Podsjetnik na h r v a t s t v o Splita između dva svjetska rata (15)

U ponedjeljak 15. travnja 1935. splitski Jadranski dnevnik objavio je dva znakovita kraća članka! Prvi izvještava o sokolaškom "Tužnom pomenu na šest mjeseci od prenosa mrtvog Kralja Viteza kroz Split", a drugi Granitje tek šturi tekst Naredbe koju potpisuje upravnik policije Pero R. Magazinović. Pozornost privlači ovaj posljedni, budući da je nejasno zašto se iznenada propisuju toliko stroge policijske zabrane... kao da je opsadno stanje. Možemo pretpostaviti koliko je ta alarmantna Naredba, i to na početku Velikog tjedna, morala uznemiriti splitski puk.

Evo cjelovita teksta:

NAREDBA UPRAVE POLICIJE

"Na osnovu či. 67 a u vezi čl. 66 zakona o unutrašnjoj upravi Uprava policije u cilju osiguranja reda, mira i poretka, kao i lične i imovinske sigurnosti gradjana izdajem ovu NAREDBU:

§ 1. Zabranjuje se skupljanje i zaustavljanje po grupama na ulicama, trgovima i drugim javnim mjestima.

§ 2. Čim padne mrak, kućni ulazi i hodnici moraju biti osvjetljeni. Kapije, kućna i dvorišna vrata moraju biti zatvorena i zaključana svake večeri počev od 21 sat pa do zore. Sopstvenik zgrade dužan je lično da se o prednjem stara, ili mora za to da odredi pogodno lice.

§ 3. Šetnja u parkovima i zadržavanje u istima poslije 21 sat pa do zore zabranjuje se.

§ 4. Sve gostionice, krčme i buffeti imaju se potpuno isprazniti i zatvoriti najkasnije u 22 sata.

§ 5. Sve kafane i restauracije i barovi moraju se zatvoriti najkasnije u 24 sata s tim, da se u njima nesmiju točiti nikakva alkoholna pića poslije 22 sata.

§ 6. Sve društvene i klubske prostorije moraju se zatvoriti najkasnije u 22 sata i biti ispražnjene. Poslije ovoga vremena ne dozvoljavaju se nikakva sijela niti sastanci ni po privatnim stanovima.

§ 7. Preporuča se gradjanima da uvijek nose uza se legitimacije identičnosti, kojim će se moči u svakom času da iskažu pred organima vlasti,

§ 8. Pozivaju se dobronamjerni gradjani da odmah saopće vlastima sve što bi njima moglo doći do znanja, a što bi korisno bilo da vlasti upotrebe za preduzimanje potrebnih mjera u interesu bezbjednosti, mira i reda, te zaštite života gradjana i njihove imovine.

§ 9. Ko se ogriješi o navedene propise ove naredbe, kazni će se, u koliko ne počini djelo teže naravi, po čl. 69 Z. U. U. novčanom kaznom od 500 din u korist državne kase, a za slučaj nemogućnosti naplate zatvorom od 10 dana.

Izdano u Upravi policije u Splitu, dana 15 aprila 1935 god. u Splitu. Upravnik policije: PERO R. MAGAZIN"

Tek poslije dva dana (srijeda, 17. travnja) ista novina objavljuje članak na temelju kojeg možemo otkriti pravi povod onako drakonskoj Naredbi...

 POVODOM NAPADAJA NA POLITIČKE LIČNOSTI

Sa nadležne strane primamo:

