prošlosti obučavana u Rusiji. Zbog toga se sumnja da se vojni puč u Sudanu dogodio točno po ruskom scenariju.

karta

U kolovozu 2020. godine dogodio se i vojni puč u Republici Mali. Nakon što je dosadašnjeg predsjednika I. Keitu prisilio na ostavku, državu sada vodi takozvani "Nacionalni odbor za salut du Peuple" (CNSP). Dobro je poznato da su čelnici CNSP-a, koji su izveli vojni puč u Republici Mali, nedavno bili obučeni u vojnim objektima ruskih oružanih snaga. Dodatni dokaz koji može ukazivati na umiješanost Rusije u puč u Republici Mali je sastanak u gradu Katy ruskog veleposlanika u Maliju I. Gromyko s pobunjenicima 21. kolovoza 2020. Tijekom sastanka razgovarali su o pomoći Rusije čelnicima puča, kao i o perspektivama produbljivanja bilateralnih odnosa. Neosporne činjenice ukazuju da je utjecaj na vojne udare u Sudanu i Republici Mali usmjeren na napore Rusije da učvrsti status glavnog i jedinog vojnog i gospodarskog partnera među afričkim zemljama, nakon čega slijedi neograničen pristup njihovim prirodnim resursima. Postoji li danas povjerenje da val vojnih udara u Africi pod izlikom Rusije neće utjecati na neku zemlju, bogatu prirodnim resursima? Od toga strepi Ukrajina.

Sukob u Zakavkatju je nastao izravno na armensko-azerbejdžanskoj granici sjeverno od nje, u blizini strateškog plinovoda koji vodi od Azerbejdžana preko Gruzije do Turske. Štoviše, ovo izbijanje neprijateljstava zaprijetilo je azerbejdžanskoj regiji Tovuz kroz koju prolaze ključne energetske mreže, odnosno plinovod i naftovod, kao i najvažnija željeznička linija koja povezuje Azerbejdžan s Turskom kroz Gruziju, zaobilazeći teritorij Rusije. Ponovno rasplamsani oružani sukob između Armenije i Azerbejdžana, naravno, postao je još jedna fronta produbljujućeg sukoba između Moskve i Ankare.

Posljednjih je godina Ankara naglo smanjila kupnju plina iz Moskve, a preferira posebno azerbejdžanski plin. A u Turskoj su počeli razgovarati o tome da bi se, možda, trebala bojati osvete Kremlja. Da, možda, Rusija nekako koristi svoju savezničku Armeniju kako bi izvršila pritisak na Tursku i tako nadoknadila napredovanje Turske u Libiji i Siriji - dajući Ankari odgovor na Kavkazu. Treba imati na umu da ako je Armenija vojni saveznik Rusije, onda je Azerbejdžan najbliži saveznik Turske.

A ljeti su na teritoriju Armenije održane zajedničke rusko-armenske vježbe. Erdogan je zauzvrat rasporedio 11 000 svojih vojnika u Azerbejdžan i tamo su, inače, krajem srpnja održane zajedničke tursko-azerbejdžanske vježbe. Prema promatračima armensko-azerbejdžanski sukob više ne možemo promatrati izolirano. Budući da postaje dijelom ogromnog luka nestabilnosti, jednim od elemenata sučeljavanja blokova sila, uz sudjelovanje Turske i Rusije. A ovo je, naravno, vrlo opasna situacija.

Vinko Bušić

 

Sub, 31-10-2020, 17:50:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.