Sudamja A.D. 1940.

Zlokobni virus pristigao iz daleke Kine onemogućio je ovogodišnju proslavu tradicionalne splitske Sudamje. Prisjetih se zato onih davnih, posebice iznimno slikovite kojoj pribivah kao devetogodišnji pučkoškolac. Naime, usjekla mi se u pamćenje budući da su idućih pedesetak godina neki drugi 'virusi' zabranjivali tu najveću splitsku feštu: najprije Drugi svjetski rat, a potom 'najhumaniji režim na svijetu'... Poželih ujedno provjeriti koliko su točna moja prisjećanja te zavirih u digitalno izdanje splitskog dnevnog lista Novo doba. Reporterski izvještaj od 7. svibnja 1940. potvrdio je moja zapamćenja, prenosim ga u cijelosti:

BLAGDANSKI SAJAM SV. DUJE

Procesija i funkcije u crkvi sv. Duje – Sajam je bio zanimiv i slikovit, naročito na Botićevoj poljani

Jutros je po tradicionalnom običaju obavljena svečana proslava sv. Duje uz razne crkvene funkcije, na kojima je uzelo učešća, uz sav kler i predstavnika vlasti, veliko mnoštvo bogoljubnog građanstva. U 9 sati održana je velika procesija, u kojoj su nošene moći sv. Duje. Krenuvši iz stolne crkve povorka je sa procesijom, preko Plokatice Kraljice Jelene, Hrvojevom i Tvrtkovom ulicom izašla na Dioklecijanovu i Francusku obalu, a odatle je pošla Marmontovom, Zagrebačkom i Domaldovom ulicom na Narodni trg, te se je Krešimirovom ulicom vratila natrag u stolnu crkvu. Pred procesijom nošen je križ, a za njim su u povorci išle škole: najprije djeca zavoda Martinis Marki a zatim Osnovne škole čć. sestara, pa one sa Manuša, Lučca, V. Varoša i Grada, te Žen. građanska škola, Žen. Realna, Muška Realna, Klasična i Biskupska klasična gimnazija. Za školama išla je Željezničarska glazba, Katolički muževi, bratovštine sv. Ante, Gospe od Zvonika, sv. Križa, i sv. Petra sa emblemima i Vatrogasna glazba i četa vatrogasaca okićenih zelenilom, pjevački zbor sjemeništarca i bogoslova. Glazba ratne mornarice sa četom pješadije, redovnici i svjetovno svećenstvo sa čitavim stolnim kaptolom u svečanom ornatu. Okružen kanonicima, koji su nosili moči sv. Duje, išao je preuz. biskup g, dr Bonefačić, a za njim predstavnici civilnih i vojnih vlasti, među kojima dosadanji povjerenik Gradske općine g. dr. S. Spalatin te brigad. general g. Despalatović žand. pukovnik, g.Lazzari, kopneni i pomorski oficiri. Na kraju povorke išle su čč, sestre i bogoIjubno građanstvo. Po ulicama bili su špaliri, a od velikog broja domaćeg i vanjskog svijeta bili zakrčeni svi prilazi i ulice u gradu.

Dujam

Nakon procesije bila je u stolnoj crkvi sv. Duje pontifikalna misa, koju je celebrirao biskup preuzv. g. dr. K. K. Bonefačić uz veliku asistenciju. Za vrijeme mise pjevao je oratorijski zbor Stolne crkve, a kateheta vlč. don Ante Škobalj, održao propovijed. Od jučer ujutro po Pazaru, Gradskoj i Trumbićevoj obali i na Botićevoj poljani vašarski trgovci počeli su razapinjati šatore i postavljati stolove, a pod veče Je ovaj dio grada dobio tlpičan sajamski Izgled, pun buke i vreve. Kao i svake godine, seljaci iz sinjske okolice su sjeli na rub Francuske obale i na pločnik stavili na prodaju razni alat, balote, žlice, lule, kamiše, a na obali ispred njih razni vašarski prodavači donijeli su razne stvari, među kojima je bilo ove godine čak i Jeftinih i dobrih knjiga. Na pazaru je bilo življe nego obično, jer su tamo bili na prodaji razni predmeti koji najviše dolaze u obzir za kućanstvo, baštu, konobu itd. Najzanimljiviji dio sajma bio je svakako na Trumbićevoj obali. Tamo se poredao veći broj vrtuljaka. panorama, proročkih i čarobnjačkih šatrica, malih strijeljana, Šatora s raznim čudnim stvarima i predmetima, čudnim prirodnim i neprirodnim pojavama. Uz zvukove muzike, u kojoj se najvIše čuje bubanj i truba, ili uz zvukove nekog šlagera s gramofonske ploče veselo se tamo kreće kao na juriš jedan šareni svijet, djeca na biciklima jure u krugu, djevojke i momci na drevnim konjima ili kolima na vrtuljku, neki fakir ili prorok izvikuje nešto, što se dobro ne čuje, neka sijeda dama u crnini ozbiljno sjedi među smJešnim stvarima pred nekom otmjenijom barakom; a unutra, u tim šatorima, svijet se glasno smije i svak pridonosi buci i vrevi, Ovakvih šatora ima čak pod istočnim Dioklecijanovim bedemom kod gradskih vrata, i tu se pokazuju neke balsamirane žabice koje raznim pozama privlače ne samo djecu nego i odrasle. Pored baraka, šatora i šarenih stolova, fotografski aparati škljocaju, jer je zanimivo za oko sve ovo što se tu nađe na današnji dan.

