Veleposlanik Ukrajine Vasylj Kyrylyč i povijest ukrajinske diplomacije

Stupio je na dužnost novi veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj gospodin Vasylj Kyrylyč. Veleposlanik UkrajineKarijerni diplomat je osim visokih dužnosti na diplomatskoj službi u svojoj domovini, također - politolog, povjesničar, autor niza publikacija od kojih pozornost privlači knjiga iz povijesti diplomacije njegove zemlje – dvojezično izdanje „Ukrajinski diplomatski kalendar“ / „Ukrainian diplomatic calendar“. Knjiga pruža impresivni prikaz nastanka i razvoja diplomatske povijesti njegove zemlje, donosi bogatu informaciju o percepciji Ukrajine u svjetskoj javnosti na svim etapama povijesnog razvoja - od srednjovjekovne državnosti do sadašnjosti.

Autor upućuje na početke diplomatskih tradicija na ukrajinskim terenima što je povezano s nastankom srednjovjekovne formacije koju kijevski ljetopisac Nestor imenuje Rusjka zemlja dok ljetopisi spominju paralelni naziv Ukrajina. Poznata u kasnijoj historiografiji kao Kyjivs'ka Rusj, zemlja je razvijala raznovrsne veze s Bizantom, Svetom Stolicom, Germanskim imperijem, Poljskom, Ugarskom, Francuskom i nordijskim zemljama.

Nizom činjenica autor zaključuje da staroukrajinska Rusj sa središtem u Kijevu, smještenim na raskrižju trgovačkih Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajineputova, bila je kroz trgovačke veze povezana „sa svim stranama svijeta“. Međutim, srednjovjekovni uzlet bio je srušen mongolo-tatarskom navalom, ali u sljedećim stoljećima dolazi do preporoda Ukrajine koja od 15. stoljeća postaje poznata u Europi kao branitelj kršćanstva zahvaljujući snažno organiziranim kozačkim formacijama na čelu s getjmanima koji su ostvarivali diplomatske veze s susjednim zemljama. Getjman Ivan Mazepa je zastupao proeuropski smjer njegove zemlje što je bilo spriječeno početkom 17. stoljeća ruskim carizmom u porastu osvajačke politike.

U sljedećem 18. i 19. stoljeću Ukrajina je podijeljena između nastalih imperijskih monarhija – Austrije i carstva Rossija. S padom tih imperija, odmah dolazi do preporoda, 1917. nastaje Ukrajinska Narodna Republika koja formira Generalni sekretarijat međunarodnih poslova. Ukrajinsko izaslanstvo 1918. sudjeluje u mirnim pregovorima u Brestu gdje je popisan prvi mirni ugovor u svjetskom ratu. Ukrajina otvara svoja diplomatska predstavništva širom svijeta. Međutim, 1922. Ukrajina je podređena nastalom SSSR-u što je vodilo gubitku državnosti, lišavalo je mogućnosti vođenja samostalne vanjske politike te je 1923. Narodni komesarijat inozemnih poslova prisiljen prestati s radom. Tek 20 godina kasnije, 1944. Ukrajina dobiva pravo na vanjsku politiku sudjelujući u osnivanju OUN-a. Ukrajinska diplomacija tamo postaje članom niza međunarodnih organizacija.

Nova povijesna etapa se započinje 16. srpnja 1990. kada je parlament Verhovna Rada primio Deklaraciju o državnom suverenitetu Ukrajine. Ministarstvo vanjskih poslova je započelo uspostavu diplomatskih odnosa, otvaranje svojih Ukrajinapredstavništva po svijetu, uključivanje u svjetsku međunarodnu djelatnost kao samostalna država. Zbog ruske agresije na Ukrajinu aktivnost je usmjerena na obnavljanje, političko-diplomatskim metodama, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica, na zaustavljanje vojne intervencije Rusije i mirno reguliranje stanja na Donbasu. Važan domašaj toga je osiguranje međunarodne političke i praktične potpore Ukrajini u suprotstavljanju ruskoj agresiji o čemu svjedoče odgovarajuće odluke OUN-a i drugih utjecajnih međunarodnih organizacija, očuvanje trajnog sankcijskog pritiska na državu-agresora, pridržavanje međunarodne zajednice politike nepriznavanja aneksije Krima.

