Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

Oni koji diskreditiraju druge nikada neće priznati da je problem (i) u njima

Velik dio naših građama vazda je nezadovoljan. Najprije su bili krajnje skeptični prema cjepivu i govorili da će se cijepiti nakon što vide da su se članovi Vlade cijepili, a kada su se članovi vlade cijepili, onda su pitali zašto se na njih potrošilo cjepivo.Zlatko Milisa45

Po mom skromnom sudu odmah nakon zdravstvenih djelatnika koji rade s COVID-19 bolesnicima trebali su biti cijepljeni članovi njihovih obitelji s kojima zajedno žive. Da je postojao jasan i transparentan protokol cijepljenja i da su obiteljski liječnici imali ingerencije procijeniti koji su njihovi pacijenti najrizičniji, ne bi sad bilo pitanja vezanih uz majku prof. Markotić, s kojom ona živi.

No kritizeri će uvijek naći razlog za kritiziranje. Prije su govorili neka bude vjerodostojna i da prvo cijepi sebe i svoju mamu, a kada je to napravila, sada ni to ne valja. Kritizerima nikad ništa nije po volji…

Potpuni fijasko Ursule von der Leyen

Smatram da postoje puno važnija pitanja o kojima trebamo raspravljati: Zašto Vlada Hrvatske nije slijedila primjere Mađarske i Češke, koje će uskoro primiti i kinesko, a ne samo rusko cjepivo? Zaboravljamo odgovornost EU birokrata koji su glavni krivci za sporost u dinamici cijepljenja građana! von der leyenZaboravljamo na potpuni fijasko Ursule von der Leyen, kojoj je i naša Vlada poklonila povjerenje u pregovorima o količinama i isporuci cjepiva.

Razgovaramo o vezama i poznanstvima u zdravstvu, kao da smo ih tek sad otkrili, te izolirani slučaj stavljamo na pijedestal navodnoga društvenog problema! Nevenka Nekić u svojoj zadnjoj kolumni konstatira: „Umjesto da je cijepila majku odmah po pronalasku cjepiva dr. Markotić je to učinila puno kasnije. Iako je njena majka izloženija zarazi poradi posla dr. Markotić, a žive u zajedničkom domaćinstvu, što znači da dr. Markotić njeguje majku, ona je to učinila sada. Gle opačine! Tko je ona da dobije cjepivo nakon tisuća koje su dobile ispred nje!? Poštovana dr. Markotić, glavu gore! Ne samo da ste samozatajni, obrazovani i čestiti, nego zaista predstavljate onaj bolji dio svoga hrvatskoga naroda.“

Pravi problemi guraju se pod tepih

I Vladi RH odgovara „slučaj“ dr. Markotić i ostalih za koje se iznosi da su cijepljeni preko veze, jer se drugi, pravi problemi stavljaju „pod tepih“. Odgovara im i gotovo svakodnevno javljanje nekih stručnjaka koji se često sukobljavaju s kolegama. markotic hrt Pisao sam o nekima.

Jedan od njih je prof. dr. sc. Ivica Đikić koji je 2017. godine prekinuo svoj znanstveni angažman u Hrvatskoj nakon neslaganja s Plenkovićem vezano uz „slučaj“ bivšeg ministra Pave Barišića i optužbi vezanih uz plagiranje. Nije se nikada ispričao kada je dokazano (u Njemačkoj) da ex ministar Barišić nije plagijator! Đikić koji živi i radi u Frankfurtu redovito kritizira svoje kolege u Hrvatskoj, Stožer RH i njegove mjere, a u sukobu je s ministrom zdravstva Vilijem Berošom, Miroslavom Radmanom. Slično Đikiću i prof. dr. sc. Gordan Lauc, poduzetnik i član Znanstvenog savjeta Vlade (gotovo) svakodnevno (kao) „iz paštete“ izlazi sa svojim komentarima na različitim portalima, tiskovinama i sl. Samoreklamiranje im je važnije od svega! Kolika je razina njegova sebeljublja dovoljno govori činjenica kako je Lauc angažirao press clipping agenciju koja će tražiti objave koje ga kritiziraju i dao ovlaštenje odvjetnicima da podnose kaznene prijave za ono što on smatra uvredom!

Širenje kolektivne paranoje

No, to je samo kap u moru primjera širenja nesnošljivosti među stručnjacima u odnosu na paradigmatični primjer širenja kolektivne paranoje… Vlado Jukic Naime, moj pokojni prijatelj, psihijatar Vlado Jukić prije svih je uočio opasne elemente širenja kritizerstva i kolektivne paranoje:

„Polovica građana Hrvatske sumnja u onu drugu polovicu. Stvara se kolektivni opći osjećaj sumnjičavosti. Iz svega je niknuo veliki osjećaj nepravde, društvo je poprimilo konture okruženja u kojemu nije važno jesi li radišan, hrabar, marljiv ili talentiran, nego se puno važnije – snaći.“

Oni koji se i sami „snalaze“ kritiziraju one druge zato jer se „snalaze“. Kritičari svega postojećega neprestano „sole pamet drugima“. Oni koji diskreditiraju druge nikada neće priznati da je problem (i) u njima.

