Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

Snaga vjere, emocija i misli u kriznim vremenima

U ovoj globalnoj krizi trebali smo shvatiti da se, uz medicinu i krhku znanost, trebamo osloniti na vlastitu školu života, prije svega na snagu emocija, vjere i misli… Trebamo znati da znanost nije superiorna u Koronavirusodgovorima na nebrojena otvorena pitanja pa i po pitanju koronavirusa. Znanost ne može odgovoriti na brojna pitanja ako odbacuje pitanja transcendentalnosti i asimptotičnosti spoznaje, ulogu vjere te važnost simbioze misli i emocija. Ovo je osobito važno za mentalno zdravlje, kako osobno tako i nacionalno. Vjera je "stalnost u nestalnosti po tome što se čovjek po njoj sidri u transcendentalnosti" (I. Cvitanović). U svijetu duhovnosti i vjere nema egzaktnih odgovora. Ukoliko ih nema to ne znači da treba minimizirati ili ignorirati ulogu duhovnosti u medicini i srodnim znanostima. Ako razum ne razumije bit života, tada vjera "počinje gdje razum prestaje" (Đuro Šušnjić).

Anselm Grün u knjižici Nisi napušten na više mjesta upozorava da u kriznim stanjima bolje vidimo ono što nas je "do tada obilježilo, koje promjene i preobrazbe sada predstoje, što Bog u nama želi obnoviti". Kada su se nadvili tmurni oblaci nad našim životom, možemo ih odagnati samo ako se okrenimo pozitivnim stvarima koje imamo i na kojima smo zahvalni, od zdravlja, zaposlenja, prijatelja, poštenja, vjere…. Silvana Fužinato, ekspertica iz biblijske teologije, jednom je istaknula: "Ono što vrijedi nije ono što znamo, nego ono što živimo i koliko pomažemo". Nema osobe koja za života nije bila bespomoćna. To je, uostalom, Moc pozitivnog misljenjaprilika za oslobođenje od lažnog osjećaja svemoći. "Kad netko kaže da je iscrpio sve životne mogućnosti, to znači da je život iscrpio njega" (Oscar Wilde). Zato sve svjetske religije daju snagu susretu sa sobom i Svevišnjim. Susret sa sobom nije ni malo jednostavan ali nam (posebno u vremenima krize) daje svrhu kada otkrijemo viši cilj, na primjer s pomažućim ponašanjem, suosjećanjem i sl. Henri J. M. Nouven u knjizi Živjeti – ovdje i sada je zapisao: „Brinuti se za drugoga znači: biti s njim, plakati, trpjeti i s njim osjećati… Riječi privrženosti i ljubavi trebamo iz dana u dan, kao kruh naš svakdašnji.. One nas drže živima“.

Norman Vincett Peale u knjizi Moć pozitivnog mišljenja navodi brojne argumente o potrebi simbioze vjere i medicine te konstatira: „Nije pronađena tableta ni cjepivo koje bi nas zaštitilo od naših vlastitih emocionalnih sukoba… Emocionalna oboljenja crpe vašu energiju, umanjuju vaše sposobnosti te uzrokuju pogoršanje zdravlja…"

Priznati psihijatar Viktor E. Frankl snagu vjere naziva "fundamentalnom antropološkom odredbom čovjeka – samotranscendiranjem čovjekove egzistencije". I psiholog Kazimierz Dabrowski naglašava da je snaga vjere presudna u kriznim vremenima. Ona nam osnažuje volju i smisao života. Samo ako vjerujemo u ono što želimo možemo i ostvariti. Kada je čovjek u vjeri nema nemogućih situacija.

Richard J. Leider u knjizi Moć svrhe otkriva da se naš život sastoji od "faza progresivnog buđenja koje uključuju i duhovna otkrića". Duhovnost, tvrdi on, pomaže da otkrijemo životni smisao, "čak i tijekom bolnih osobnih tragedija, kriza, stresnih razdoblja, bolesti, boli i patnje".

U kriznim vremenima pozitivna je činjenica da je sve veći broj autora i čitatelja koji su zaokupljeni pitanjem kako objediniti more emocija i misli, duhovnost i smisao života. Psiholozi nam otkrivaju da dnevno u našoj glavi "prostruji" od 30 000 do 50 000 različitih misli, od kojih nas manji dio čini zadovoljnima. Na nama je da im oduzmemo razarajuću moć. "S mislima se može učiniti pakao od raja i raj od pakla" (John Milton).