Ukrajina je završila ratificiranje Ugovora o asociranju s EU, usprkos jakim preprekama od strane Kremlja, izvršila je sve uvjete za uvođenje od strane EU bezviznog režima za građane Ukrajine. Naporima ukrajinske diplomacije privučena je međunarodna pomoć za sveobuhvatne proeuropske reforme, osigurana je potpora širenju i preusmjeravanju ukrajinskih vanjsko-gospodarskih odnosa, ojačana je zaštiau prava i interesa ukrajinskih građana u inozemstvu, uključujući modernizaciju konzularne službe.

„Ukrajinski diplomatski kalendar“ veleposlanika V. Kyrylyča je priređen tako da pruža bogatu kronološku građu, prikaz značajnih događaja u povijesti nacionalne diplomacije. Svaki mjesec obilježen je datumima koji imaju ne samo povijesni značaj u prošlosti već i obilježavaju određene etape, razdoblja, aktualna za suvremenost. To je svojevrsna kronološka antologija koja svjedoči o diplomatskoj aktivnosti zemlje s bogatom poviješću, ispunjenom dinamičnim događajima i nesalomljivom težnjom prema neovisnosti što je povijesna dominanta ukrajinske političke, društvene misli.

Po tome i mnogim drugim stvarima, Ukrajina je izričito srodna i bliska Hrvatskoj. Nije ni slučajno da je između Ukrajine i Hrvatske neprekidno dolazilo do različitih povezivanja, utemeljenih na srodnosti težnji, blizosti političkih ideala srž kojih predstavlja težnja očuvati vlastiti nacionalni identitet, izboriti i braniti neovisnost – usprkos agresijama RH Ukrajinasa svih strana i svih vremena. Proučavanje ukrajinsko-hrvatskih veza je bogato primjerima uzajamnosti, vjekovnih preplitanja od etnogeneze do utvrđivanja neovisnosti. Plemena Hrvata se spominju u staroukrajinskim srednjovjekovnim izvorima. Nazivi novčane razmjene kao „grivnja“ i „kuna“ bili su poznati starokijevskim i starohrvatskim dokumentima, starokijevski zakonik „Rus'ka pravda“ zapanjuje podudarnošću s „Poljičkim statuom“. Juraj Križanić u svojoj međunarodnoj djelatnosti uvelike se temeljio na modelima ukrajinskog 17. stoljeća – od crkvene unije do ukrajinskog baroknog jezikoslovlja na kojem je gradio svoje gramatike.

Kada je Ukrajinska Narodna Republika proglasila 1917. neovisnost, ona je težila uspostaviti diplomatsko predstavništvo u Zagrebu što je bilo sprječavano od strane službenog Beograda. Predstavnici su hrvatskih vojnih snaga sudjelovali u ukrajinskim državnim formacijama proglašene Zapadnoukrajinske Narodne Republike 1918. Hrvatska crkva je između prvih u Europi širila 1932. istinu o vještački stvorenoj gladi u Ukrajini poznatoj kao Gladomor. Ukrajina je bila prva zemlja članica Ujedinjenih Naroda koja je priznala neovisnost Republike Hrvatske 11. prosinca 1991., pravednost tog čina je potvrdilo sljedeće priznaje Hrvatske od strane Islanda, Republike Njemačke krajem 1991. Zatim – početkom 1992. od Svete Stolice, EU. Svoju prvu vizu veleposlanstvo Ukrajine u Zagrebu je izdalo kardinalu Franji Kuhariću koji je 1996. išao u Lavov kao Papin legat, prigodom obilježavanja 400. godišnjice crkvene unije između Ukrajine i Svete Stolice. Ove i brojne druge činjenice su samo neke potvrde tradicionalnog ukrajinsko-hrvatskog prijateljstva.

Kalendar koji je priredio gospodin Vasylj Kyrylyč je značajan i važan rad koji daje opširnu panoramu spoznaja o Ukrajini i njenoj diplomatskoj aktivnosti. Napravljena sažeto, precizno, obilno ilustrirana knjiga veleposlanika Kyrylyča je značajan rad koji će biti od koristi brojnim krugovima čitateljstva, predstavnicima različitih struka – od studentske mladeži do široke javnosti, ali i diplomacije – sve u svrhu plemenite svrhe dostojnog prezentiranja Ukrajine u Hrvatskoj u kojoj tradicionalno se gaji prijateljski stav prema Ukrajini.

Jevgenij Paščenko

 

 

Pon, 6-07-2020, 09:53:41

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.