Potres i emocionalni apeli u Matici hrvatskoj

Dok je u Hrvatskoj već bilo „izvanredno“ stanje zbog, navodno, vrlo opasnog koronavirusa koji uzrokuje bolest nazvanu COVID-19, Zagreb i okolicu zadesila je još jedna nevolja, potres od 22. ožujka 2020., na prvu nedjelju bez svetih misa u Hrvatskoj. Svakako je to nedjeljno jutro bilo šokantnije od bolesti COVID-19 jer takav potres, iako po stručno-znanstvenoj kategorizaciji umjerene jakosti, ova generacija nije doživjela. Prethodni veći potres u Zagrebu i okolici bio je prije 140 godina, 1880. godine. Nakon prvoga šoka slijedilo je najnužnije čišćenje terena, hitniji popravci i procjene šteta te planovi za njihovo saniranje.

Ni Maticu hrvatsku nije zaobišao potres, kako izvještava svoje matičare predsjednik MH Stipe Botica, navodeći dana 6. travnja, kada se situacija već smirila i kada se trezvenije moglo sagledati i procijeniti što se dogodilo, da: „Razorni potres koji je pogodio Zagreb nije nažalost zaobišao ni Palaču Matice hrvatske, koja je pretrpjela znatnu štetu.“ Dok je COVID-19 za MH bio neopasan jer nije nimalo omeo radne aktivnosti MH, pa ona zbog toga neće trpjeti veliku štetu, potres je alarmirao vodstvo MH da odmah zatraži pomoć svoga članstva te je osnovan „Fond donatora Matici hrvatskoj za obnovu potresom oštećene zgrade“. Predsjednik Botica kaže da „razorni je potres 22. ožujka znatno oštetio Matičin dom i treba pristupiti temeljitoj obnovi“ i poručuje matičarima: „Budući da Matičin dom treba temeljitu obnovu, molimo članove u zemlji i inozemstvu, naše simpatizere i podupiratelje, da pomognu prilogom u Fond donatora Matice hrvatske za obnovu potresom oštećene zgrade.“ U skladu s Matičinim geslom „Uvijek sa svojim narodom“ predsjednik dodaje da je MH „oslonjena na svoje brojne članove, ali i na dobrotvore/donatore koji su pratili njezin život od početaka do danas i mnogi se iskazali darežljivošću i velikodušnošću.“

Matica je poštivala svoje donatore, a „bit će ih, sigurno, i danas“, nada se predsjednik MH. Za uzvrat: „Bit će uvršteni i donatori koji će se odazvati na naš poziv i donirati u Fond donatora MH za obnovu potresom oštećene zgrade.“ Predsjednik će svojim autoritetom učiniti „da se njihova imena i prinosi vide, sa zahvalnošću ovoga naroda za svaki prinos, koji daju bez zadrške, radosno i dobrovoljno jer „hilarem enim datorem diligit Deus“ (Bog ljubi vesela darivatelja)!“ Hvale vrijedna inicijativa i to se radi uvijek kada je to potrebno. I primamljiva za ući u popis darežljivih besmrtnika u knjigu koju MH kani objaviti.

Na svu sreću za Zagreb potres nije bio razoran, ali je ipak nanio priličnu materijalnu štetu, i to ne prvenstveno zbog svoje jačine, nego prije zbog starosti zgrada u središtu grada, koje su građene krajem 19. i početkom 20. stoljeća tehnologijom koja nije toliko otporna na potrese. Moglo ih se davno građevinski učvrstiti, na što su građevinski stručnjaci desetljećima upozoravali gradske i državne vlasti, ali ih očigledno nitko nije čuo niti želio čuti ni poslušati. Važnije je bilo, po đavolski „ugrađenoj“ navici mnoštva hrvatskih ljudi, posebno na vlasti,sebi zgrabiti sredstva za stanove, jahte, gotovinu i dr. („Tko je jamio, jamio“). I ujeo vuk magare. Nikomu ništa. Sada to dolazi na naplatu i dolazit će.

