Podsjetnik o splitskom h r v a t s t v u između dva svjetska rata (29)

Prelistavajući iznimno brojne komentare kojima je bio popraćen prošlotjedni 28. Podsjetnik (Beogradski научници otmičari dubrovačke književnosti) zamijetih da neki od komentatora imaju pogrešne ili nepotpune spoznaje o 'hrvatstvu' Dubrovnika... Zato prenosim ovaj zanimljiv i poučan članak o osnutku i svestranom kulturnom i političkom djelovanju dubrovačkog ogranka Družbe Hrvatskog Zmaja dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća. Napominjem da su onovremeni splitski dnevni listovi često opširno izvještavali i o zbivanjima u Dubrovniku...

JADRANSKI DNEVNIK, 30. studenoga 1935.

"Kratki historijat Društva Braće Hrvatskog Zmaja 1408-1935 Tridesetogodlšnjica obnove družbe 1905-1935 Desetgodišnjica ogranka B. H. Z. 1925-1935 u Dubrovniku.

1) Osnutak družbe g. 1408 Družba Braće Hrvatskog Zmaja osnovana je god. 1408, prije 527 godina. Stoga je ova časna družba najstarije kulturno društvo hrvatskog naroda. Družba je osnovana po ug. hrvatskom kralju Žigmundu Luksenburgoviću, koji joj je bio prvi Veliki Meštar. Među prvim Vitezima Zmajskog Reda, bili su ovi velikaši: Velmoža Ivan Gorjanski, Vojvoda Ivan Morović, Veliki Vojvoda Hrvoje Vukčić, herceg Splita i Vojvoda Donjih Krajeva (u zapadnoj Bosni), Gospodar Bosne, Velmoža Petar Čeh Levanjski, Velmoža Pavao Peć, Velmoža Ivan Čak, Srpski Despot Stevan Branković, itd.

Druza zmaja

2) Obnova družbe g. 1905 i njezin kulturni rad. God. 1906 dneva 16 studenoga obnoviše ovu časnu Družbu naši povjesničari tridesetgodišnji voma zaslužni Veliki Meštar Emil Lasovski i Velimir Deželić Stariji, te je podigoše do zamjeme visine, okupivši u svoje društvo najbolje kulturne radnike Hrvatske, i polučivši sjajne uspjehe na ponos i diku hrvatskog naroda. Družba je podigla kult Zrinskog i Frankapana, da drži budnu narodnu svijest. Prenijela je njihove kosti u Hrvatsku, u prvostolnu zagrebačku crkvu, da ih vremenom prenese u hrvatski Panteon na Ozalj-grad. Dobila je u vlasnost i obnovila Ozalj-grad Zrinskog, gdje je sad muzej slave ovog velikog hrvatskog časnog roda. Prenijela je kosti borca za slobodu neustrašivog dr. Eugena Kvaternika u prvostolnu crkvu u Zagreb, da i njih vremenom prenese na slavni Ozalj-grad. Dobila je u vlasnost i grad Zrinskih u Bakru, da ga očuva potomcima. Družba je postavila oko stotinu spomen-ploča znamenitim Hrvatima, tiskala isto toliko učenih rasprava, a održala oko hiljadu znanstvenih predavanja. Sve je to uz potporu braće rukovodio nenadoknadljivi Veliki Meštar zmaj brloški Emilijo Lasovski. Družba sa ponosom slavi ovih dana u historijskim Kamenitim Vratima u Zagrebu svoj 30-god. ponosni kulturni rad pod egidom: Pro aris et focis Deo propitio!

