Objavio sam blizu 90 svezaka iz povijesti hrvatskog naroda u Hercegbosni, odnosno Bosni i Hercegovini. Sad je na redu prijevod knjige fra Petra Bakule "I Martirii della missione francesca osservatne in Ercegovina, 1862." (Mučeništva u Hercegovini do 1862. godine). Možda Vam je poznato da je fra Petar Bakula (1816.-1873.) bio u svoje vrijeme višestruki preporoditelj Hercegovine. Vršio je u svoje vrijeme gotovo sve svećeničke služe i bio dušobrižnik u gotovo cijeloj ondašnjoj Hercegovini. Vodio je gradnju Biskupske rezidencije i crkve Sv. Petra i Pavla u Mostaru, sagradio je s narodom crkvu Sv. Stjepana u Gorici. Na poseban način bio je prosvjetitelj. Odgajao je mladež u školama i pisao knjige. Sa svojih 38 napisanih a 19 objavljenih knjiga najplodniji je hercegovački i franjevački pisac 19. stoljeća. Pisao je na hrvatskom, talijanskom i latinskom jeziku. Prije 12 godina započeo sam objavljivati Izabrana djela fra Petra Bakule u deset (10) svezaka i objavio četiri knjige. Posljednjih godina sam uspio prevesti i znanstveno prirediti (predgovor, proslov, bilješke i pogovor) jedne od ponajboljih Bakulinih knjiga, Patnje u Hercegovini iz 1862. godine. Knjiga uz uvod ima 13. poglavlja.
O Patnjama piše dr. fra Ignacije Gavran uz ostalo da je to djelo pisano na talijanskom i objavljeno u Rimu 1862. O prošlosti Hercegovine i njezinih franjevaca prije 19. stoljeća pisac govori malo. Navodi samo najglavnije događaje i razne vrste muka kojima su kršćani bili podvrgnuti. Navodi i neke pojedinačne slučajeve mučenja i pogibije franjevaca, a onda dodaje, nešto šire, zanimljivu pripovijest o smrti triju sestara Filipović. U drugom, znatno većem dijelu, kad govori o onome čemu je bio svjedok, Bakula je i zanimljiviji, pouzdaniji i neusporedivo vredniji. Prikazuje - uz ostalo - muke koje su franjevci podnosili primajući neželjene "goste", Turke, u svoju kuću. Pročitao sam dosta izvora o toj stvari, ističe fra Ignacije, ali nijedan nije ni upola tako opširan, rječit i uvjerljiv i tako potresan kao ovaj Bakulin, jer on govori iz vlastitog iskustva. Kad je bio župnikom u Brotnju, on je samo g. 1849. ugostio 583 Turčina! Pod tim gošćenjem, uz meso (janjetinu ili perad), moraju se nemilim gostima iznijeti goleme količine rakije i vina, kave, šećera i duhana, sira, kajmaka i meda, a njihovim konjima valja dati zob, čak i za put, kao što se - uostalom - i sami Turci obilno opskrbe za daljnji put hranom kod domaćina. Kroz čitavo vrijeme, dok oni piju i jedu, fratar mora stajati na usluzi i slušati njihove pogrde i zabadanja; po noći - on ide u staju, a "gosti" spavaju u kući. Navedene godine, kroz 22 dana zaredom, dolazili su oni, najmanje po dvojica a nekad i po 20 ili 30, i bančili po kući.
Silnu snagu i, ujedno, vrijednost povijesnog svjedočanstva, ima i njegov opis seljačke kuće, bolje rečeno potleušiće ili kolibe i njezina neshvatljivog, nevjerojatnog siromaštva: na deset kuća dolazi jedan plug, a mnoge nemaju ni sjekire, ni srpa, ni lopate, ni malja, iako se radi o darovitim i vrijednim, marljivim ljudima. Zanimljiv je također prikaz jedne njegove Mise na ledu i snijegu na groblju pored Buškog blata. Knjiga je višestruki izvor povijesno, etnografskih, ekonomskih, socijalnih i psihološka analiza vremenskog razdoblja posljednjih desetljeća zulimćarenja pojedinih muslimana u Hercegovini. Dobro će doći svim ljubiteljima povijesti hrvatskog naroda, Crkve i franjevaca u Hercegovini, te karaktera našeg naroda. Da bih podmirio tiskarske troškove, nadam se, da ćete mi i Vi, prema svojim mogućnostima, potpomoći. Imena potpomagača bit će upisana pri kraju knjige. Svoj prilog možete uplatiti na na žiro račun: Stjepan-Andrija Nikić, UniCredit Zagrebačka DD Mostar, Poslovnica Ljubuški SWIFT ZABABA22 - 3381601100675773 za marke, te - IBAN: BA 393381604006358788- Devizni račun broj 40-16-06358-7.- Ili za Hrvatsku - Nikić Stjepan – Andrija, žiro račun banke: 34440-621-107 broj štednog računa 1820297619 - Zagrebačka banka Makarska, Tina Ujevića 1.
Iskreno Vam zahvaljuje za najmanji prilog i srdačno pozdravlja
Prof. dr. fra Andrija Nikić
Predsjednik H.K.D."Napredak" u Mostaru
{mxc}