Popis katoličkog puka

Prema najnovijim podacima Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini broj katolika u toj zemlji nastavlja se ubrzano smanjivati. 2018. godine, nakon blagoslova domova, popisano je 365.688 katolika (pretežno Hrvata), a prošle godine 353.872, što znači da se broj katolika u sve četiri biskupije smanjio za 11.816. Čini se da pad broja katolika možemo pripisati u prvom redu velikom iseljavanju; kad bismo usporedili broj krštenih (3989) u odnosu na broj umrlih (6478), katolici bi bili u „minusu“ oko 2500 ljudi. Neki analitičari smatraju da se većina naših BiHljudi koji su željeli napustiti BiH već odselila, te da će egzodus uskoro puno žešće pogoditi druga dva naroda, Muslimane i Srbe, što bi se trebalo povoljno odraziti na tradicionalno loše međunacionalne odnose. Bilo kako bilo, Hrvati nemaju razloga za optimizam, pa je došlo vrijeme da se konačno okrenu real-politici, koja bi trebala imati za cilj spašavanje barem onih dijelova BiH u kojima hrvatski narod nije beznačajna manjina.

Hrvati u Podrinju

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine u Bosansko-podrinjskoj županiji živjelo je tek 23 (dvadeset i troje!) Hrvata. Njihov broj znatno se promijenio u odnosu na predratno stanje, kad ih je popisano 80, što možemo pripisati ratnim okolnostima i teškoćama „preživljavanja“ tako male zajednice. Zahvaljujući brizi međunarodne zajednice, odnosno Visokog predstavnika u Sarajevu, malobrojni Hrvati na tom području dobili su i svog zastupnika u Domu naroda Federacije BiH, stanovitog Edima Fejzića iz Goražda, koji se proslavio video-uratkom na kojem nudi sto maraka nekom prolazniku, pod uvjetom da skupa s rodbinom zaokruži fejzićevo ime na biračkom listiću (Federalni parlamentarac Edim Fejzić kupuje glasove). Slične izborne prevare na štetu Hrvata u čitavoj državi nisu nikakva novost, i nadajmo se da će ih jednog dana spriječiti novi izborni zakon. Neovisno o tome, trebalo bi se zapitati - Komišićkakvu budućnost imaju Hrvati u Goraždu? Sudeći po izvješćima s terena – nikakvu! Prije nekoliko godina HTV je u emisiji „Pogled preko granice“ objavila prilog iz Podrinja, u kojemu se jedna goraždanska Hrvatica pohvalila kako ima dvije kćeri, jednu udanu za Muslimana, drugu za Srbina. Što možemo očekivati, kako će se njeni unuci jednog dana izjašnjavati? Mogu li djeca iz „mješovitih“ brakova ojačati hrvatski korpus? (Sudeći po Željku Komšiću, vjerojatno ne mogu!)

Nažalost, u današnjem svijetu nezamjeranja i licemjerja, malo tko će priznati da sadašnja raspršenost Hrvata na prostranstvima BiH nimalo ne pridonosi ostvarenju zacrtanih nacionalnih ciljeva. Što Hrvatima vrijedi papirnata ravnopravnost, suverenost i konstitutivnost ako ih na nekom prostoru uskoro više neće biti? Primjer iz Goražda mogao bi se preslikati i na mnoge druge sredine, od Tuzle i Zenice do Banja Luke i Bihaća, u kojima su domaći Hrvati „osuđeni“ na iseljavanje, izumiranje i asimilaciju. Takav razvoj događaja lako je predvidjeti ne samo stručnjacima-demografima, nego i običnim ljudima. Međutim, kako bi se proveo autor koji bi zdravorazumski upozorio da su neki dijelovi BiH zauvijek izgubljeni za hrvatski narod, i da se ono malo ljudi i sredstava s kojima raspolažemo treba usmjeriti, u prvom redu, na većinski hrvatske prostore i „mješovite“ županije?!

Srpsko-muslimanska seoba naroda

„Tko brani sve, gubi sve!“
(general Janko Bobetko)

Za bilo kakvu raspravu o sadašnjem stanju u BiH potrebno je poznavati barem osnovne podatke popisa stanovništva RS BIHiz 1991. i 2013. godine, koliko god oni bili nepouzdani. Iz njih je vidljivo da je na prostoru čitave države provedena planska razmjena stanovništva, odnosno mirnodopsko „etničko čišćenje“, pri čemu su najslabije prošli Hrvati; broj im se smanjio s predratnih 760.000 na (preuveličanih) 545.000 prema posljednjem popisu. Gledajući podatke Katoličke crkve, Hrvata danas nema ni 400.000. Druga dva naroda, Srbi i Muslimani, nisu doživjela ni približno takav pad, ponajprije zahvaljujući promišljenoj „seobi naroda“. Gledano po entitetima, Federaciju BiH napustilo je preko 400.000 Srba, koji su se uglavnom naselili na područje svog entiteta i Srbije, te razmijenili imovinu s protjeranim „komšijama“.

S druge strane, u današnjem srpskom entitetu, ako ćemo vjerovati posljednjem popisu, nedostaje 114.000 Hrvata i 270.000 Muslimana, a pribrojimo li tome i gubitke u brčanskom distriktu onda u RS-u i Brčkom nedostaje skoro 400.000 Hrvata i Muslimana. I, dok se broj Srba i Muslimana u „njihovim“ entitetima znatno povećao, broj Hrvata smanjio se i u Federaciji, i u Republici Srpskoj i u brčanskom distriktu. Svi podaci navode na to da su Srbi i Muslimani planski naseljavali svoje stanovništvo u „svoje“ entitete, dok su Hrvati uglavnom gubili vrijeme na propale pokušaje kolonizacije pasivnih krajeva (Drvar!). Najveći broj hrvatskih prognanika iz BiH ipak je završio u Hrvatskoj (Knin, Gračac, Korenica, Okučani...) i bijelom svijetu, što je preostale Hrvate dovelo u iznimno težak etnički položaj. Da bi se on popravio, potrebno je prestati podgrijavati iluzije o masovnom povratku izbjeglica i sve snage usmjeriti na zadržavanje i jačanje postojeće hrvatske populacije na područjima gdje je to ostvarivo. Vrijeme je da, umjesto jalove kuknjave, počnemo učiti od svojih protivnika!

Dinko Pejčinović

Pon, 30-03-2020, 06:48:47

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.