3) Ogranak u Dubrovniku 1925—1935. God. 1925 osnuje po dozvoli Družbe iz Zagreba Ogranak Braće Hrvatskog Zmaja u Dubrovniku zmaj sutvitski I dr Bjelovučić Zvonimir, odvjetnik i hrvatski pisac, koji je zmajevac od 23 studenoga 1910, ravno pred 25 godina. Zmaj sutvitski okupi četu rodoljubnih kulturnih dubrovačkih Hrvata, koji se uz društveno načelo: Pro aris et focis Deo propitio, odužiše hrvatskom narodu slavnog grada Dubrovnika i njegove okolice u ovo deset godina opstanka ovog radišnog ogranka. Godine 1925 i 1933 rad Ogranka je bio usredotočen u postavljanju spomen-ploča kralju Tomislavu u dubrovačkom kotaru, koji se proširio od Budve do preko Neretve, tako da je uz požrtvovni rad zmajevaca, a osobito zauzimanjem Meštra Predsjednika Ogranka dr Bjelovučića Zvonimira, zmaja sutvitskog, podignuto oko stotinu spomen-ploča velikom kralju Tomislavu. Sve su se ove spomen-ploče podizale uz velike skupštine naroda, a ističemo osobito slavlje u Dubrovniku, gdje je pri otkriću spomen-ploče kralju Tomislavu sudjelovalo oko 5000 duša. Ove su spomen-ploče oživljavale slavnu našu hrvatsku prošlost u doba. velikog kralja Tomislava, te su u kulturnom pravcu imale velikog uspjeha. Pri otkriću svih ploča Ogranak je slao delegate, a najviše su radili neumorni Meštar Predsjednik, te zmaj janjinski Stijepo I. Bjelovučić, zmaj Od Rijeke dubrovačke javni bilježnik sad odvjetnik Miho Kisić, zmaj stonski općinski načelnik u Stonu Niko Buško, zmaj budvanski Petar Slovinić, te zmaj cavtatski, odvjetnik dr Niko Koprivica, bivši općinski upravitelj, koji je ulicu pred Kneževim Dvorom i dubrovačkom općinom, na kojoj je postavljena spomen-ploča, nazvao ulicom kralja Tomislava. Ogranak je postavio spomen-ploču na starohrvatsku crkvu sv. Jurja iz IX v. u Janjini, gdje je Meštar-Predsjednik Ogranka održao historijski govor. Ogranak je tražio, da se dio dubrovačkog arhiva, koji je bio odnesen za rata u Grac, povrati u Dubrovnik. Ogranak je tražio od općine, da stavi historijska imena dubrovačkih velikana i pjesnika nekim ulicama u Gradu i Gružu. Ogranak je postavio u atrij dubrovačke općine dneva 26 rujna 1926, uz veliko kulturno slavlje ploče ovog sadržaja:

»Od ropstva bi davno u valih / Potonula Italija, / O hrvatskih da se žalih / More otmansko ne razbija.« Dubr. pjesnik Menčetić hrv. banu P. Zrinskom god. 1665 druga ploča: »Dubrovnik grad svitli i slavan za dosti / Nadili Bog obilno svake milosti, / Svuda ga jes puna slava, svud on slove / Hrvatskih ter kruna gradov se svih zove.« Pjesnik Vidali dubr. pjesniku Nalješkoviću: »Tim naroda Hrvata vapije i viče, / Da si kruna od zlata, kojom se svi diče.« Nalješković Vidaliju god. 1556. Pri otkriću govorio je o značenju ovih historijskih spomen-ploča Meštar Predsjednik dr Bjelovučić Zvonimir, zatim hrvatski romansijer Ljuba Babić Gjalski uz prisutnost nekoliko hrvatskih narodnih zastupnika kao Trojanović Iva iz Konavala, dr Milovana Žanića, Marka Došena, dr Bazale, itd. te delegata Družbe dr Tončića iz Zagreba, delegata Hrv. Pj. Saveza R. Hercega, i uz općinske načelnike Dubrovnika, Rijeke dubrovačke, Orašca, Stona, Janjine, Orebića, Mljeta, Makarske itd. — te uz prisutnost svih hrvatskih kulturnih društava iz Dubrovnika i okolice, hrv. pjev. društava iz Zagreba i okolice, te uz 6000 građana. Ogranak je proslavio 25 listopada 1927 uz delegate družbe iz Zagreba Meštra Zmaja sisolskog I, i komandatora zlatnog zmaja dr Kumičića Jurice i Meštra Zmaja vinkovačkog dr Alko vica Dragutina, 25-god. književnog i nacijonalnog rada Meštra Predsjednika Ogranka dr Bjelovučića Zvonimira. Ogranak je poslao odborima u Zagreb svotu od 4000 dinara za spomenik kralju Tomislavu, za Ozalj-grad, za spomenik dr Račkom, za Istarski Dom u Zagrebu po manje svote. Ogranak je sudjelovao u radu Meštra Predsjednika, koji je pronašao grob hrvatske kraljice Margarite u Dubrovniku i sliku hrvatskog kralja Tomislava sa hrvatskom krunom u crkvici sv. Mihovila u Stonu. Ogranak je postavio spomen-ploču na grob hrvatske kraljice u crkvi sv. Stjepana u Dubrovniku: Ovdje leže kosti kraljice Margarite, Žene Stjepana Miroslava, Kralja hrvatskoga Prenesene u ovaj grob godine 1590. P. Braća Hrvatskog Zmaja 1927 g. a drugu na vanjski zid iste orkve sa natpisom:: Kralj Hrvatske i Dalmacije Stjepan Miroslav Sa ženom Margaritom. posjeti 948 g. prvu crkvu Sv. Stjepana, nad kojoj zgradiše ovu. Primljen Veličanstveno, darova Gradu Župu do Orašca. Kraljica Margarita, postav udova, dumna, sveto Življaše ovdje, gdje bi i pokopana.