Da je potres od 22. ožujka 2020. u Zagrebu i okolici nije bio razoran ili razarajući kaže seizmološka struka koja klasificira potrese prema različitim ljestvicama od kojih su nama najpoznatije i najčešće upotrebljavane tzv. Richterova i Mercallijeva ljestvica, pri čemu Richterova označava količinu oslobođene energije (magnituda) u hipocentru potresa, dok Mercallijeva ljestvica označava jačinu potresa na površini Zemlje, tj. učinak potresa. Richterova ljestvica ima vrijednosti od 1 do 10, a Mercallijeva od 0 do 12 stupnjeva. Seizmološka struka nam kaže da, prema Richterovoj ljestvici jakosti potresa, postoje mikropotresi (manje od 2), manji potresi (2,0 – 3,9), lagani (4,0 – 4,9), umjereni (5,0 – 5,9) kakav je bio ovaj zagrebački od 5,5 stupnjeva po Richteru, zatim jaki (6,0 – 6,9), veliki (7,0 – 7,9), razarajući (od 8,0 do 9,9), pri čemu potresi između 8,0 i 8,9 mogu prouzrokovati golemu štetu i tisuću kilometara od epicentra, a oni između 9,0 i 9,9 stupnjeva su katastrofalni potresi koji uništavaju većinu objekata u krugu od nekoliko tisuća kilometara. Postoje i tzv. epski potresi, više od 10 stupnjeva po Richteru, koji na sreću nikada u povijesti nisu zabilježeni. Richterovu ljestvicu jakosti potresa možete vidjeti ovdje.

Da bismo predočili energiju potresa od npr. 2 i 4 stupnja po Richteru treba podsjetiti da potres od 4 stupnja ne oslobađa dva puta veću energiju od potresa od 2 stupnja nego tisuću (1000) puta veću energiju (oslobođena energija se ne povećava linearno, nego logaritamski). Umjereni potresi uzrokuju štetu na slabijim građevinama, a moguća je i manja šteta kod modernih zgrada. Na to su nas upozoravali seizmolozi neposredno nakon potresa, ali i svaki kratki pogled na web stranice poučio bi svakog dobronamjernika da se objektivno informira o pravom stanju stvari.

Predsjednik MH, kao specijalist za usmeno narodno pjesništvo, u narodnom stilu potresu je pridijelio „razorno“ (razarajuće) djelovanje, što je daleko od istine. U stilu narodnog junaka koji „Mahnu sabljom i desnicom svojom, trides rusih odsiječe glava“. Čemu afektiranje i pjesničko pretjerivanje o potresu u doba koronavirusa i općeg neopravdano nametnutog straha? Zar i ovaj od 5,5 stupnjeva nije bio dovoljno strašan, po subjektivnom osjećaju svih koji su ga doživjeli, a i po štetama koje je prouzročio na stambenim, sakralnim i kulturnim objektima? Ni nakon uvida statičara predsjednik MH nije osjetio potrebu da objektivnije prikaže stanje u MH nego i dalje (30. travnja 2020.) u više navrata govori o „razornom potresu“. Kada, hvala Bogu, epski potresi nisu zabilježeni nikada u povijesti, predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica pribjegava epskom pretjerivanju kada govori o ovome zagrebačkom potresu, umjerenom prema Richterovoj ljestvici.

Kolika je to bila „razornost“ zagrebačkog potresa na Palači Matice hrvatske, svjedoči Izvještaj statičara Građevinskog fakulteta u Zagrebu koji su 15. travnja 2020. proveli detaljni pregled Matičinih zgrada, a koji su nam dostavili neki predsjednici ogranaka MH. Građevinski stručnjaci su, navodi predsjednik MH u svojoj obavijesti matičarima, „pomno i velikodušno ispitali sve u našoj zgradi.“ Što to uopće znači „velikodušno“? Pa oni su profesionalno i, naravno, besplatno, obavljali svoj posao. Na svu sreću Matičina nova zgrada nije „pretrpjela znatnu štetu“, kako sugerira predsjednik nego je stara zgrada MH neznatno oštećena što se vidi po fotografijama unutrašnjosti gdje se vide samo male pukotine i otpala žbuka sa stropa; na fotografijama vanjštine zgrade gotovo se ništa ne primjećuje. U Izvještaju statičara između ostaloga jasno je rečeno: „Oštećenja nisu velika, ali je zbog mogućnosti otpadanja žbuke i drugih oštećenih dijelova zgrada označena kao privremeno neuporabljiva. Dvorišna, nova, zgrada je označena kao uporabljiva bez ograničenja.“

Matica izvana

Ulica Matice hrvatske dva sata nakon potresa 22. ožujka

Na fotografiji koja prikazuje vanjsku zgradu Matičina zgrada je na desnoj, a ne na lijevoj strani fotografije. Tko ima oči neka pogleda.

