Vesna KukavicaFond Jedinstvo uz pomoć znanja je pokrenut sredstvima zajma Svjetske banke, putem kojeg se po prvi puta u Hrvatskoj osigurava izravno sufinanciranje zajedničke suradnje znanstvenika s hrvatskih sveučilišta, instituta i malih i srednjih poduzeća s našim znanstvenicima iz svjetskih znanstvenih institucija. Procjene Svjetske banke pokazuju kako gotovo svaki treći građanin Hrvatske s diplomom, živi u inozemstvu, a sa stopom migracije od 29,4% Hrvatska je zauzela prvo mjesto u Europi po odlasku visokoobrazovanih ljudi, a 14. na globalnome planu. Na svjetskoj razini veće stope odljeva mozgova bilježe pacifičke, karipske i afričke zemlje. Među 195 zemalja, koje su ekonomisti F. Docquier i A. Marfouk prošle godine uključili u istraživanje, s našeg kontinenta su još tri zemlje iza Hrvatske: Slovačka na 23., Srbija na 27. i Poljska na 30. mjestu. Tragom tih zabrinjavajućih procjena zapitali smo se što čini hrvatska Vlada u trenutku kad joj je potrebna sva inteligencija, osobito ona mlada, kako bi što bolje opstala u novim integracijama i izgradila ekonomski prosperitetnije društvo!?
Add a comment        
 

 
hrvatski jezikRadi očuvanja jezične raznolikosti i sprečavanja izumiranja jezika Glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je ovu godinu Međunarodnom godinom jezika, na što Unesco upozorava skoro deset godina svjetskim Danom materinskog jezika koji se obilježava 21. veljače Materinski jezik iseljene Hrvatske ima izvornih govornika koliko i matična zemlja, ako u svijetu u četrdesetak država danas živi približno jednak broj Hrvata kao i u domovini. Sredinom 20. stoljeća optimist bi primio ovu tvrdnju bez razmišljanja u ondašnjim uvjetima političke emigracije, a vjerodostojnosti toga dojma doprinosila je i činjenica da je u to vrijeme diljem planeta izlazilo gotovo 400 periodičkih publikacija na hrvatskome jeziku. Riječi mlade predsjednice Udruge učitelja hrvatskog jezika u Victoriji Katice Perinac izrečene nedavno na stranicama australskog Hrvatskog vjesnika ne odaju u tom smislu ni tračak optimizma. Ako se ne probudimo, imat ćemo u iseljeništvu hrvatske domove u kojima se neće govoriti hrvatski! Na pitanje je li još uvijek važno danas imati hrvatske škole u Australiji Katice Perinac kaže da je itekako važno, kako bi se hrvatski jezik mogao očuvati i omogućiti drugima koji nisu Hrvati - ili onima koji ne govore hrvatskim jezikom - da ga nauče.
Add a comment        
 

 
JagodnjakZvoni u ušima kada god se spomene Jagodnjak. Tko je danas u ovoj zemlji zaboravio ove strašne prijeteće riječi i provedene zločine nad nesrpskim stanovništvom na tom području. Govorili su im da su to njihova prava. Onaj tko je odlučio da se provede politika mira izjednačavanjem agresora i žrtve svjesno je otvorio mogućnost novih sukoba. Onaj tko razmišlja da čovjeka treba «ubiti kao kera», jer mu je sasvim prirodno «da kera ubija», ili da treba ubiti sve što mu nije po volji nije spreman shvatiti pogrešku, na to mu treba ukazati. Zataškavanjem mu nije učinjena usluga, stavila se glava u pijesak. Izazvao se užas u glavama i žrtava i onih koji su pljeskali ubijanju ljudi kao kerova ili su to i sami činili. Danas u Jagodnjaku opet ljudi dokazuju da ih «ne treba ubijati kao kerove». Oni se istina ne bore da prežive, oni se bore da ostanu ono što jesu – nesrbi. Kao da moraju birati ili će kao kerovi ili Srbi, pa makar to nije ono vrijeme i postoji uspostavljena Hrvatska država i vlast, prava većine, prava manjine. Nisu uspostavljene obveze. Danas ljudi u Jagodnjaku, mjestu u Hrvatskoj, protestiraju jer im je uskraćeno pravo učenja na hrvatskom jeziku. U svakoj zemlji ovo bi bilo suludo, u Hrvatskoj je to očito prirodno stanje, jer traje mjesecima.
Add a comment        
 