Crvena Hrvatska

Gradić 1509. G. prenese i njezine kosti u novi grob crkve Ove, čije iskopine bijahu obnovljene 1927 god. p. Braća Hrvatskog Zmaja 1928. God. i928 odoše skupa svi zmajevci u zmaj cavtatski dr Niko Koprivica, odvjetnik. starodrevni grad Ston, da vide sliku hrvatskog kralja Tomislava u crkvici sv. Mihovila i na glavi mu hrvatsku krunu sa tri vodoravna križa i uhobranima, o čem je Meštar Predsjednik Ogranka kao i o grobu Hrvatske kraljice napisao historijsku knjigu, koju je tiskala Matica Hrvatska 1929 g. Ogranak je zauzimanjem Meštra Predsjednika uspio, da se postavi spomen-ploča hrvatskom banu Petru Zrinskom u gradu Perastu u Boki Kotorskoj, koja bi otkrivena dneva 15 svibnja 1928 uz govor Meštra Predsjednika i uz veliko učešće naroda iz sve Boke Kotorske. Ploča je postavljena na gradskoj općini, a glasi: Na Vječnu Uspomenu Kad Petar knez Zrinski, Vojvoda hrvatski, potom Ban, Iza slavne pobjede junaka Peraštana nad Turcima, Odvjetovanjem Gospe od Škrpjela 15—V—1654, dojedri Svojim brodom 23-24-V-1654 u Perast, da čestita Kako reče: Slavnom, sretnom i plemenitom Perastu, Darovavši im junačku sablju. P. Grad Perast 15-V-1928. Ogranak goji kult Zrinskog i Frankopana, Starčevića, Kvaternika, Stjepana Radića pa je održao više predavanja o ovim velikanima i svake godine svečane zadušnice. Osim toga Ogranak slavi Jurjevdan svake godine kao zmajskj Božić, a 16 studenoga kao zmajski Uskrs uz velike svečanosti. Koncem 1931 iza odreke Meštra Predsjednika dr Bjelovučić Zvonimira izabran je na to mjesto učenjak franjevac, zmaj Gospe od Šunja o. dr Talija prof. Urban, a za njim zmaj gruški dr Vicko Svilokos, odvjetnik i profesor.

Ogranak proslavi svečano jubilej hrvatskog učenjaka oca dr Talije, čemu se pridružilo cijelo građanstvo ističući kulturni rad ovog skromnog, velikog učenjaka i pisca. Nadalje je Ogranak proslavio jubilej neustrašivog borca za hrvatska prava, neumrlog don Iva Prodana, nazvanog Clipeus Croatorum, a u pučkim predavanjima po Meštru Predsjedniku dr Svilokosu Vicku iznio je rodoljubni i književni rad dubrovačkih velikana biskupa Vođopića i Nika Velikog grofa Pucića, borca za sjedinjenje Dalmacije sa Hrvatskom. Jednako je Ogra nak sudjelovao u komemoraciji romansijera Augusta Šenoe, kojoj je prisustvovalo i sve hrvatsko građanstvo, te Mihovilu Pavlinoviću, budiocu hrvatske svijesti u Dalmaciji, kao Vjekoslavu Klaiću hrvat. povjesničaru, banu Jelačiću, što je sve Ogranak priredio i izveo. Godine 1932 dneva 7 prosinca Ogranak je proslavio 30-god. književnog i nacijonalnog rada zmaja sutvitskog I dr Bjelovučića Zvonimira u glasovitoj Boškovićevoj dvorani na vrlo svečan način. Zmaj klimorski Meštar Predsjednik don Đuro Krečak, župnik gruški oživljuje predavanjima zaslužne Hrvate don Đura Pulića, Dubrovčanina, dr. Milana Ogrizovića hrv. književnika, te hrvatskog borca prof. Košta Vojnovića. Njegovom živom energijom bi postavljena u isusovačkoj crkvi g. 1934 dneva 18 ožujka spomen-ploča slavnom biskupu hrvatskom piscu Matu Vodopiću uz veliko slavlje.