"U nedjelju, 14 aprila o. g., u 21 .sat na gradskoj periferiji, na Držićevom Prilazu, od nepoznatog lica napadnut je iz busije g. dr Grga Anđelinović, senator i bivši ministar. Napadaj na g. senatora, koji se je u društvu pensionera g. Šime Benzije vraćao u stan svoje sestre, uslijedio je iz neposredne blizine na mjestu gdje je bio gusti mrak. G. dr Amđelinović udaren je jednom granitnom kockom po glavi preko uške desnog uha. Kocka je imala težinu od 2 kilograma. Napadač, koristeći se mrakom, uspio je da neprepoznat pobjegne. Nedjelju dana ranije, i baš 7 o. mj. također u 21 sat na drugoj gradskoj periferiji, u ulici Jurja Bijankinija, na mjestu gdje nema dovoljne rasvjete, bio je na isti način napadnut iz jedne mračne pobočne ulice don Frane Ivanišević, senator, koji je takođe jednom granitnom kockom bio pogođen u glavu poviše lijeve obrve. Samo pukim slučajem ovi napadaji na gospodu senatore dr Anđelinovića i don Franu Ivaniševilća, nisu proizveli smrtonosne posljedice, nego samo ozljede teške prirode. Povodom ovih slučajeva, koji po svojoj izvedbi ukazuju na postojanje jedne sistematske zločinačke akcije protiv javnog reda, mira i poretka, kao i imovine i lične sigurnosti građana, u cilju da se spriječi daljnje izvršavanje ovakovih protuzakonitih činova, upravno-policijska vlast je u gradu uvela posebne policijsko-sigurnosne mjere, o kojima je građanstvo obaviješteno. Vlasti energično tragaju za zločincima, te izvršuju u cijelosti svoju dužnost da zaštite građane od ponavljanja zločinačkih ataka, ali je i u vlastitom interesu građana da i oni sa svoje strane podupru nastojanja vlasti i doprinosu otkrivanja mračnih tipova koji ugrožavaju njihovu bezbjednost i spokojstvo. Ako se pak ni po preduzetim mjerama nebi moglo doskočiti mračnoj raboti kriminalnih tipova, vlast će, iako ne rado, s obzirom na dalje ograničavanje, pristupiti i težim mjerama primjenom zakona o zaštiti javne bezbjednosti i poretka u državi."

grga

Po svemu sudeći splitska policija nije uspijevala pronaći vinovnike zlosretnoga 'kamenovanja' uglednih senatora, pak se ponovno obraća javnosti posredstvom novina, Jadranski dnevnik objavljuje 23. travnja:

UPRAVA POLICIJE IZDALA JE SLIJEDEĆI RASPIS:

"Povodom napadaja iz zasjede na ličnosti gg. senatora Frana Ivaniševića od 7 o. m. i gdna Grge Angjelinovića od 14 o. mj. i s tim ugroženoga javnoga mira, reda i sigurnosti, Uprava policije u Spliitu, kao istražna vlast, raspisuje u cilju što bržeg pronalaženja i otkrivanja nepoznatih počinioca  NAGRADU OD 10.000 — DINARA  svakom onom licu, koje prokaže ili doprinese bilo čime, da se ovi kao i njihovi eventualni saučesnici otkriju. "

Nije poznato jesu li pronađeni 'atentatori'... Međutim, budući da su se približavali državni izbori, možemo pretpostaviti da je međustranačka netrpeljivost u Splitu nastavila rasti iz dana u dan...

NAPOMENA:

Senator i bivši ministar Grga Budislav Anđelinović (1886.-1946.) političar i publicist, u hrvatskoj povijesti po zlu zapamćen osobito jer je kao povjerenik za javnu sigurnost 5. prosinca 1918. naredio strojnopušćanu paljbu po hrvatskim domobranskim demonstratima na Jelačića trgu te što je poslije u beogradskoj Skupštini izjavio da se "ponosi svojim krvavim rukama"... (Inače je brat djeda Vesne i Zorana Pusića.)

Senator don Frane Ivanišević (1863.-1947.) svećenik, prosvjetitelj i političar, veliki dobrotvor rodnih Poljica. Pri osnutku SHS istaknuti zagovornik jugoslavenske nacionalne ideje u Dalmaciji. Nakon uvođenja šestojanuarske diktature "podržao je kraljevu politiku u jačanju državnog jedinstva, a kralja opisao kao 'velikog majstora' i 'graditelja na državno-političkom polju'. Bio je gorljivi branitelj jugoslavenskog imena... Kraljevim ukazom 1933. imenovan je senatorom kojim ostaje sve do 1939.

Tih godina granitne su kocke u Splitu bile lako dostupne, naime, njima su popločavani pojedini dijelovi gradskih kolnika... Ipak, ako su se spomenuti atentati zaista "dogodili" onda su obojica senatora imali vrašku sreću – jer dobiti u glavu kamen od 2 kg. i ostati živ pravi je "mirakul"!

Frano Baras

 

 

 

 

Čet, 18-07-2019, 11:44:38

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.