Povijest i rat kao strategija

Mediji postkomunističkih zemalja srednje i istočne Europe nastavljaju komentirati neke stavove Putinruskog predsjednika iz njegovog tradicionalnog nastupanja pred novinarima. Predsjednik Putin je u zadnje vrijeme u javnim nastupanjima izlagao stavove o početku Drugoga svjetskog rata, pravdao je Staljina i kritički se izražavao na adresu drugih zemalja i tadašnjih političara. Posebice veliki odjek dobile su izjave o tobožnjoj suradnji s Njemačkom od strane tadašnjih vlasti Poljske, izražavane su teritorijalne pretenzije prema Ukrajini. Glede Poljske, ruski predsjednik je izjavio da Staljin nije surađivao s Hitlerom već je obrnuto – Poljska i zapadni su političari surađivali s njime. Na to je oštro reagirao premijer Poljske Mateuš Morawiecki izjavivši da je “predsjednik Putin mnogo puta lagao o Poljskoj, i radio je to namjerno“. On je naglasio da je Poljska bila prva žrtva Drugog svjetskoga rata: „Naša je zemlja najranije od svih drugih suočila se s agresijom hitlerovske Njemačke i sovjetske Rusije. Upravo Poljska je bila prva država koja se borila za slobodnu Europu“- govori se u izjavi premijera.

Nije zaobiđena ni Češka. Naime, prema priopćenju lista České Noviny službena Moskva je izrazila veliko razočarenje zbog odluke vlade Češke o uvođenju novoga državnog blagdana: Češki parlament primio je zakon prema kojem će Zeman Ceska21. kolovoz biti dan sjećanja na žrtve Praškog proljeća 1968., intervencije i okupiranja zemlje snagama Varšavskoga pakta. Predsjednik Češke Miloš Zeman je nazvao bezobraznim stajalište službene Rusije. U intervju portalu Рarlamentnilisty.cz on je izjavio da ostavlja za sobom pravo anulirati svoj posjet Moskvi prigodom obilježavanja 75. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata u svibnju 2020. Takvo reagiranje Zemana je izazvalo iznenađenje mnogih političkih promatrača jer on se smatrao proruski orijentiranim državnikom. Međutim, on je još i ranije izražavao oštar protest na ruska interpretiranja Praškog proljeća, nazvavši u svoje vrijeme luđakom autora teksta „Čehoslovačka mora biti zahvalna SSSR-u za 1968 godinu: povijest Praškog proljeća“ objavljenog u medijima Ministarstva obrane Rusije.

Glede Ukrajine, izjave ruskog predsjednika usmjerene su na osporavanje prava Ukrajine na njenu cjelovitost i pravo UkrajinaRusije na prostore istočne i južne Ukrajine što ocrtava plan povezivanja okupiranih Donbasa i Krima. Naime, Putin je izjavio da cijela pricrnomorska regija i istok Ukrajine – to su „iskonsko ruske teritorije i sad ruska Federacija to pitanje rješava“. Glede rata na Donbasu, izjavio je tradicionalno da ruske vojske „tamo nema“, ali opazio je da tenkove i tešku artiljeriju tamo dobivaju od zemalja koje tamošnjim „pobunjenicima“ simpatiziraju. Predstavnik Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine je u parlamentu osudio posezanja na teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, izjavivši da „nikakve naracije Putina i nikakve njegove izmišljotine neće djelovati na nas. Više od toga, ako pogledamo u povijest, tko je kome pripadao? U svoje vrijeme Moskva je bila podređena Kijevu, dakle gledajmo u korijenje ne i njegove posljedice“, ironično je rezonirao visoki ukrajinski diplomat nad ruskim spoznajama prošlosti. Međutim, jedan od političkih čimbenika ukazao je na simptomatičnost takvih izjava ruskog predsjednika, slične izjave su bile uoči aneksije Krima i svjedoče o namjerama Rusije za nastavkom okupacije Ukrajine.

Analitičari, politički lideri skreću pozornost na pojačanu vanjsku aktivnost Rusije u raspaljivanju ratnih namjera što se tumači i unutarnjim stanjem u zemlji. Naime, Mateuš Morawiecki povezuje spomenute izjave na adresu njegove zemlje s nizom poraza ruske politike. Prema premijeru nije ni slučajno da se Putim već po nekoliko puta oštro izrazio se na račun Poljske u drugom ratu: „obično to se dogodi kada ruske vlasti osjećaju međunarodni pritisak, izazvan njihovom Poljskadjelatnošću i taj pritisak nije zbog povijesnih već suvremenih geopolitičkih događaja. U zadnje vrijeme Rusija je doživjela nekoliko značajnih poraza – nije uspjela dobiti potpunu kontrolu nad Bjelorusijom, EU je opet produžila sankcije zbog aneksije Krima, od strane SAD-a su poduzete mjere koje koče realiziranje projekta Nord Stream 2, ruski sportaši su odstranjeni na četiri godine od sudjelovanja u međunarodnim natjecanjima zbog rabljenja dopinga. „Ja smatram da su riječi predsjednika Putina pokušaj skrivanja tih problema“.

Glede povijesne istine, na Internetu se pojavila publikacija pomno skrivanoga govora Staljina od 19. kolovoza 1939. na sjednici politbiroa CK gdje on podržava suradnju s Hitlerom i vidi nužnost uništavanja Poljske sve do ukrajinske Galicije (Речь Сталина на заседании политбюро ЦК ВКП(б)19 августа 1939 года).

Promatrači upućuju na aktivnost Rusije na Balkanu gdje novi događaji u Crnoj Gori izazivaju sumnju u novu rusku umiješanost. Stanje s crkvom tamo povezuje se s ruskim projektom „Međunarodno pravoslavlje“ koji zahtijeva kontrolu ruske pravoslavne crkve nad drugima pravoslavnim zemljama. Upućuju na sličnu strategiju glede Pravoslavne crkve Ukrajine koja je dobila od carigradskog patrijarha potvrdu osamostaljivanja od ruske crkve i zbog čega je ime patrijarha Bartolomeja isključeno iz popisa onih za koj3 se vrši moljenje u ruskim crkvama. Između ostalog, analitičari skreću pozornost na izjave službene Srbije obratit se Rusiji da uvede svoje snage na Kosovo s ciljem obrane tamošnjeg srpskoga stanovništva što bi moglo dovesti do rata.

Sve u svemu, mediji upućuju na opće stanje kao zazivanje rata s ciljem pravdanja ekspanzije i teritorijalne ugroženosti drugih zemalja. U svoje vrijeme Veliki rat je bio započet na Balkanu i nije isključeno da se novi izvori rata pripremaju se upravo tamo. Nažalost, Rusija neumorno teži destabilizirati Europu lansirajući teze iz povijesti u ime vlastite stvarnosti - zaključuju ukrajinski promatrači.

pripremio Jevgenij Paščenko

Čet, 2-07-2020, 22:53:23

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.