Milanovića interesira samo vlast, a ne sadašnjost i budućnost hrvatskoga naroda i hrvatske države

Zoran Milanović, relativni pobjednik prvog kruga predsjedničkih izbora, kasno navečer 22. prosinca, po ocjenama njegovih pristaša i nekih tobože nezavisnih novinara, održao je veliki, gotovo povijesni govor. Milanovic govorMože li se taj govor baš tako nazvati i kakav je to bio govor? Ukratko za početak ni po čemu to nije bio veliki govor niti je puno odudarao o Milanovićeva uobičajenoga diskursa. Izostali su neki vršni dijelovi, ali za njih su se pobrinuli ovaj put njegovi podupiratelji. To je bio jedan tipično praznorječivi govor, koji je bio orijentiran iznad svega prema pobjedi, vrućoj želji povratka na vlast, a ne budućnosti hrvatskog naroda i države. Potvrdilo je to i okupljeno društvo u zagrebačkoj Tvornici kulture koje je osjetilo nakratko mogućnost ponovnoga povratka na vlast, nakon sušnih godina. Zaboravio je da ljudi koji izlaze na birališta imaju svoje želje, potrebe, nade, svoju vjeru. Televizijske kamere pokazale su gledateljstvu fizički bitno težeg Milanovića, jednako bučna s primjetno otegnutim naglaskom na posljednjoj riječi, kako bi pristaše motivirao na što žešći pljesak, koji je vrlo bučno odjekivao Tvornicom.

U svojem govoru napomenuo je da će biti lojalan jedino Ustavu. "Bit ću pravobranitelj i vjerski zagovaratelj Ustava", Pajčićizjavio je, ali se nije sjetio, da je 22. prosinca 1990. godine donesen božićni Ustav, koji je Hrvatsku utemeljio kao demokratsku republiku u kojoj sva vlast "proizlazi iz naroda i pripada narodu", za razliku od bivše države. Nije jasno zbog čega je trebalo naglašavati "lojalnost Ustavu", kad svaki predsjednik ili predsjednica priseže na Ustav i treba se Ustava ne samo držati nego po tom konstitutivnom državnom aktu raditi, ali ne tako da "padaju glave".

Kako se, ovom prilikom, ne sjetiti tragične sudbine Darka Pajčića, vukovarskog branitelja. Iz Milanovićeva premijerskog mandata sjećamo se i slučaja Marka Franciškovića. Devet mjeseci taj je čovjek bio izvrgnut "obradi" u Remetincu, u zatvorskoj bolnici i psihijatrijskoj bolnici u Popovači, jer je po pisanju medija bio napisao ministru unutarnjih poslova na mrežnim stranicama da će ga objesiti na banderu. Kakvu su prijetnju ta dvojica hrvatskih građana predstavljala ministru i državi da se tako trebalo ponašati prema njima? Prije nego se kandidirao za predsjednika, Milanović se trebao kao minimum ispričati hrvatskim građanima za sve postupke u njegovom mandatu koji nisu nimalo bili na civiliziranoj razini.

Iz Milanovićeva vremena je i svastika na Poljudu. Dobar ukus nalaže da se ne spominju neke druge okolnosti, koje se vjerojatno nikad ne bi dogodile da nije bio premijer. No, vratimo se svastici koja je povrijedila sve slobodoumne Perkovićgrađane. Ni nalogodavci ni izvođači nikada nisu otkriveni, a njegov ministar je rekao - možda nikada ne će ni biti otkriveni. Što se htjelo s time? Odgovor pruža sve što se vrti kroz medijsku i esdepeovsku političku mantru čitavo vrijeme otkako je Milanović sišao s vlasti.. Tu matricu obilato koriste uz neke domaće i beogradski mediji. Od uzvika s prošlih predsjedničkih izbora "mi ili oni", Milanović je evoluirao toliko da više to ne spominje. Poručuje nešto drugo - nitko se ne će osjećati kao građanin "drugoga reda". "Moj zadatak je obratiti se 'drugima'. Nitko u Hrvatskoj ne može biti drugi, zapostavljen", dodao je. Međutim, kako to kad govori o "drugima" nije se sjetio čestitati tim "drugima" Božić. Povik - živjela Hrvatska i poziv – razvijmo naše hrvatske barjake, bio je više farsičan, negoli iskren. Takvi uzvici i pozivi nisu nimalo zvučali uvjerljivo.

Uostalom pred Hrvatskom su sada neki drugi zadatci - prije svega biološko očuvanje hrvatskog naroda. Pitanje je koliko to osjeća više od tisuću okupljenih u Tvornici, koji su uglavnom dobro živjeli ili žive od političkih funkcija, s onu Izboristranu mukotrpna rada u tvornicama. Svi oni više-manje u životu najteže što su u rukama imali, bio je pribor za jelo. Bila je to večer, svečanost lijeve partitokracije, koja se nada još jednom "osedlati" građane. I ovdje je zgodno podsjetiti na misao s oltara Crkve sv. Blaža - kako oko koje je jednom ugledalo svijetlo, može ponovno uzželjeti tamu.

Milanović poručuje građanima - morat će te mi vjerovati na riječ. Kako vjerovati na riječ, ako su još u podsvijesti njegova djela? Sjećate se kako je opstruirao početak gradnje Pelješkog mosta i koja je sve rješenja predlagao? On i njegovi podupiratelji, napose njima skloni mediji, rado govore o gafovima drugih, a Milanovićevih gafova ima čitava zbirka. Ono što nije one večeri izgovorio Milanović, rekao jedan od njegovih žestokih podupiratelja - Mirando Mrsić. Izjavio je u televizijske kamere da građani, nakon prvog kruga, žele "promjene i Milanovića za predsjednika". Mrsić nije izbjegao govoriti te večeri o Kolindi Grabar Kitarović koja je, kako kaže, "nosila poruke crne Hrvatske, nazadne Hrvatske", dok je Milanović nosio poruke "normalne i napredne Hrvatske".

"Još večeras je Hrvatska glasala za normalnu i naprednu Hrvatsku, europsku Hrvatsku, a ne Hrvatsku nazadnu i crnu desničarsku", rekao je Mrsić. Po njegovim riječima građani ne žele Kolindu Grabar Kitarović i Miroslava Škoru. No, da je zbrojio njihove glasove, došao bi do drugih rezultata. No, bolje će se o tome moći govoriti nakon drugoga kruga, kad će građani odlučiti kome povjeriti petogodišnje kormilo hrvatskog broda.

Marko Curać

 

 

 

Sri, 30-09-2020, 10:06:11

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.