Veze i poznanstva stara su stvar koja i danas funkcionira

Iz komunizma je naslijeđen sustav zapošljavanja „preko veze“, što je bilo i očekivati jer nismo proveli lustraciju čija je posljedica: isti ljudi, isti sustav! Podijeljenost na privatni (individualni) i javni (konformistički) život ili socrealističku mantru „snalažljivosti po svaku cijenu“ utjecala je, nekad i danas, na društvenu pasivizaciju, odbijanja rješavanja društvenih problema i prosocijalno ponašanje.

Istraživanja u bivšoj Jugoslaviji pokazivala su da mladi percipiraju vlastitu budućnost drukčije od budućnosti društva. Tako su, primjerice, rezultati istraživanja na populaciji zagrebačkih studenata 1987. pokazali da njih 29,5 % očekuje da će im budućnost biti gora od sadašnjosti, dok je goru budućnost društva predviđalo čak 76,7 % ispitanika. buducnostJedno drugo istraživanje, ovoga puta iz vremena postsocijalizma, koje sam provodio s kolegama V. Takšićem i A. Rakom na uzorku studenata Sveučilišta u Splitu, 1992., pokazuje da 16,4 % ispitanika ne očekuje bolju budućnost, dok je goru budućnost za društvo predviđalo 60 % studenata.

Rezultati istraživanja na uzorku srednjoškolaca 2018. „Analiza stanja i potreba u srednjoškolskom obrazovanju“ pokazuju nastavak tog trenda. Na pitanje „Kakvu budućnost u sljedećih 20 godina očekuješ za sebe“ 86,5 % odgovara pozitivnu i vrlo pozitivnu, dok za Hrvatsku njih tek 20 % očekuje pozitivnu budućnost. Gotovo 50 % srednjoškolaca svoju budućnost (za dvadeset godina) vidi izvan Hrvatske. Skupo plaćamo cijenu nesklada između budućnosti društva i osobne, ako je percipiramo po modelu „ja ću se nekako snaći, a do budućnosti društva nije mi stalo“.

Poruka iz socrealizma bila je i ostala: „Tko se od rada obogatio?!“ Entuzijasti, nepotkupljivi i/ili najbolji ostaju nezapaženi. Mentalni sklop iz socijalizma ni do danas se nije promijenio - od odnosa prema radu do traženja „rupa u zakonima“. Sankcije za različite prijevare su minimalne ili ih nema.

Sve više u zaborav odlaze ini „poduzetnici“ koji su od osamostaljenja Hrvatske rasipali novac (poreznih obveznika) na luksuzna vozila, zgrtali ogromni kapital, zapošljavali po starom socrealističkom sustavu podobne kadrove po ključu VIP-a – veze i poznanstva. Zato samo naivne može iznenaditi činjenica da se društveni sustav može promijeniti, a da odnos prema radu ostane isti.

Titovi sljedbenici koji se snalaze

U bivšoj Jugoslaviji Tito je izjavio: „Druže, snađi se!“ Gramzivost i lov u mutnom držalo se nekada i danas atributima sposobnih. To je jedan od glavnih razloga zbog kojega rad, radništvo i poduzetništvo u hrvatskom društvu nisu istaknute vrednote. To potvrđuju i rezultati istraživanja, gdje su prve vrednote koje ističu hrvatski građani bogatstvo i uspjeh, a marljiv rad dolazi tek na dvanaestom mjestu (od dvadeset jedne ispitivane vrednote). To je logična posljedica mentalnog sklopa po kojemu se do afirmacije ne dolazi radom, nego (političkim) vezama, nepotizmom, neradom, diskreditiranje drugoga, podjelama i/ili snalaženjem.

Zaključno

Nije uspješan onaj tko ima karijeru, slavu ili novac, a nema etičke vrednote. „Ako si uspješan u nečemu, ili će te kopirati ili će ti zavidjeti ili će te mrziti“ (F. M. Dostojevski). Kada oni koji okrivljuju druge za dobivanje posla preko veze to i sami rade, za njih to nije nemoralno!

Danas je dopušteno sve što izričito nije zabranjeno, a u ranijem sustavu bilo je zabranjeno sve što izričito nije (bilo) dopušteno. Suštinske razlike nema.

prof.dr.sc. Zlatko Miliša

Sri, 24-02-2021, 21:38:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.