Fotografije vjerno pokazuju što se dogodilo za vrijeme potresa, a što nakon njega. Prije nego je fotografija u uredništvu „Vijenca“ snimljena, učinjene su neke „radnje“ a tek onda snimak. Na fotografiji nije teško uočiti da je dio stropa, koji se po okomici nalazi točno iznad stola, neoštećen, tj. žbuka se nalazi na svome mjestu. Neki detektiv istražitelj bi mogao reći da postoje indicije kako je žbuka s poda podignuta i stavljena na stol, da stvar izgleda „dramatičnije“ i oštećenja veća nego što stvarno jesu. Ili da se maknu predmeti (tragovi) koji upućuju da oštećenja nije bilo ili da se neznatna. Očito su neki predmeti, najvjerojatnije monitor i tipkovnica, maknuti sa stola prije nego se načinila fotografija, što se vidi po rasporedu prašine na stolu. Za vrijeme potresa sigurno su bili na stolu. Bilo bi dobro znati u kojem su stanju bili neposredno nakon potresa. I oni bi nam zasigurno nešto rekli o štetama uzrokovanim potresom.

Redakcija

U zaključku Izvještaja stoji: „Prilikom brzog pregleda zgrada je dobila oznaku privremene neuporabljivosti zbog mnoštva oštećenja, otpale žbuke i dijelova žbuke koji bi mogli otpasti. Nosivost zgrade nije narušena i nakon što se provede čišćenje svih otpalih dijelova, nakon što se sa zidova otuku svi dijelovi koji bi mogli otpasti, zgrada se može koristiti. Kozmetičku sanaciju šteta u vidu sanacija pukotina i soboslikarskih radova bi se moglo provesti, no preporuka je da se pričeka dok se ne donese novi Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom. Uz zakon donijet će se preporuke za obnovu, kategorizacija objekata i kako će se koji obnavljati. Cilj nije samo maskirati štetu, nego oštećene zgrade dovesti u stanje bolje nego u kome su bile prije potresa. To bi se radilo prema projektima sanacije i pojačanja zgrada. U svakom slučaju, stara zgrada Matice hrvatske bi sigurno ušla u kategoriju koju bi se konstrukcijski pojačalo, a ne samo kozmetički saniralo. Zato nema smisla brzati s kozmetičkim popravcima jer će možda trebati jače zadiranje u nosivu konstrukciju zgrade i plansko pojačanje nosivih elemenata.“

Kada se sve bude znalo, na osnovi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, onda će biti moguće objektivno procijeniti sredstva potrebna za popravke i eventualno tražiti pomoć donatora uz uvjet da o tome odluku donesu najviša upravna tijela MH, Glavni odbor i/ili Glavna skupština. Nitko ne može na svoju ruku, pa ni predsjednik, samoinicijativno najavljivati ili osnivati „Fond donatora Matici hrvatskoj za obnovu potresom oštećene zgrade“. Cjeloviti izvještaj o pregledu zgrade Matice hrvatske možete vidjeti ovdje.

Sadašnjem vodstvu Matice hrvatske, na čelu s predsjednikom Stipom Boticom i glavnim tajnikom Zorislavom Lukićem, lažiranja i falsifikati nisu nepoznata rabota, za time nerijetko posežu. Da su lažirane dvije posljednje Glavne skupštine, u Rijeci 2018. i Zagrebu 2019., svjedoče presude i rješenja Časnoga suda MH i Ureda za udruge Grada Zagreba. Unatoč tome, ovaj dvojac nastavlja činiti što je činio, krivotvoriti i lažirati, sve na štetu ugleda Matice hrvatske i to uz potporu većine članova Glavnoga odbora.

U zgradi MH se još uvijek ne radi, a na ulaznim vratima stajala je obavijest da je zbog ruševnosti zgrade zabranjen ulaz. Ali se intenzivno radi na drugim poljima tako da se u ovako financijski oskudnoj situaciji u MH, kada honorari kasne više mjeseci i pola godine, najavljuju se kresanja dotacija i sl., razmišlja o hitnom zapošljavanju dvoje ljudi.

Andro Govorčin

Sri, 15-07-2020, 10:18:44

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.