Dujam blagdan

Glavni dio sajma je na Botićevoj poljani koja je s kraja na kraj puna stolova s najraznijim stvarima za prodaju. To Je uistinu jedan vašarski bazar, smješten u prostoru među trijemove, prilično uređen, pun ne samo svakovrsne robe, nego i svijeta, a najviše fućkalica. Tamo je kao u nekom zvjerinjaku gdje ima bezbroj cvrčaka jer ono fućkanje izlazi neprestano iz hiljada sviraka, drvenih i limenih. Od sagova bosanskih i navodno persijanskih na stepenicama kod Bellevuea te hladnih pića i jela u improviziranom buffetu pod trijemovima, pa do najsitnijih fantastično lepršavih i šarenih ptica i beba pod posebnom šatrom, svega tu ima za radosne oči svakako uživanja. Kad je veće, nebo nad tim improviziranim bazarom sine sa hiljama žarulja bijele svjetlosti: u gustim paralelnim redovima od stepenica pa do kina na dnu poljane, ove godine su nizovi sijalica koje su sinoć djelovale kao vrlo ugodna novost. Za vrijeme sinoćnje posjete sajmu, građanstvo je promatralo paljenje tradicionalnih umjetnih vatara i slušalo promenadni koncerat Vatrogasne glazbe na obali. Do kasnijih satova je sinoć građanstvo ostalo na sajmu, a jutros je ranije izašlo, da se veseli, naročito najmlađi.

Duje brbljaca

Danas, kao po starom običaju. vidjelo se na glavama nekih naših sugrađana, starosjedioca, prve slamnate šešire, a vidjelo se i prve goste na stolovima na Narodnom trgu. Sveti Duje je Splitu stari signal za promjenu sezone! Iz okolice po kopnu i po moru, kao i svake godine došlo je mnogo svijeta sa sela. Ove godine je narod regbi vedriji 1 i imućniji, jer je više zaradio sa svojim seljačkirn proizvodima. Vidjelo se svijeta iz daljih krajeva. Iz sjeverne Dalmacije, među kojim se isticahu lijepe Zlarinjanke u svojim otmenim nošnjama, a bilo je i svijeta iz južnih strana Bosne. Neku posebnu notu je ovogodišnjemu blagdanu podvala i mnogobrojna vesela i zdrava mladost sa sela,koja je došla sa vojničklm sandučićem. Poslije jednoga sata, pošto Je tombola odgođena za nedjelju, pomalo se grad počeo prazniti, svijet se počeo vraćati u sela, veseo što je proveo sretno Jedan blagdanski dan i bio na sajmu. Sa pravim starim Splićanima, sa zadovoljstvom je i ove godine mogao priznati: Sveti Duje ča t' lipa fjera".

Podsjećam da je tom prigodom objavljen i prigodni primjerak šaljivog listića "Duje brbljavac" s naslovnom karikaturom na kojoj razgovaraju sv. Duje i splitski težak:

"Sv. Duje: Evo san van doni / Slobodnu Hrvatsku / Zgradite sad sami / Vašu kuću bratsku.

Duje: Odvitniče Sveti / Pamet ti prosvitli / Glavan cilog svita / Moli te puk Splita /"

U potpisu karikature piše:

"Zastava se naša vije... ko na našu zemju stupi, oblit će ga smrtan znoj!"

Izraz "Slobodnu Hrvatsku" podrazumijeva godinu dana ranije utemeljenu Banovinu Hrvatsku.

Dok se u Splitu tako slavilo i zabavljalo, u Zapadnoj Europi već se rasplamsavao najveći rat svih vremena...

(Izvornik spomenutog listića ustupio sam Gradskoj knjižnici Marka Marulića te je dostupan u digitalnom izdanju)

NAPOMENA: Tek godine 1992, poslije punih pola stoljeća, obnovljena je tradicionalna procesija gradom, upriličeno trgovanje i razonoda pučanstva… Ujedno je Sudamja proglašena “Danom grada Splita” kada se dodjeljuju javna priznanja umjetnicima, znanstvenicima, gospodarstvenicima...

Frano Baras

Čet, 22-10-2020, 23:42:17

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.