 
Ivan MužićIstaknuti hrvatski povjesničar i publicist te aktivan katolički laik iz Splita – Ivan Mužić, našem se Portalu pismenim putem obratio u vidu zamolbe. Naime, kako se radi o autoru čija su glavna područja njegovog povjesničarskog rada masonstvo (osmo dopunjeno izdanje monografije Masonostvo u Hrvata izašlo 2005.) i porijeklo Hrvata (Hrvati i autohtonost/Podrijetlo i pravjera Hrvata, Hrvatska kronika, Hrvatska povijest) u tom je smislu dao telefonski razgovor za dnevnik Slobodnu Dalmaciju, a povodom utemeljenja masonske lože u Splitu. Kako tvrdi, zbog ograničenosti novinskog prostora iz njegova su razgovora s novinarom tog lista nehotice izostavljeni bitni dijelovi njegova istraživanja, te je iz tih razloga spomenuti tekst koji je objavljen 11. prosinca po njegovom shvaćanju nepotpun. U nastavku donosimo pismo Ivana Mužića našoj redakciji sa svim dijelovima koji su iz razgovora izostavljeni, a kao rezultat njegova istraživanja na tu temu veoma bitni.
Add a comment        
 

 
Lijepa NašaZapočete međustranačke dogovore većina u domovini i svijetu pozdravlja i prati s pogledom u nebo, a igrice predsjednikovih savjetnika oko mandatara nove vlade doživljava, pak, kao svoju, ali i ponajviše predsjednikovu sramotu. Taj časni institut državnog vrhovnika nema pravo, mišljenja sam, nitko urušavati bez osude, pa ni predsjednik, jer i on je samo čovjek na toj svetoj dužnosti. Zar ćemo iz sve smirenije naše zemlje ponovno u njoj stvarati bure i gledati na medijima javno vidljivu podsmješljivost i stranih veleposlanika i dužnosnika drugih država!? Kod nas Hrvata uvijek vječne teme «za i protiv» i uvijek je kriva država, što je možda i za razumjeti, jer stoljećima nismo imali svoju. U drugih okolo nas od naznaka otimanja Savudrijske vale preko neumskih više izmišljanih nego stvarnih problema o mostu i granici do već preko sto godina prisutnih srbohegemonističkih u kojih, pak, nikada nisu krive vlade. Lažu svijetom o svojoj povijesti i kulturi i stalno nešto od drugih traže. Njihove vlade svetački na upite odgovaraju da one s tim nemaju ništa, pa ispada kao da to svemirci rade!?
Add a comment        
 

 
Sv.VlahoSvjedočenje je opisano u odlomku „Rušenje mita o „plaćenicima„ u obrani od agresora“ u knjizi autora Hrvoja Kačića (tada na dužnosti predsjednika Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora) pod naslovom „U službi domovine, Croatia rediviva“, strana 266 – 274. Iz odlomka se navode samo bitni dijelovi, koji daju približno uvid u dramatičnu i složenu situaciju, koja je zahtjevala domišljatost, brze reakcije, upornost, požrtvovnost i nada sve hrabrost svih učesnika u obrani svog doma na hrvatskom jugu. Nakon zauzeća Močiljskog brda sa zapada (iznad Lozice) sredinom listopada, 1991.g. te zaposjedanja Žarkovice dana 28. listopada s istočnog prilaza Dubrovnika, gradska jezgra s Gružem i Lapadom nalazi se u obruču i bila je opkoljena od agresorske Jugovojske. Početkom studenoga obruč se još više steže tako da se Dubrovnik nalazi pod opsadom. Dana 7. studenog JNA upućuje poziv građanima Dubrovnika da bez odlaganja razoružaju "hrvatske paravojne formacije", s prijetnjom da će uslijediti napad iz svih oružja na Grad i predgrađe... ...Srpski i crnogorski mediji intenzivno svijetom lansiraju neistine kako je zaustavljena ofenziva hrvatskih "paravojnih" jedinica na Prevlaku, i spriječeno daljnje topovsko bombardiranje gradova u Boki Kotorskoj, te kako u sastavu tih paravojnih jedinica znatno prisustvo predstavljaju strani plaćenici....
Add a comment        
 