Ogranak su vodili zatim Meštar Predsjednik zmaj utemeljitelj dr Poković Baldo odvjetnik, pa sada Meštar Predsjednik Poslije 6 siječnja 1929 Ogranku je bilo sa strane raznih vlasti zabranjeno postavljanje nekih historijskih spomen-ploča i održavanje nekih historijskih predavanja, pa čak i zadušnice, te je stoga morao i zapeti rad Ogranka kroz ovo zadnjih sedam godina. Uza sve to Ogranak je radio ipak na kulturnom polju, koliko su političke prilike dopuštale. Konačno ističemo, da je baš osni vač ogranka, zmaj sutvitski dr. Bjelovučić god. 1934 za njegove trajne zasluge za Družbu dobio od Meštarskog Zbora doživotni naslov Meštra. Zmajevci Ogranka istakoše se kao pisci: dr Bjelovučić Zvonimir, dr Posedel prof. Josip, Don Antun kanonik Lijepopili, dr Talija prof. fra Urban, Don Krsto Stošić, adv. Miho Kisić, učit. Vlaho Fortunić, kanonik fra Petar Vlašić, zubar Miho Jerinić, Don Vicko Lisičar, učit. Tomislav Macan, dr Perović prof. fra Bonifacije te kao predavači: dr Bjelovučić Zvonimir, dr Posedel prof. Josip, dr Talija prof. Urban, učit. Fortunić Vlaho, dr Svilokos Vicko, Don Đuro Krek, dr Perović prof. Bonifacije i dr Koprivica Niko. Na koncu spominjemo da je Ogranak davno zaključio, da se postavi ove spomen ploče: Mihu Klaiću na rodnoj kući, pjesniku Nalješkoviću, koje su obe gotove, te Franu Supilu, Pracatu na crkvi u Baniji kod Slanoga, slavnom slikaru Medoviću na Kuni, ploča na kući u Rijeci Dubrovačkoj, u kojoj je zadnje Vijeće republike zasijedalo, pjesnicima Gunduliću u franjev. crkvi kod groba, Đorđeviću i Vetraniću na crkvi sv. Jakova, slavnom Stjepanu i Pavlu Radiću, te dr Basaričeku, na spomen ujedinjenja hrvatskog naroda 29 X 1918, te u Mostaru: knezu Mihajlu Viševiću, Hercegu Stjepanu, Ali paši Rizvanbegoviću, Don Frani Miličeviću, piscu Anti Jukiću, fra Didaku Buntiću kao i Santa Maria di Siponto kralju Tomislavu na spomen, kad je g. 926 potukao Saracene i Langobarde, te nastojati, da se postave još gotove ploče kralju Tomislavu u Makarskoj, Gracu, Vrgorcu, kao i u još desetak mjesta, da se održi, čim bude moguće Prvi starohrvatski arheološki kongres u Stonu, itd., itd., itd.

du st

Gornje ploče uslijed bivših političkih prilika i slabih financijskih sredstava nisu se mogle do sada postaviti. Ogranak imade svoju malu biblioteku, svoj lapidarij u općinskom muzeju, a odlučio je osnovati i etnografski muzej dubrovačkog kotara, kao i galeriju slika, ali uslijed nikakve potpore sa strane, nije mogao izvesti ovaj sav kulturni rad. Ogranak je dobio svoju zmajsku aulu u klaustru samostana rodoljubnih franjevaca. Ogranak broji u Gradu 32 zmajevca, u kotaru dubrovačkom 13, a vani 23, svega 68 braće. Petero je braće preminulo, svi petero svećenici, koji su bili na ponos ove družbe, pa nek im je slava! Časnoj Družbi Braće Hrvatskog Zmaja, i njezinom Ogranku u Dubrovniku, želimo najljepši uspjeh na kulturno historijskom polju, prigodom ovog zmajskog jubileja! ZMAJEVAC"

NAPOMENA:

Iz članka usputno saznajemo da je beogradska šestojanuarska diktatura opstruirala djelovanje dubrovačkog Ogranka DHZ (zabrana postavljanja nekih spomen-ploča, održavanja predavanja, čak i zadušnica!) što je otežavalo rad Ogranka punih sedam godina... Međutim, oni tada nisu mogli ni slutiti da će devet godina poslije, 'partizanski oslobodioci' likvidirati na Daksi 25. listopada 1944. (metkom u potiljak, bez prethodnog suđenja!) čak petoricu njihovih Zmajevaca: dr. Niku Koprivicu, odvjetnika i gradonačelnika Dubrovnika, don Gjuru Krečaka, župnika na Lapadu, dr. Baldu Pokovića, odvjetnika, Milana Goesla, trgovca i Maksimilijana Miloševića, ravnatelja dubrovačke Preparandije... Danas bi vrijedilo provjeriti koliko je od Zmajevaca postavljenih spomen-ploča 'preživjelo'. Napominjem da je dubrovački Zmajski stol obnovljen 1990. vidi poveznicu.

Frano Baras

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Ned, 17-11-2019, 19:50:14

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.