O dvojici Rašeta zlih uspomena i bašibuzucima

Svake godine na obljetnicu smrti novinara-snimatelja Gordana Lederera sjetim se dvojice Rašeta: po zlu poznata generala Andrije, ali i njegova (javnosti nepoznata!) prezimenjaka, četničkog majora iz Drugog svjetskog rata...

Naime, u svojim "Ratnim danima pod Marjanom" nadnevka 12. kolovoza 1991. bilježim: "Stanje nesnosno. Iz dana u Gordan Lederer3dan sve teži udarci. Početkom mjeseca pokolj u Dalju. Prava istina još se ne zna (Od 2500 Hrvata ostalo 150!) Navodno je veliki broj izbjegao, ali koliko je masakriranih? Četnici, unatoč nazočnosti "savezne komisije" nisu dopustili pristup predstavnicima sredstava za priopćavanje (osim TVB). Gine se posvuda. Jučer je smrtno pogođen i reporter HTV Lederer. Vojska je uskratila upotrebu helikoptera, pak je iskrvario u vožnji do Zagreba. (Vidjeli njegove posljednje kadrove zalazećeg sunca...) Na TV također vidio dr. Slobodana Deškovića (mog dragog znanca iz mladih dana!) s ekipom je kao kirurg primarijus u ratnoj zoni oko Siska. Opisivao je kako je uzaludno pokušavao spasiti život teško ranjenom snimatelju..."

Dakle, osim snjaperista, Lederovoj pogiblji očito je pridonio i general Andrija Rašeta (tada načelnik štaba "5. armijske oblasti JNA" u Zagrebu) budući da je osobno uskratio upotrebu helikoptera. Zato ga je Ledrerova majka, dr. Vlasta Lederer, javno prozvala pismom objavljenim u Vjesniku 14. kolovoza 1991. godine, nazvavši ga "četničkim kolaboracionistom" suodgovornim za smrt sina... Njegova zlokobna uloga u prvim godinama Domovinskog rata dovoljno je poznata, zato ću ovom prilikom podsjetit kako sam saznao za onog drugog Rašetu, četničkog majora...
Poslije pada Vukovara – posredstvom televizije – europsku / svjetsku javnost zgrozile su i stravične snimke razularenih srpskih 'osloboditelja' koji srljajući razrušenim gradom ljudožderski urlaju "Slobodane šalji nam salate, bit će mesa klat ćemo Hrvate...". To je valjda ponukalo čak i londonskog biznismena Aleksandra (II nesuđenog) Karađorđevića da sudjelujući u emisiji FRANCE TV "Jugoslavija: rat između Srba i Hrvata" (Uvijek su krivi oni kojih nema) na kraju intervjua srbosoldatesku okrsti imenom zloglasnih BAŠIBOZUKA Osmanlijskog carstva. Njegova izjava mene je potakla da napišem kozeriju "Utvare bašibuzuka" kao jednu od "Nesanica 91." koje sam tada objavljivao u Slobodnoj Dalmaciji.

Naime, te paravojne pješadijske i konjičke jedinice poznate po brutalnosti i pljački svojevremeno sam plastično doživio u opisima i crtežima francuskog novinara 19. stoljeća Charles Yriartea. pak sam među ostalim napisao: "Sada, eto, u posljednjem desetljeću 20. stoljeća, jedan od loze Karađorđevića, pripadnike vlastitog naroda nazva pogrdnim, u čitavom civiliziranom svijetu, ozloglašenim imenom BAŠIBOZUKA. Očito su i do njega doprle vijesti i slike o sablasnim zlodjelima u Dalju, Ćelijama, Erdutu, Iloku, Rupama, Škabrnji... o pustošenju Konavala, Župe i Rijeke dubrovačke... Ili, u povijesti ratovanja nezapamćenom, višemjesečnom razaranju grada na Vuki i masakru njegovih nevinih, izgladnjelih, ranjenih i nemoćnih stanovnika. Ipak, za razliku od BAŠIBOZUKA, pripadnici srboarmije nastupaju u legalnim odorama vojske, koja još uvijek ima svoje “atašeje vojne” po svjetskim metropolama, s čijim visokim zapovjednicima pregovaraju ugledne ličnosti EEZ-a i Ujedinjenih Naroda. (Koje li sramote!) Opremljeni su najmodernijim oružjem, opskrbljeni neograničenim zalihama municije..."

Članak je bio objavljen 9. prosinca 1991. Međutim, iznenadih se primjetivši da su 'nestali' završni dijelovi teksta u kojima spominjem RAŠETE...

raSETE

Oni su glasili: "Iz makabričnih razmišljanja o BAŠIBOZUCIMA nekoć i danas, trgnuo me telefonski poziv prijatelja povjesničara koji proučava djelovanje četnika u Hrvatskoj. Pita me jesam li u nedavno objavljenim ratnim dokumentima Vrhovnog štaba talijanske vojske naišao na ime izvjesnog RAŠETE, majora jugoslavenske kraljevske vojske.

Pomislio sam da se šali na račun, s malih ekrana, dobro poznate osobe. Međutim, on mi reče da ne misli na generala, već na majora! Uostalom, ako ne vjerujem neka pročitam što o njemu piše u knjizi D. Gizdića "Dalmacija 1941", Zagreb, l959, na str. 310. Naravno, nisam mogao odolijeti iskušenju:

Tamo je pisalo: '... Iz Knina javljaju, da su pop Đujić i Niko Novaković-Longo s bivšim majorom RAŠETOM i još nekolicinom Srba održali ovih dana skupa s Talijanima zbor u selu Pađenama. Svrha zbora bila je, da na njemu ovi izdajnici, u duhu proglasa, što su ga nedavno objavili, utječu na seljake, da se iz šume vrate kućama...' Dakle, zaključujem da je velikosrpstvo tradicija u obitelji RAŠETA!?"

NAPOMENA: Kada sam naknadno upitao tadašnjeg glavnog urednika zašto je ispušten završetak, odgovorio mi je da nema pojma tko je to mogao cenzurirati...

Frano Baras

Čet, 26-11-2020, 05:12:03

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.