Ljudski kapital iz domovine i inozemstva
Fond Jedinstvo uz pomoć znanja je pokrenut sredstvima zajma Svjetske banke, putem kojeg se po prvi puta u Hrvatskoj osigurava izravno sufinanciranje zajedničke suradnje znanstvenika s hrvatskih sveučilišta, instituta i malih i srednjih poduzeća s našim znanstvenicima iz svjetskih znanstvenih institucija
Procjene Svjetske banke pokazuju kako gotovo svaki treći građanin Hrvatske s diplomom, živi u inozemstvu, a sa stopom migracije od 29,4% Hrvatska je zauzela prvo mjesto u Europi po odlasku visokoobrazovanih ljudi, a 14. na globalnome planu. Na svjetskoj razini veće stope odljeva mozgova bilježe pacifičke, karipske i afričke zemlje. Među 195 zemalja, koje su ekonomisti F. Docquier i A. Marfouk prošle godine uključili u istraživanje, s našeg kontinenta su još tri zemlje iza Hrvatske: Slovačka na 23., Srbija na 27. i Poljska na 30. mjestu.
Tragom tih zabrinjavajućih procjena zapitali smo se što čini hrvatska Vlada u trenutku kad joj je potrebna sva inteligencija, osobito ona mlada, kako bi što bolje opstala u novim integracijama i izgradila ekonomski prosperitetnije društvo!?
Vlada, i Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa (MZOŠ), posljednjih godina pokušava Hrvatsku učiniti poželjnim mjestom za ostvarenje karijere visokoobrazovnih. Donesen je Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005. do 2010. te Znanstvena i tehnologijska politika RH od 2006. do 2010. Prije nekoliko godina pokrenuta je inicijativa o povratku znanstvenika u domovinu i manji broj njih se vratio. Je li to dovoljno!
Branka Golub znanstvena savjetnica iz zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja kaže kako se visoke stope odljeva mozgova, na koje upućuju podaci Svjetske banke, mogu dijelom objasniti promjenom migracijskih politika u razvijenim zemljama koje ponajprije traže stručnu radnu snagu. Hrvatska znanost nema spoznaja o veličini problema migracija znanstvenika jer nema pouzdanih podataka o broju onih koji napuštaju zemlju.
Međunarodna istraživanja s druge pak strane potvrđuju pretpostavke da je Hrvatska snažno pogođena odlaskom obrazovanog stanovništva.
Kada se pričinilo da ipak nije dovoljna samo papirnata platforma i da niti jedna hrvatska Vlada do sada nije sposobna uhvatiti korak s relevantnim znanstvenim temama današnjice – Sanaderova je uz pomoć Svjetske banke pokrenula Hrvatski projekt tehnologijskoga razvitka težak 5 milijuna eura. Naime, MZOŠ potpisalo je prije mjesec dana Ugovore o provedbi 11 projekata Fonda Jedinstvo uz pomoć znanja, kojima će tijekom 3 godine biti osigurano gotovo 14 milijuna kuna za zajedničke projekte naših znanstvenika u matičnoj zemlji – u okviru Hrvatskog projekta tehnologijskoga razvitka. Fond je pokrenut sredstvima zajma Svjetske banke, putem kojeg se po prvi puta u RH osigurava izravno sufinanciranje zajedničke suradnje znanstvenika s hrvatskih sveučilišta, instituta i malih i srednjih poduzeća s hrvatskim znanstvenicima iz svjetskih znanstvenih institucija. Ovi projekti izravan su rezultat zaključaka Prvoga i Drugoga kongresa hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva, koje je oživotvorio ministar Dragan Primorac. Između 39 prijava odabrano je 11 projekata uz pomoć više od 120 anonimnih recenzenata. Odabrani projekti odvijat će se na Sveučilištu u Zagrebu (sedam projekta), zatim po jedan projekt na Sveučilištu u Rijeci, na Institutu Ruđer Bošković, na Brodarskome Institutu i na Mediteranskome institutu za istraživanje života u Splitu (MedILS). Projekti, u kojima će sudjelovati i naši vrsni znanstvenici iz SAD-a, Australije, Švedske, Njemačke, Španjolske i Švicarske - bit će usmjereni dodatnom privlačenju investicija kako iz međunarodnih izvora (primjerice europskog Sedmoga okvirnog programa FP7) tako i iz gospodarstva.
Od odabranih projekata za financiranje pet ih je usmjereno razvoju novih tehnologija za koje je zainteresirano hrvatsko gospodarstvo: razvoju novih supravodljivih materijala, razvoju novih računalnih tehnologija ugrađenih u proizvode, modernim tehnologijama pročišćavanja otpadnih voda i razvoju upravljačkih sustava za turbine.
Ostalih se šest projekata bavi temeljnim znanstvenim istraživanjima na vrhunskoj svjetskoj razini i usmjereno je privlačenju novih ulaganja iz međunarodnih izvora. Ti se projekti bave proučavanjem molekulskih mehanizama koji uzrokuju tumore, proučavanjem razvoja kognitivnih bolesti, genetskom strukturom virusa, naprednom mikroskopskom analizom stanica, prijenosom genetske informacije na molekulskoj razini i računalnim pristupom biološkim problemima.
Pozitivne učinke i preokret negativnog trenda migriranja znanstvenika na koji upozoravaju podaci Svjetske banke Hrvatska očekuje i iz drugih programa Ministarstva znanosti obrazovanja i špotra Republike Hrvatske. Osim pokrenutoga Programa znanstvene suradnje, u sklopu Fonda, u tijeku je vrjednovanje velikoga broja prijava za natječaj Programa za mlade znanstvenike i stručnjake (iz domovine i povratnike). Stalno su otvoreni i natječaji Programa povezivanja za potpore putovanja hrvatskih stručnjaka i znanstvenika iz dijaspore te mladih hrvatskih znanstvenika radi pokretanja novih međunarodnih projekata i prijenosa tehnologije. U pripremi su natječaji Programa stvaranja novih vrijednosti za potporu mladih istraživača u hrvatskoj industriji, komercijalizaciju istraživanja te zaštitu intelektualnog vlasništva.
Vesna Kukavica
English:
{mxc}