Detalji

Objavljeno: 20. lipnja 2007.

Donosimo predavanje Branimira Molaka s Četvrtog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, koji je kako smo već javljali održan u Zagrebu i Škabrnji, od 15. do 17. lipnja 2007. godine. U uvodu je Molak napisao: "Novija zbivanja s nekontroliranim oslobađanjem opasnih tvari u Karlovcu, Sisku… kao i ona prije nekoliko godina u Rijeci i Zagrebu pokazala su da niti za područje nekontroliranog oslobađanja opasnih tvari kao niti za većinu drugih vrsta izvanrednih stanja, u Hrvatskoj nema djelotvornog sustava za upravljanje u krizama ili izvanrednim situacijama,. Ponovna uspostava takvog sustava utjecala bi na smanjivanje rizika svih vrsta izvanrednih stanja i smanjila bi broj žrtava i štete takvih događanja. U agresiji na Hrvatsku više od 14 tisuća ljudi je ubijeno i oko 30 tisuća ranjeno. Izravne štete uzrokovane ratom procjenjuju se na više od 30 milijardi USD. Štete u miru izazvane elementarnim nepogodama u Hrvatskoj koje ugrožavaju malog čovjeka, najviše poljoprivrednika – iznose oko 1,5 milijardi kuna/god. U tekstu je riječ o tome što ugrožava ljude, dobra i okoliš, što je to sustav obrane, zaštite i spašavanja, te kakav bi sustav ponovno u Hrvatskoj trebalo izgraditi. Sustav je srušen usred Domovinskog rata, a novi nije uspostavljen. Da sustav nije srušen možda ne bi stradali ni stanovnici Zagreba u bombardiranju 1995. godine. Odnos međunarodne zajednice prema ratnim zbivanjima na ovim prostorima još je jedan važan razlog za ponovnu uspostavu sustava za redukciju rizika. Cilj je problematiku upravljanja u krizama približiti onima koje zanimaju pitanja sigurnosti stanovnika i kako smanjiti rizike, odnosno broj žrtava i materijalne štete koje izazivaju izvanredna stanja. Vojna komponenta obrane nije predmet razmatranja u ovom tekstu.".(B.Molak)

Detalji

Objavljeno: 13. svibnja 2007.

I ove godine 15. svibnja hrvatski narod zapalit će svijeću i pomoliti se Bogu za sve Hrvate i Hrvatice ubijane diljem Hrvatske, preko Bosne i Hercegovine, od Dubrovnika i Vukovara do Slovenije, po komunističkim stratištima u kolonama Križnoga puta i jamama Jazovkama. Taj komunistički pokolj nad hrvatskim narodom komemorira se sa svetom misom 15. svibnja na Bleiburškom polju.

Detalji

Objavljeno: 20. travnja 2007.

...Nameće se ozbiljno pitanje: da li je zanemarivanje korištenja važnih dokumenata za obranu od inkriminacija Domovinskog rata i u zadnje vrijeme hrvatske države, rezultat neupućenosti ili nestručnosti? Posljedica toga jest optužba (optužnica) Haaškog tribunala protiv generala hrvatske vojske po "zapovjednoj odgovornosti", i optužba protiv mnogih državnih predstavnika hrvatske države za "zajednički zločinački pothvat", koji ako se ne opovrgne može dovesti do stigmatizacije Hrvatske. Hrvatska ima nepobitne dokumente i na ovom mjestu želimo na neke od njih upozoriti objavljivanjem već tiskanih izvora kao i objavljivajem tekstova u kojima su izravno ili neizravno navedeni. Upozorenja na neiskorištenost relevantnih dokumenata u obrani Domovinskog rata i hrvatske države već su objavljivana, ali se ne ćemo ustručavati od ponavljanja sve dotle dok to ne spozna što širi krug građana a preko njih i političara, koji nas predstavljaju.

Detalji

Objavljeno: 08. travnja 2007.

