O sposobnosti sustava za promjenu

U svojim osvrtima na aktualnu situaciju u Hrvatskoj pa i na upravo održane parlamentarne Politikaizbore priželjkivao sam i zazivao promjene kao nužnost i hvalio izborni program Domovinskog pokreta Dr. Miroslava Škore koji je najavljivao radikalne promjene.

Zanimljivo je, međutim, pogledati s teorijskog stajališta koliko su bilo kakve, pa i predložene promjene, u društvu i državi kao sustavu realno provedive.

Za tu analizu može dobro poslužiti sljedeći model (od J. N. Freedmana s Henley the Management College, UK):

(a) PRITISAK ZA PROMJENU + (b)JASNA ZAJEDNIČA VIZIJA + (c)SPOSOBNOST
ZA PROMJENU + (d) DJELOTVORNI PRVI KORACI = PROMJENA

 Da bi se promjena dogodila potrebno je dakle ispuniti uvjete (a), (b), (c) i poduzeti prve djelotvorne korake (d).

Razmotrimo u najkraćem kako u Hrvatskoj stojimo s ispunjenjem gornjih uvjeta.

(a) Pritisak za promjenu:

Pritisak za promjenu javlja se u svakome društvu ako su ljudi nezadovoljni postojećim stanjem. Intenzitet toga pritiska ovisi o stupnju nezadovoljstva, strukturi i broju nezadovoljnih društvenih skupina i o njihovom utjecaju.

Pritisak za promjenu često može biti umanjen ili potpuno poništen strahom od promjene.

Strah od promjene, od nečega novoga, je prirodna ljudska reakcija. Ne bih se bavio psihološkim pa ni sociološkim Zastavaaspektima i uzrocima straha od promjene; ostavimo to ekspertima. Laički se, iz iskustva, može reći da u društvenim procesima rijetko vrijedi ona latinska Variatio delectat (Promjena veseli) već i zato što su ljudi i društvene skupine najčešće suočeni s promjenama na gore/lošije, s raznim ograničenjima, poskupljenjima, umanjivanjima dotad dostignutih prava i sl. pa su zbog toga oprezni i sumnjičavi prema svemu novome, osobito ako dolazi od vlasti.

Čini se da se u Hrvatskoj radi upravo o takvoj situaciji.

U zadnjih dvije tri godine ljudi su pojačano tražili promjene, pokrenute su inicijative da se raspišu referendumi o nekim krupnim pitanjima. Epidemija korona virusa i njene posljedice (kako za zdravlje tako za gospodarstvo) dovele su međutim do stanja neizvjesnosti i straha od promjene koji je pritiske za promjenu bacio u drugi plan ili potpuno poništio.

To dokazuje i podatak da je na upravo održanim parlamentarnim izborima od nešto manje od 50% izišlih samo njih 10-tak %, dakle ukupno oko 5% biračkog tijela podržalo Domovinski pokret, koji je najjasnije i najglasnije radio pritisak za promjenu.

Programe promjena (tzv. strukturnih reformi) i njihov pritisak za promjenu drugih stranaka i koalicija ne spominjem jer se radilo ili o prigodnim popisima želja ili o kozmetičkim promjenama radi zadržavanja pozicija.

Zaključimo: U Hrvatskoj trenutno ne postoji dovoljan pritisak za promjenu.

(b) Jasna zajednička vizija:

Ovo je kritično pitanje za uspješnost promjene pri čemu su sve tri riječi u ovoj sintagmi podjednako važne: postojanje vizije, njena jasnoća i opća prihvaćenost.

Ako postoji politički i nacionalni konsenzus oko toga što i kako mijenjati nema problema za provedbu promjena. PolitikaAktualni primjer za to su, htjeli to mi ili ne, promjene koje u Rusiji provodi V. V. Putin. Bez obzira na to što mi ili drugi o tome mislimo, na određenu oporbu koju ima u Rusiji i vjerojatne manipulacije kod glasanja, on dobiva podršku velike većine na viziji da Rusiji u potpunosti vrati i bitno ojača ulogu i ugled velike sile.

Druga je krajnost (koja nije opcija u modelu spremnosti za promjenu od Freedmana, kojim se ovdje služimo) je da pojedinac ili grupa oko njega ima svoju, može biti i jasnu viziju, koja nije općeprihvaćena od naroda i institucija, pa onda takvu promjenu nameće i provodi silom. Dobar primjer za to je kako R. Erdogan provodi ideju da Turskoj vrati imperijalni utjecaj i položaj u svijetu.