 
Ruža TomašićAko je itko bio istinski narodni zastupnik u prošlom sazivu Sabora onda je to svakako bila Ruža. Moram odmah reći, zbog ovog osvrta, da ne pripadam političkoj opciji njene stranke a ni bilo koje druge što nije za pohvalu, no opredijelila sam se za neovisnost u ovom u čemu djelujem. Pratim rad zastupnika i teško je pronaći nekog tko djeluje neovisno od uspostavljenih stranačkih pravila. Ruža za koju mogu primijetiti da je stranački disciplinirana, ipak se izdvojila u jedinstvenoj borbi protiv pošasti droge na prostorima Hrvatske, posebno na području na kojem živi i koji zastupa. Njen predsjednik morao je uključiti cijelu stranku, politički je mogao poentirati, što bi koristilo i njemu i stranci, ali taštine su ipak iznad svih političkih pravila. Rezultat ima. Postotak droge kod mladih je poražavajući, postotak sudjelovanja žena u našem Saboru zadovoljava, mnoge pripadaju liberalnoj opciji, Ruža iskazuje konzervativne vrijednosti. Za njih sve trebao bi biti zajednički interes kvaliteta obiteljskog života, kvalitetan odgoj, obrazovanje i budućnost mladih. Kako inače osigurati budućnost države.
Add a comment        
 

 
VenezuelaDonosimo dirljivo pismo hrvatskoga državljanina iz Venezuele, Josipa Hrgetića, u kojem on podsjeća na ulogu hrvatske emigracije u stvaranju nezavisne Hrvatske te izražava ogorčenje prema stavovima da dijaspora ne bi smjela imati pravo glasa: "Kada čitam ovakve stvari samo mogu se sijetiti koliko su Hrvati iz emigracije radili i se borili da imamo slobodnu Hrvatsku i da je Hrvat vlasnik svoga. Koliko se novaca skupilo i poslalo Hrvatskoj da se bori protiv Jugoslavenske armije. Koliko se hrane, robe i lijekova poslalo preko karitas u Hrvatskoj za naše ljude. Kakvu politiku smo svi vodili da se hrvatski glas čuje u svijetu kada su komunisti tukli po Vukovaru ili Dubrovniku. Znam da Hrvatska ne bi bili slobodna da nisu Hrvati iz Hrvatske se borili i da su svoju krv dali za našu Lijepu. Ali ovo sto sada SPD traži je jako ružno. "Već sam te iskoristio, sada te ne trebam ". Ja sam Hrvat rođen u Venecueli pred 44 godina, nikad nisam se bavio sa politikom. Ali volim, branim i ljubim "Moju Hrvatsku"."
Add a comment        
 

 
KornatiDonosimo komentar dr. Branimira Molaka, koji se sadržajno nadovezuje na njegov tekst „Kornati, izbori i EU “, koji je prije nekog vremena objavljen na ovom portalu. Dr. Molak je osnivač modernog sustava obrane, zaštite i spašavanja civilnog stanovništva i posljednji ratni zapovjednik tog sustava RH. "Ako se polazi od nedavne izjave predsjednika Republike, izrečene povodom prigovora predsjednika Vlade, "da se on (predsjednik Republike) ne miješa u izbornu kampanju nego da je po Ustavu odgovoran za funkcioniranje institucija države, pa smije govoriti o nečemu što ne valja", zaključite sami tko je odgovoran za užasnu tragediju na Kornatu. Tekst bi možda barem malo mogao pomoći u spoznavanju istine o tragediji na Kornatu, kao i o dvije teme (izbori i EU) koje ne silaze s naslovnica medija».(B.Molak)
Add a comment        
Čet, 23-01-2020, 07:33:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.