4. travnja 2007. povratili su se oslobođeni engleski mornari kući, u Englesku, nakon što su bili uhvaćeni i držani u zatvoru u Iranu oko 12 dana, optuženi da su zašli u iranske vode. Onda im je iranski predsjednik dao pomilovanje i došli su u Englesku nazad. Dočekala ih je rodbina, žene, roditelji, sestre, braća i djeca, koju su neki od tih mladih očeva po prvi puta vidjeli. Bilo je dirljivo. Sve mladi ljudi, možda tek 25-26 godina. Ali došli su kući.

Detalji

Objavljeno: 30. ožujka 2007.

Hrvatski premijer Ivo Sanader upravo je pao s Marsa te komentira "najnoviji razvoj događaja oko haaških optužbi protiv hrvatskih generala i Hrvatske (Oluja). Pitanje što misli o transkriptima koji su "mrčeni" (da pozajmim Čičkov balkanski rječnik) u Uredu predsjednika, te na kojima se temelje haaške optužbe za "zločinački pothvat" Hrvatske (i generala Ante Gotovine, među inim) pri kojem je oslobođena 1/3 okupiranog hrvatskog teritorija, veliki kazališni dečko Sanader zapravo neće komentirati, ali će uzeti zasluge za hrvatsku slobodu: "Neću komentirati ovaj najnoviji razvoj događaja, ali u svakom slučaju, ostaje čvrsta obveza Vlade da se obrani istina koju svi znamo - Hrvatska je bila napadnuta, imala je pravo na obranu i pobijedili smo u tom nametnutom ratu", izjavio je Sanader.

Detalji

Objavljeno: 15. ožujka 2007.

Detalji

Objavljeno: 28. veljače 2007.

Posredstvom člana HKV-a iz Varaždina, dr. Nikice Majnarića, dobili smo dopis gospodina Ante Čuvala iz Sjedinjenih Američkih Država. Ugledni hrvatski iseljenik, g. Čuvalo, osvrće se na nedavnu provokaciju Julije Gorin u "Baltimore Sunu", a u nastavku predlaže bolju koordinaciju između Hrvata u Americi, više analitike i manje defanzivnih poruka prema uredništvima koja objavljuju neistine o Hrvatima i njihovoj novijoj povijesti. G. Čuvalo s pravom upozorava da kroatofobi i rasisti poput J. Gorin ne mogu naškoditi Hrvatskoj koliko sami Hrvati koji su od polovice 19. st. do danas donosili loše odluke. Na žalost, kaže, g. Čuvalo, hrvatska Vlada nema strategiju promicanja RH u stranim medijima. Reagira se individualno i sporadično, a trebalo bi u tom području voditi proaktivnu strategiju. Primjerice: imati solidne internetske stranice gdje bi se našla imena i fotografije kroatofoba, uključujući novinare, političare, itd. G. Ante Čuvalo apelira posebno na mlade Hrvate u SAD-u, koji imaju znanje i volju da prihvate njegovu inicijativu.

Detalji

Objavljeno: 28. veljače 2007.

Objavljujemo pismo naše čitateljice Inge Lisac upućeno Vjesniku u kojem se ona osvrće na način na koji je ovaj dnevnik najavio projekciju filma "Carlina lista" u sklopu Festivala ZagrebDox. Naime, Vjesnik je bez ikakvog komentara preuzeo sliku plakata filma "Carlina lista" na kojem slika Ante Gotovine stoji do one Karadžića i Mladića. Inga Lisac navodi niz razloga zbog kojih to nije uredu, raspravljajući primjer Blagoje Adžića. Mi bi dodali kako je to što Haag ne razlikuje Gotovinu od Karadžića i Mladića sramotno. No, to što to ne čini ni Vjesnik u svojoj opremi teksta ukazuje na to kako se uzroci ovakvom stanju dobrim dijelom mogu naći u samoj Hrvatskoj.