Proces političkog sazrijevanja

Jedna od tema koju se rijetko spominjalo na proteklim izborima bila je i položaj hrvatskog naroda u BIHBosni i Hercegovini. Ljevičari, tradicionalno, za sudbinu naših sunarodnjaka u susjedstvu nimalo ne mare, pa im je nedavno zasmetala čak i prigodna novčana pomoć koju je hrvatska vlada uputila mostarskoj bolnici. Ekstremna ljevica, okupljena u koaliciji „Možemo“, na predizbornom predstavljanju pokušala je skrenuti pozornost na izmišljeni problem zastupanja dijaspore, pri čemu je naglasak „slučajno“ stavljen na Hrvate u BiH. No ako Tomaševićevu ekipu toliko uzrujavaju tri „nezaslužena“ zastupnika dijaspore, kako to da im uopće ne smeta čak osam zastupnika nacionalnih manjina u Saboru?!

Što se tiče izbornog pobjednika, HDZ-a, njegova predizborna obećanja svode se na nastavak dosadašnje politike „malih koraka“, odnosno minimalističkih zahtjeva i diplomatsko-financijske podrške „sestrinskoj stranci“ i ugroženoj braći u BiH. Zanimljivo je da „stranka umjerenog napretka u granicama zakona“ čak i sa tako skromnim obećanjima uvjerljivo pobjeđuje u 11. izbornoj jedinici!

Podrška trećem entitetu

Najveći iskorak u promišljanju sadašnjosti i budućnosti Hrvata u BiH napravile su stranke desnice i desnog centra, što je mnogim analitičarima posve promaklo. Primjerice, osnivač Domovinskog pokreta Miroslav Škoro izjavio je u razgovoru za mostarski portal Dnevnik kako će se zauzeti za uspostavu hrvatske federalne jedinice: „Mi se ne zadovoljavamo pukim konstatacijama o jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH, što slušamo već godinama, a niti su HRHBjednakopravni niti konstitutivni. Pravo i jedino rješenje koje bi zadovoljilo ta načela jest federalna jedinica hrvatskog naroda u sklopu jedinstvene BiH“, rekao je Škoro.

Jednako odlučan pokazao se i Željko Glasnović, nezavisni kandidat u 11. izbornoj jedinici (s potporom DP-a), koji je izjavio da će od nove hrvatske Vlade odmah nakon konstituiranja zatražiti da poduzme sve mjere za zaštitu hrvatskog naroda u BiH: „Ukoliko punu zaštitu hrvatskog naroda ipak ne bismo mogli postići u sadašnjim okvirima, te ukoliko se bude i dalje pokušavalo njegovo dekonstituiranje – inzistirat ćemo na povratku Herceg Bosne kao hrvatske federalne jedinice u Bosni i Hercegovini“, istaknuo je general Glasnović.

Treći entitet, to jest Herceg-Bosnu, kao najbolje rješenje za tamošnje Hrvate odavno podupiru i predstavnici Mosta, što je sasvim razumljivo; zacrtani muslimanski prodor prema Jadranu ozbiljno bi ugrozio čitav jug Hrvatske, a svaki ozbiljan političar svjestan je da se Dubrovnik i Ploče brane u Mostaru. Nino Raspudić, nezavisni kandidat na listi Mosta, izašao je u javnost s konkretnim prijedlogom teritorijalnog preustroja, po kojem bi se hrvatsko-muslimanska Federacija podijelila na dva „megakantona“ zasnovana na etničkom načelu, što je svakako puno razumnije rješenje od sadašnjeg stanja. Na raspudićev poticaj, Most je u izbornoj jedinici za dijasporu podržao odlične kandidate Hrvatske republikanske stranke BiH – predsjednika HRS-a Slavena Raguža i novinara Tvrtka Milovića. Inače, HRS je poznat kao stranka koja se zalaže za teritorijalni preustroj Federacije, o čemu su pred nekoliko godina iznijeli svoj prijedlog.

„Hrvatska područja u BiH“

I konačno, pravi desničari, tri male stranke okupljene u Desnu ligu (NHR, GO, HSP) na Facebooku ponosno ističu: „Hrvati u GeopolitikaBiH, kao svaki drugi narod, imaju pravo na samoodređenje, a dužnost hrvatske države je zaštita njihovih prava i političkoga položaja. Kako se pokazalo da u daytonskoj BiH Hrvati ne mogu ostvariti svoja prava kao konstitutivni narod, politika Republike Hrvatske prema BiH mora ići ka preustroju BiH... Uspješnost hrvatskih područja u BiH ne smije ovisiti o milosti i nemilosti sarajevske politike. Da bi se to postiglo, nužno je uspostaviti hrvatsku federalnu jedinicu u BiH.“ – smatra Desna liga.

Svi navedeni primjeri pokazuju da se čak i anemična hrvatska politika može mijenjati u pravom smjeru kada za to dođe vrijeme. Za razliku od nekadašnjeg „mantranja“ o jedinstvenoj BiH i jurišanju na Drinu, suvremeni desničari naglasak stavljaju na „hrvatska područja u BiH“, što je hvale vrijedan odmak od zastarjelih geopolitičkih shvaćanja i propalih ideologija. Nadajmo se da će taj proces političkog sazrijevanja hrvatske nacije, uz desnicu i desni centar, uskoro zahvatiti sve političke struje u domovini!

Dinko Pejčinović

Sri, 28-10-2020, 18:09:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.