Američki molekularni biolog Bruce Lipton u knjizi Biologija vjerovanja argumentira snagu simbioze uma i duha. Tvrdi da su oni snažniji od gena i da na zdravlje neusporedivo više utječu naše misli nego genetsko naslijeđe.

Korona virus i ateisti

Čudesne transformacije, ozdravljenja… daju vjeri Božansku moć. "Bez čuda, čovjek u svojoj slabosti teško uspijeva vjerovati." (Renzo Alegri u knjizi Padre Pio: Čudesni život). Oni koji ne vjeruju u snagu i moć vjere negiraju postojanje Vjerasvega onoga što se ne može egzaktno dokazati. A one koji vjeruju smatraju neobrazovanim lakovjernicima. "Onaj tko ne vjeruje u čuda, nije realista" (David Ben – Gurion). Vjera se rađa i raste izvan utvrda izvjesnosti i lažne sigurnosti.

Fra Mario Knezović je u ožujku 2020. zapisao: „Nema Boga jer ga ne mogu okom vidjeti, uhom čuti, osjetilom opipati. Nema Boga jer ga ne možemo u vidu materije pokazati. Tako tvrde ateisti i mnogi koji misle da postoji samo ono što fizički vide i osjetilima spoznaju. Znači li to da onda nema ni koronavirusa ili bilo kojeg drugog virusa? Taj virus, tu česticu, ne možemo vidjeti, ne možemo opipati. A upravo je ta nevidljiva čestica zaustavila sav vidljivi i materijalno moćni svijet. To sićušno i oku nevidljivo, uhu nečujno, osjetilima nedokučivo stalo je na kraj svoj sili ovozemaljskoga. Je li to, dragi ateist,i nevidljivo i sićušno postoji? (Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju“ Isusu)“

Predrag Šustar, u vrijeme dok je bio ministar znanosti, obrazovanja i sporta, izazvao je lavinu optužbi izjavom da znansot i vjeraznanost i religija "nisu suprotstavljena područja". Šustar je prirodnjak – biolog i humanist-filozof i uvijek je bio otvaren za intrigantnu temu suodnosa znanosti i religije.

Мах Planck, proslavljeni fizičar i praktični vjernik, zapisao je: "Između vjere i prirodoslovlja ne nalazim protuslovlja. Religija i prirodoslovlje se ne isključuju nego se međusobno dopunjuju i uvjetuju." Vjera je snažnija i od genetike. Samo kod onoga koji vjeruje sve je moguće!

Eben Alexander, neurokirurg, nakon što je imao osobne dramatične padove, napisao je knjigu - svjetsku uspješnicu Dokaz da Bog postoji. U njoj navodi brojne primjere za koje nisu postojala ili do danas ne postoje neuroznanstvena objašjenja, za mnoge događaje iz liječničke prakse tvrdi da je "duhovno daleko stvarnije" od svega onoga što doživljavamo kao "fizičko carstvo." Richard J. Leider u knjizi Moć svrhe otkriva da se naš život sastoji od faza progresivnog buđenja koje uključuju i "duhovna otkrića".

Capak – stručnjak za sve

Liječnik i novootkrivemi "stručnjak" za obrazovanje Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, je nedavno izjavio da učenici putem nastave na daljinu mogu završiti ovu školsku godinu jer je e- nastava “jako dobra“. Kao član Stožera tako je postao samoproglašeni ekspert i za školstvo. S druge strane, docent Capak je u polemici sa svima onima koji opravdano sumnjaju u kvalitetu određenih cjepiva, izjavio da su se cjepiva u povijesti pokazala Capakkao najbolja zaštita od zaraznih bolesti i spašavanju velikog broja života te zaključuje: "Ako tražite moju definiciju cjepiva ona glasi: Zemlja je okrugla, benzin je zapaljiv, a cjepivo je učinkovito i sigurno".

Hoće li Capak negirati činjenicu postojanja farmaceutske mafije, hoće li objasniti građanima zašto je negdje cjepivo obvezno a negdje nije. Relativizira li istraživanje prezentirano u časopisu British Medical Journal, koje otkriva kako su tri visokopozicionirana člana Svjetske zdravstvene organizacije − dobila golem mito od farmaceutskih kompanija koje su proizvodile “lijekove” protiv virusa tzv. svinjske gripe? Hoće li prihvatiti činjenicu da je koronavirus postao pobjednik u širenju globalne panike?

