Virus i istina o njemu: slučaj Rusije

Epidemija, pored ostalog, se pretvorila u svojevrsni rendgen informacijskih tendencija i stanja u zemljama koje se suočavaju s virusom. Demokratske zemlje uglavnom ne skrivaju statističku informaciju dok one Koronaposebne, točnije – totalitarni režimi, trudi se šminkati realno stanje. To su poznate slike - kao Bjelorusija gdje „virusa nema“ dok se rješenje svidi u traktoru na kojem se pobjeđuje epidemija kako je to deklarirao predsjednik Lukašenko. U sjevernoj Koreji „uopće nema slučajeva oboljelih”, u Turskoj „stotine ljudi uhićeno zbog 'provokativnih' objava o korona virusu na društvenim mrežama“ i slično. Što je s najvećom zemljom svijeta Rusijom? Ovdje je sve do nedavno bilo slično kao u spomenutim režimima. Postoji razlozi skrivanja statistike: tradicija postkomunističkog režima koji je korijenski vezan za komunistički – prikrivanje istine, zatim potreba ostvariti niz propagandnih pothvata vrhunac kojih je vojna parada u Moskvi 9. svibnja s demonstriranjem moći prigodom „ruske pobjede nad zapadom“ i drugo.

Neovisni komentatori prikazuju stanje s epidemijom u Rusiji, prema kojima je broj testiranih pacijenata na početku bio izuzetno malen, tako da nitko ne zna stvarnu sliku. Takvo je stanje deklarirao gradonačelnik Moskve. Određeno su vrijeme službeni ruski vladini mediji s ponosom objavljivali neobično niske statistike o zabilježenim slučajevima koronavirusa i smrtnosti u usporedbi s podacima iz drugih zemalja, posebno u SAD-u i zemljama EU-a. Naglašavalo se da usred tako 'niskog' broja Rusija također može pohvaliti mogućnošću slanja stručnjaka i medicinske opreme u zapadne zemlje koje se bore s bijesnom pandemijom, javljali su medij pozivajući se na stručni centar IGDTS Rusija(„pomoć“ je bila upućena u politički bliske zemlje kao Srbija, Italija, dok je u SAD-u bio prodan kontingent medicinske opreme, uz pasku o „humanitarnoj pomoći“). Ovaj je korak, naravno, usmjeren na prikazivanje navodno više razine kulture u Rusiji, kao i boljeg zdravstvenog sustava koji se može nositi s kriznim situacijama poput trenutne pandemije.

Ali je li zaista tako - pitaju analitičari. U stvarnosti, ruski zdravstveni sustav je katastrofa. Bolnice trule, plaće zdravstvenih radnika su minimalne, a funkcionalne medicinske opreme očajno nedostaje. Osim toga, Rusi obično idu liječniku samo ako ih nešto toliko boli da je to već nemoguće izdržati ili su toliko bolesni da će uskoro umrijeti. U svim ostalim slučajevima kod kuće se uglavnom ostvaruje samostalno liječenje u krugu obitelji, - kažu upućeni.

Stoga, ako obični Rusi rijetko odlaze liječniku (ako uopće) s niskom temperaturom, kada imaju grlobolju ili curenje iz nosa (klasični simptomi virusa), kako se onda mogu testirati na koronavirus? Realno je stanje - da ih nitko ne testira. Čak i ako je netko htio položiti test za koronavirus ili nešto treće, u Rusiji neće biti dovoljno zdravstvenih ustanova koje bi svima služile. Prema izvješću Roskomstata (centar za statistiku) objavljenom u časopisu Borgen u 2018. godini o pogoršanju ruskog zdravstvenog sustava, u ruralnim područjima, 17.500 gradova i sela, medicinska infrastruktura načelno ne postoji.

Prema Roskomstatu, broj medicinskih ustanova u ruralnim područjima smanjio se za 75 posto između 2005. i 2013. godine. Ovaj podatak uključuje smanjenje broja bolnica za 95 posto i smanjenje broja lokalnih klinika za 65 posto. Iako su se ove brojke u posljednje vrijeme neznatno poboljšale, povećan je i broj zdravstvenih radnika koji su odustali od struke zbog niskih plaća, što Rusima ostavlja još manje šanse da dobiju uobičajenu medicinsku njegu. "To nas dovodi u sumnju u izuzetno niske statistike o Rusima zaraženim koronavirusom", izvještava IGDTS. "Na kraju dana, 1. travnja 2020., prema službenim podacima ruske vlade, 2.237 Rusa je bilo zaraženo koronavirusom, uključujući 23 smrtna slučaja." Istog dana, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da situacija u zemlji izgleda "mnogo bolje" nego u Europi i da ostaje pod nadzorom.

