„Novokomponirane“ riječi

Kao i svaki čovjek i intelektualac koji želi govoriti i pisati u skladu s normama standardnog hrvatskog jezika imao sam i još uvijek imam problema koja rješenja odabrati iz različitih pravopisa i rječnika hrvatskog jezika, nastalih nakon osamostaljenja Hrvatske.

Osobno se nekako držim pravila da, ako treba birati između nekoliko mogućnosti, a nisam čuo što o tome kažu Hrvatski jezikmedijski eksponirani jezikoslovci (prof. M. Alerić, J. Römer i dr.), odaberem ono što mi se čini logičnim i što mi ne para uši.

Neke 'novokomponirane' riječi zvuče mi pak tako ružno da želim, premda nisam stručnjak za hrvatski jezik potaknuti raspravu o opravdanosti njihova 'izmišljanja' i uporabe u svakodnevnom govoru.

Tako ću se posebno pozabaviti imenicama ženskog roda tipa: stručnjakinja, akademkinja, računovotkinja, vojnikinja, pilotkinja, lovkinja itd., koje mi zvuče vrlo nezgrapno i u potpunom neskladu s time da bi trebale označavati zanimanja osoba nježnijeg spola.

Iskreno vjerujem da se ni žene ne ponose kad ih nazovu npr. akademkinjom, vojnikinjom i sl. A ovako konstruirane imenice mi 'vuku' na augmentative izvornih riječi, s pogrdnim prizvukom. Evo primjera: Ako vam netko spomene vojnika zamišljate ga neutralno; to može biti i najviši, najkrupniji i prosječno visoki i najniži čovjek u postrojbi. Ako vam netko kaže vojnikinja priznajte da imate asocijaciju na krupnu, jaku ili barem muškobanjastu ženu.

Čini se da su ove i slične riječi ušle u uporabu na velika vrata i neprirodno naglo kao rezultat obveza iz Zakona o ravnopravnosti spolova (NN RH 82/08, 69/17, na snazi od 22.07.2017.), koji je usklađen s više EU direktiva, a koji između ostaloga propisuje:

Citiram članak 14, stavak (5) Zakona:

„Sve obrazovne ustanove, kao i sve druge, moraju u sadržajima svjedodžbi, certifikata, licencija i diploma koristiti Upitnikjezične standarde sukladno ovome Zakonu, navodeći strukovne kvalifikacije, zvanja i zanimanja u ženskom, odnosno muškom rodu, ovisno o spolu primatelja/primateljice dokumenta.“ (podvukao TT).

I tako se izgleda nakon štreberskog i sluganskog prihvaćanja EU direktiva, 'krenulo' u izmišljanje rodnih naziva zanimanja.

Zastanimo kod vojnikinje, pilotkinje ili lovkinje. Nekada isključivo muška zanimanja vojnik, pilot, lovac dobiše svoga para vojnikinju, pilotkinju i lovkinju. Kako smo nekada zvali ženu u vojsci, zrakoplovu ili u lovu? Žena vojnik, žena pilot i žena lovac.

Po meni je tako i trebalo ostati, ne samo zato što su nove riječi vojnikinja, pilotkinja, lovkinja i sl. uhu neprirodne, nego zato što po mome mišljenju njihovim uvođenjem žene nisu ništa dobile nego su dapače izgubile.

Kako? Pa cijela ideja ovakvog obveznog uvođenja rodnih imena zanimanja očito sadrži contradictio in adjecto.

Zašto? Zato što ne čini žene ravnopravnima muškarcima, što mu je namjera, nego ih dapače od muškaraca odvaja tamo gdje je to nepotrebno, čak kontraproduktivno. Zamislimo vojnu postrojbu u kojoj žena vojnik ili žena pilot ravnopravno sudjeluje s muškarcima. Ako je najbolja može biti najbolji vojnik ili najbolji pilot. Ako pak kažemo da je najbolja vojnikinja ili najbolja pilotkinja razumjet će se da je najbolja samo među ženskim članicama postrojbe. Slično je i s drugim riječima; riječi akademkinja ili stručnjakinja sugeriraju da se radi o istaknutim osobama među ženskim članicama akademije ili među ženama u nekom stručnom području a ne među svim stručnjacima ili akademicima.

Da su štreberi, tvorci zakona i provoditelji EU direktiva, malo razmislili to bi uočili i dopustili bi puno fleksibilniji i prirodniji pristup ovom pitanju.

Što znači fleksibilno? Iz moje amaterske perspektive: od slučaja do slučaja!

Npr. u engl. jeziku nema stručnjaka i stručnjakinje, postoji samo expert. U njemačkom jeziku pak postoje i der Jȁger i die Jȁgerin, dakle i lovac i lovica (ja bih je u hrvatskom tako nazvao, kako narod obično zove mačku, dobroga lovca).

A naš je pristup obvezi određivanja i primjeni rodnoga nazivlja rigidan i predstavlja po mome skromnom, laičkom mišljenju nasilje nad hrvatskim jezikom.

Zato sa zanimanjem očekujem možebitnu reakciju stručnjaka na ovu moju tezu a sa strahom objave nekih novih riječi u ženskom rodu, kako bi se postigla daljnja ravnopravnost spolova.

Što mislite npr. kao će se zvati ženski kupac (a to je vrlo žurno pitanje jer su kao kupci žene nesumnjivo u većini). Kupica ne bi bilo dobro jer je ta lijepa imenica u deminutivu i ženskom rodu već rezervirana za jedan od vrlo važnih pojmova, osobito u Zagorju. Drugih ideja i prijedloga za ovu riječ nemam.

I da se na kraju našalim: Nije mi poznato kakve su EU direktive vezane za zakon o zaštiti životinja. Možda je i tu propisana rodna ravnopravnost i obveza uvođenja rodnih imena životinjskih vrsta.

Kod lava i lavice, medvjeda i medvjedice, konja i kobile itd. to je riješeno.

Ali na kojoj će se muci naći jezikoslovci da izmisle imenicu muškog roda npr. za pticu (možda ptican?) ili ribu, a tek unutar pojedinih vrsta (kako npr. nazvati mušku rodu ili ženku orla itd.?).

Možda će morati pozvati u pomoć onoga koji je izmislio riječ zrakomlat!?

 Testis Temporis

Uto, 24-11-2020, 22:06:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.