Hoćemo li ikada saznati koliko je ljudi umrlo OD koronavirusa, a koliko S korona virusom? Ovdje citiram novinara Zorana Šprajca: "Zdravstveno stanje u zemlji je uglavnom toliko dobro i toliko se rijetko ili nikako umire da svatko tko ide pod zemlju, ima čast da ga na svečanoj misi u 14 sati osobno spomene ministar zdravstva Vili Beroš uz nazočnost podpredsjednika Vlade Davora Božinovića, koji će vašu smrt uživo podijeliti sa svim medijima i cijelom hrvatskom javnošću. Naravno ako imate sreće pa ste umrli od Covida, ili s Covidom, to se isto računa. Ako ste pak umrli od tumora, gripe ili srčanog udara, žao mi je, ovo nije vaše vrijeme. Neće vas nitko ni spomenuti, dođite drugi puta".

Je li, po gosp. Capaku i danski profesor, specijalist interne medicine i ugledni znanstvenik Peter C. Gotzsche sa svojom knjigom pod naslovom "Smrtonosni lijekovi i organizirani kriminal farmaceutske industrije" zapravo teoretičar zavjere? Evo jednog citata iz te Farmacnjegove knjige: "Pacijenti vjeruju lijekovima jer vjeruju svojim liječnicima, a liječnici pak o lijekovima znaju samo onoliko koliko im to dopusti farmaceutska industrija...

Podatci o kliničkim istraživanjima većinom financiraju isti ljudi koji stoje iza ove industrije, a oni publicirani u znanstvenim časopisima prečesto su iskrivljeni ili lažni. Testiranje novih lijekova ne provodi se kako treba, regulacijske agencije ne obavljaju svoj posao pošteno i upletene su u brojne sukobe interesa. Političare je lako potkupiti, a zdrave i bolesne tako lako obmanuti." Hoćemo li osporavati činjenicu da je taj ugledan liječnik i priznati znanstvenik, jedan od najcitiranijih autora, koji ima više od 400 objavljenih radova indeksiranih u najpriznatijim znanstvenim bazama podataka?

Nije li vrijeme da iz ove krize naučimo da je korona virus probio granice isključivo uskih epidemioloških analiza i krajnje neuvjerljivih prognoza? Nije li vrijeme da rigidni znanstveni pozitivisti konačno shvate da ono, za što tvrde da su danas provjerene činjenice, već za koji dan mogu postati deplasirane činjenice? Nije li vrijeme da, vezano uz ovu svekoliku krizu, svoj doprinos rješenju daju i druge struke: psiholozi, sociolozi, psihijatri, etičari…, a posebno autoriteti iz područja duhovnosti?

Zaključno

"Da bismo upoznali vrijednost sidra, nužno je da upoznamo oluju"(Shakespeare) Misli mogu ometati našu emocionalnu stabilnost, kao što i neugodni osjećaji mogu blokirati naš um. Do danas se

nije pronašao željeni odgovor na pitanje kako "kormilariti" mislima i emocijama, osobito neugodnim, poput očaja, tuge, bijesa ili bespomoćnosti, posebno u vremenu krize, stresa, traume… Kada bijes postane sastavni dio života onda ustupa mjesto patnji. Činjenica je da smo mi odgovorni za svoja raspoloženja, misli i osjećaje. Ali, kako "uhvatiti" iste u željeni "zagrljaj"? Nobelovu nagradu ne bi trebao dobiti samo onaj tko pronađe cjepivo za koronavirus nego i onaj koji dade odgovor na pitanje kako obuzdati negativne misli i/ili nadvladati neugodne osjećaje, kako sačuvati, osim fizičkog i mentalno zdravlje, osobito tijekom društvenih i osobnih drama!

To tvrdim jer ipak sumnjam u isključivo plemenite namjere onih koji rade na pronalasku lijeka i cjepiva. Ako cijepljena postanu svjetski obligatorna, tada će to biti sumrak demokracije, čime će biti ušutkan svatko tko propituje nametnute mjere, lijekove, cjepiva…

 prof. dr. sc. Zlatko Miliša

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

Ned, 9-08-2020, 16:41:54

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.