Istodobno, doslovno uoči ove izjave, gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin objavio je očitu činjenicu koju se Putin očito nije usudio javno priznati: broj testiranih pacijenata je izuzetno mali, tako da nitko ne zna stvarnu sliku. „Suština je da nitko, posebno vlada Ruske Federacije, ne zna stvarni opseg širenja koronavirusa i smrti u Rusiji, jer velika većina Rusa rijetko posjećuje bolnice, a mnogi ih uopće ne posjećuju“, piše stručni centar. Dakle, velika većina Rusa nije testirana na koronavirus. Osim toga, Rusi posebno ne favoriziraju poštivanje pravila, posebno u slučajevima kada to može uzrokovati neugodnosti u njihovom svakodnevnom životu, pa većina stanovništva najvjerojatnije ignorira socijalnu distancu i druge predložene mjere sigurnosti.

Rusko kineska granica

Rusko-kineska granica

Imajući u vidu da razdoblje inkubacije koronavirusa može biti 2-3 tjedna, a milijuni Rusa i dalje odlaze na posao, u školu i vraćaju se s odmora, samo je pitanje vremena kada će se broj zaraženih ljudi u Rusiji značajno povećati. Nažalost, za Rusiju i ostatak svijeta, s obzirom na specifičnu kulturu nepoštivanja pravila i nespremnosti posjećivanja liječnika, koja je svojstvena Rusima, vjerojatno će proći jako puno vremena dok svijet ne spozna pravu sliku nastale zdravstvene krize u Ruskoj Federaciji zbog koronavirusa, kažu promatrači. "Naravno, potpuno je neisplativo za Vladimira Putina i Kremlj da nam govore istinu u doglednoj budućnosti. Za to se vrijeme, i Ruska Federacija i ostatak svijeta mogu promijeniti do nepriznavanja ", zaključuju stručnjaci.

U međuvremenu, stanje se drastično razvija u negativnom pravcu širom cijele zemlje. Posebice kritično je stanje u azijskom predjelu gdje je rusko-kineska granica veća od četiri tisuće kilometara. Prema kineskim izvorima, ponovni val epidemije se širi s ruske strane. Kina je pooštrila kontrolu na ruskoj granici kako bi spriječila protok zaraženih koronavirusom. O tome piše Bloomberg. Prema podacima agencije, NRK je organizirala non-stop patroliranje na sjeveru zemlje nakon porasta otkrivenih slučajeva COVID-19 među kineskim građanima koji su stigli iz Rusije.

O stanju u zemlji govori stanje u Moskvi. To je najnaseljeniji grad u Rusiji i Europi (s preko 12,5 milijuna stanovnika); središte moskovske gradske aglomeracije, najveća gradska aglomeracija u Rusiji i Europi sa stalnim stanovništvom od oko 17 milijuna ljudi. Moskva jkao grad koji posjeduje medicinsku opremu bolju nego u opširnoj provinciji, zadnjih je dana obilježena zapanjujućim stanjem epidemije. Više nema prikrivanja informacija, poduzet je niz mjera. Međutim, sredinom prošlog tjedna postalo je jasno da se te mjere ne slijede i ne pomažu, a situacija u gradu se brzo kreće u smjeru Milana i New Yorka (u lošem smislu). "Ovo je ruski Wuhan" izjavljuju neovisne medije, prikazujući zastrašujuće priče iz moskovskih bolnica. U ponedjeljak 13. travnja Putin je priznao: "Vidimo s vama da se situacija mijenja gotovo svakodnevno i, nažalost, ne na bolje. Broj oboljelih raste, a sve je više slučajeva teškog tijeka bolesti", rekao je Vladimir Putin. Vic premijer Tatjana Golikova zahvalila je Vladimiru Putinu što „stalno prati događaje“, međutim, to ne mijenja dramatično stanje u zemlji.

Prema medijima pripremio: Jevgenij Paščenko

 

 

 

Ned, 12-07-2020, 20:18:39

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.