Zagonetni Domus Marulorum

Još na početku 20. stoljeća u Splitu je postojala predaja da se Marko Marulić rodio u prostoru i danas postojeće zgrade u Papalićevoj ulici (br. 4), na kojoj je iznad ulaznih vrata uzidan reljefni grb njegove obitelji. Kada se 1901. veoma svečano slavila 400. obljetnica Judite, na njoj je također bio postavljen spomen-vijenac. Na žalost, u istoj je zgradi u to vrijeme poslovala i jedna od posjećenijih splitskih javnih kuća (kažina). Tu žalosnu i sramotnu nebrigu Splićanima su predbacivali mnogi književnici i znanstvenici. Sjetimo se samo Ujevićevih i Čerininih potresnih pjesama naslovljenih Domus Marulorum!

Zato je Odbor za proslavu četiristote obljetnice Markove smrti (1924.) zahtijevao da Općina otkupi kuću te da je oslobodi »bluda putenoga«, dolično uredi i obilježi spomen-pločom. Općinske su vlasti uspjele iseliti »bludilište« i donekle urediti trošno pročelje. Kipar Meštrović, koji je za tu prigodu izradio i gradu darovao Marulićev kip predložio je da ga se postavi na veoma posjećeni i Splićanima omiljeni Voćni trg (tada Trg 9. novembra 1882, a danas Trg braće Radić) ispred pročelja renesansno-barokne palače Milesi. Svečano otkrivanje spomenika uslijedilo je 26. srpnja 1925. a u povodu otvorenja željezničke pruge Zagreb-Split i održavanja velike Jadranske izložbe. Na postamentu je s prednje strane bilo uklesano: Marko Marulić 1450-1524, a sa stražnje: Ivan Meštrović svoje djelo poklonio.

Marul2

Nakon govora uglednika, pristiglih iz Zagreba i Beograda, polaganja vijenaca i izvođenja za tu prigodu skladane Hatzeove kantate na Hektorovićeve stihove, don Frane Bulić i nekoliko članova Odbora otkrili su također i mramornu spomen-ploču na pročelju spomenute kuće u Papalićevoj ulici. Na njoj je pisalo:

U ovoj kući / rodio se / 18. kolovoza 1450 / Marko Marulić / prozom i u »versih hrvatskih slažući / po običaju naših začinjavac« / začetke udari / hrvatskoj umjetničkoj knjizi / čovječanstvo obdari / djelima uma / zaodjev u njima klasičnim ruhom / kršćanski duh / o četristotoj obljetnici smrti / godine 1925 / rodni grad / ovu spomen ploču postavi.

Citirao sam cjelokupni tekst, jer su izvornu ploču godine 1942. čekićima razmrskali talijanski fašistički »civilizatori«. Jednako su uništavali i ostale spomen-ploče iskaljujući bjesomučnu mržnju nad svakim tragom hrvatskoga imena. Nova ploča koja se danas nalazi na pročelju u Papalićevoj ulici postavljena je tek u travnju 1999. prilikom održavanja IX. Marulićevih dana.

Marul

Poslije Drugoga svjetskog rata nekolicina splitskih kulturnih povjesničara uporno se trudila dokazati da Marko nije rođen u spomenutoj kući! Naime, kao povod poslužili su im inicijali Z. M. uklesani sa strana grba obitelji Pečenić - Marulić. Pozivajući se na ta dva slova u »antiknoj kapitali«, oni su tvrdili da kuća nije mogla pripadati ni Marku ni ocu mu Nikoli, nego nekome od Marulića čije je krsno ime bilo Zvane ili Zorzi (kako se u venecijanskom dijalektu izgovara Giovanni ili Giorgio). Osim toga, pozivali su se i na Markovu oporuku u kojoj izričito piše da je sačinjena u »njegovoj kući u novom dijelu Splita«. Čini mi se da to nisu dovoljni razlozi da se ospori mogućnost Markova rođenja u Papalićevoj ulici. Zar se Marko nije mogao roditi u kući koja je najprije nosila samo grb Marulića, a uz koji je neki kasniji nasljednik dodao svoje inicijale? (Ako bolje promotrimo, ne izgledaju li inicijali »mlađi« od grba!) Jednako tako činjenica što je Marulić sačinio oporuku u kući (danas nepoznate lokacije) »u novom dijelu grada«, to jest izvan zidina Dioklecijanove palače, ne mora značiti da se u njoj i rodio. Za razliku od svoje braće, Marko se školovao izvan Splita. Ostao je neženja. S rodbinom se parničio zbog nasljedstva. Doživio je sedamdeset i četiri godine. Jednom riječju, nije »morao« cio život provesti u kući svoga rođenja... Možda bi se upornijim interdisciplinarnim istraživanjima uspjelo odgonetnuti zagonetku zgrade Domus Marulorum. Uostalom, stari su Splićani čak vjerovali da mali bradati portret umetnut u kapitel dovratnika predstavlja osobno pjesnika Judite!

Frano Baras

Pon, 30-11-2020, 14:39:38

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.