U danima pošasti od korone

U ovim prevrućim danima dok uokolo nas lebdi nevidljiva, a sveprisutna 'pomoritad' od KORONE, prisjetih se SV. ROKA (Montpellier, 1348. - Voghera, 1376.) čiji blagdan slavimo 16. kolovoza. U prošlim stoljećima diljem Europe bio je čašćen kao nebeski zaštitnik od kuge i inih zaraznih boleština. Počeo je studirati medicinu, ali nakon smrti roditelja odlazi hodočastiti u Rim. Tijekom njegova boravka u Italiji vladala je kužna pošast. Životopisci navode da je njegovao bolesnike "velikom ljubavlju i blagošću, da je vješto rukovao lancetom, rasijecao otekline i čistio zagnjojene rane". Ujedno je bolesnike smirivao i tješio, a u susretu s njim neki su često ozdravljali... Nakon što i sam oboli od kuge, povuče se u neku šumu da bi tamo umro. Legenda kaže da mu je hranu donosio pas, koji je zato uvijek prisutan u njegovoj ikonografiji. Kada se vratio među ljude, uhitiše ga kao skitnicu te bude optužen da je papinski uhoda. Poslije petogodišnjeg tamnovanja u Vogheri umire okružen dubokim štovanjem i bude ukopan u mjesnoj crkvi. Prvi svjedoci i širitelji njegovog kulta bili su zatvorski čuvari i vojnici...

Roko.jpf

Ubrzo je proglašen svetim, a njegov se kult iz Europe proširio diljem Svijeta. Čašćen je kao zaštitnik od svih zaraznih bolesti, ali i kao zaštitnik domaćih životinja.

Njemu u čast stari su Splićani podigli čak tri crkvice, od kojih je sačuvana samo ona najstarija (iz 1516.) na Peristilu, ali je van vjerske namijene još od 19. stoljeća. Danas je u njoj informativni turistički ured i suvenirnica. Uz vrata vidljiv je maleni svećev reljef. Vrijedi podsjetiti da je u svrhu njenog održavanja oporučno ostavio svoju 'srebrninu' naš veliki Marko Marulić...

Druga je bila crkvica na Lučcu podno Gripa koja se prvi put spominje 1603. godine, do nje se nalazila i zgrada Bratovštine sv. Roka. Zabilježeno je da je u njoj obred obavljao svećenik glagoljaš koji je ujedno "poučavao djecu hrvatski u kršćanskom nauku" pak možemo pretpostaviti da ih je učio i čitati i pisati, dakle uvjetno, tu je mogla biti i prva splitska 'hrvatska pučka škola'. Iz djetinstva pamtim tu čednu crkvicu na pročelju koje se nalazio drveni kip sv. Roka. Moja je None govorila da kad Lučanin prođe ispred njega skida kapu, a Lučanka izgovori "Sv. Roko oslobodi nas kuge i svake zle bolesti!". Nažalost, tu crkvicu lijepih uspomena porušiše 3. prosinca 1943. 'savezničke' angloameričke bombe, istoga dana kad i susjednu veliku Sv Petra (u kojoj primih sv. Krizmu svibnja 1940!)

Roko

sv roko

Treća crkvica sv. Roka nalazila se u Lazaretu gdje su prigodom kužnih epidemija odležavali karantenu (četrdesetnicu!) pristigli putnici. Početkom 19. stoljeća za vrijeme francuske vladavine, Lazaret se počeo koristiti kao zatvor. Tako se nastavilo tijekom austrijske i jugoslavenske vladavine, a crkvica je pretvorena u zatvorsku kapelicu. Lazaret je osobito ozloglašen postao u danima talijanske okupacije (1941.-1943.) u njemu su svirepo mučeni mladi buntovni Hrvati... Pojam "svršit ćeš u Roka" značio je najopasniju prijetnju. Spaljen je 1943, a dokrajčile su ga također angloameričke bombe... Danas je od njega djelomično vidljiv tek tloris ispred Turističke palače. Podsjećam da se u predvorju zgrade 'osamnice' nekoć u sklopu Bolnice Firule, nalazio i mramorni kip sv. Roka kojeg je izradio brački kipar Ivan Rendić. Poslije 1945. bio je uklonjen, a danas se navodno nalazi u deponiju Umjetničke galerije...
Na kraju, evo par stihova više stoljeća stare pjesmice u kojoj riječ KUGGA, zamijenih s KORONA:

»Ti zna se dobro Sveti Roko
koliko je zlo xestoko

KORONA, zato na nas gledaj
i gnu tarpit nama nedaj

A tako ger nasca Stadda
Od kuxnoga brani jadda«.

Frano Baras

Ned, 29-11-2020, 00:01:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.