Već sam ranije pisao da Hrvatskoj nedostaje vizija što bi trebalo mijenjati, da nema od Sabora usvojene i konsenzusom prihvaćene državne politike (koja sadrži ciljeve i strategiju kako ih dostići), jer je nitko nikad nije ni predložio ni usvojio.

Izborni program Domovinskoga pokreta, usudim se to reći, je prvi ozbiljniji pokušaj da se ide prema definiranju DPdržavne politike i postizanju konsenzusa oko nje. DP je istaknuo relativno jasnu viziju što treba mijenjati i obećavao biračkom tijelu da će, ako od njega dobije povjerenje, raznim referendumima i drugim sredstvima postići nacionalni konsenzus o potrebnim promjenama i da će ih provesti. Kako je taj pokušaj prošao već smo rekli.

S druge strane paradoks: Izborni pobjednik HDZ dobio je veliku podršku biračkoj tijela a nema nikakvu viziju što bi trebalo mijenjati, niti za neke radikalne promjene nastoji postići nacionalni konsenzus. Dapače, već iz prvih poteza odmah se vidjelo da HDZ ne kani ništa ozbiljno mijenjati.

Kao pomoć u borbi protiv možebitnih kritika za takvu politiku HDZ ima taktička oružja: Neka si sada narod misli hoće li Pupovac u Vladu ili ne, hoće li se ministarstvo branitelja priključiti ministarstvu obrane, hoće li se smanjiti porez na dohodak itd.

Zaključimo: U Hrvatskoj ne postoji jasna, zajednička vizija o tome što i kako treba mijenjati.

(c) Sposobnost za promjenu:

Za promjene o kojim govorimo sustav je sposoban ako ima funkcionalne institucije (u jasnoj trodiobi vlasti) a te institucije potrebne alate i procedure za donošenje, provedbu i nadzor provedbe odluka o promjenama.

Tu je bitna i individualna sposobnost i spremnost građana za promjenu, koja podrazumijeva određenu minimalnu političku kulturu i znanje svakoga pojedinca, njegovu sposobnost da prepozna, podrži i prihvati prave prijedloge Izboripromjena a da se ne da 'vozati' krivim stvarima. O nažalost niskoj političkoj pismenosti naših građana već sam puno puta pisao.

Ako pogledamo kako s time stoje institucije hrvatske države vidimo da se, s obzirom na novi sastav Sabora, s 'tankom' većinom koju ima Plenkovićeva 'trgovačka koalicija' ne može reći da je sustav sposoban za neke ozbiljnije promjene u zakonodavnom području.

Da Plenković iskreno želi promjene za koje treba dobiti veliku podršku u Saboru imao je priliku u koaliciju pozvati i Domovinski pokret i Most. Kako mu to nije ni na kraj pameti, ništa od promjena. A zašto bi i mijenjao kada tvrdi da su u prošlom mandatu dobro radili i da će tako i nastaviti !?

To se odnosi i na izvršnu vlast, Vladu.

A s pravosuđem kakvoga danas imamo potpuno smo nesposobni, nespremni za promjenu.

Zaključimo: Hrvatska nije sposobna za promjenu ni na razini institucija niti na razini velike većine građana pojedinaca.

Kada sustav, u našoj analizi Hrvatska, ne zadovolji ove prethodne korake, (a), (b) i (c), onda nije ni sposoban za promjenu, pa naravno nema ni prvih (djelotvornih) koraka iz Freedmanovoga modela, nema uspješne promjene.

Ako sada u svjetlu gore provedene analize pogledamo kakva bi bila sudbina Škorine inicijative za radikalne promjene da je dobio povjerenje birača možemo slobodno reći da bi se našao pred gotovo nemogućim zadatkom: prvo podići dijelove sustava i osposobiti ih za promjenu, mijenjati individualnu i kolektivnu svijest o potrebi promjene i sposobnost za promjenu građanstva a onda provoditi promjene.

Bio bi to vrlo trnovit, neizvjestan pa i opasan put…, a zasigurno ne bi bio dovoljan jedan mandat da se nešto ozbiljno napravi.

Testis Temporis

Pon, 26-10-2020, 16:31:54

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.