Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća donosi niz tekstova posvećenih povjesničaru umjetnosti, arheologu, muzeologu, kolekcionaru, darovatelju i utemeljitelju muzeja, galerija i drugih kulturnih ustanova u Republici Hrvatskoj dr. Antunu Baueru (Vukovar, 18. kolovoza 1911. – Zagreb, 9. travnja 2000.) koji su objavljeni u knjižici „Život i rad dr. Antuna Bauera – prema kazivanju dr. Antuna Bauera“ (Đakovo, UPT, 1994.) autorice Nevenke Nekić. Neka ovi prilozi budu skroman doprinos čuvanju uspomene na osobu koja je svojim radom silno oplemenila i nemjerljivo zadužila hrvatsku kulturu, a prepuštena je – kao i toliki drugi naši velezaslužnici – potpunomu zaboravu. (hkv)

Život i rad dr. Antuna Bauera (14)

Glagoljica i glagoljaštvo

Još u srednjoj školi morali smo poznavati osnove glagoljice. Kasnije u životu dolazile su mi u ruke razne rasprave o postanku glagoljice i bilo mi je neshvatljivo: na području starog Rimskog Carstva gdje je nekoliko stoljeća bila latinica, naseljavaju se Hrvati, a onda im netko izmišlja novo pismo koje je teže za komunikaciju i neshvatljivo je da bi to moralo biti sredstvo komunikacije te da se njime pišu knjige koje će poslužiti za pokrštavanje. To mi je bilo nelogično.

Još kad sam počeo studirati, prvi zadatak kod prof. Schneidera bio je: »Starohrvatska likovna umjetnost«. Tu sam upoznao trokraki pleter koji nema komparacija ni na istoku ni na zapadu. Ono što se obično uzima za komparaciju kod Langobarda likovno je neusporedivo jer je to rezani geometrijski stilizirani pleter, a naš je slobodno modeliran. To su dva bitno različita pogleda na likovni izraz. Osim toga naša skulptura koja je dekoracija crkvene arhitekture, u starohrvatskom razdoblju, nema usporedbe ni na istoku ni na zapadu. Jedini je Strzygowski u svojoj analizi o starohrvatskoj umjetnosti dao mišljenje o naslućenoj vezi s Armenijom.

Doputovao sam u Armeniju 1978. i našao se na arheološkom terenu pokraj Erevana. Tu sam našao oko stotinu ploča s trokrakim pleterom, ciborije koji se mogu usporediti s našima, kapitele s identičnom dekoracijom kao u starohrvatskom dobu i napokon originalnu arhitekturu koja je gotovo ista kao starohrvatska.

Prije polaska u Armeniju konstatirao sam da u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci postoji jedan crkveni kodeks datiran u VII. ili VIII. stoljeće na armenskom jeziku pisan glagoljicom. Ova je bila identična starohrvatskoj glagoljici. U Armeniji sam shvatio da je to pismo Armenije i danas u uporabi u nešto kultiviranijoj formi. Činjenica je da Armenija nije poznavala progone kršćana. Apostoli su došli u Armeniju i širili kršćanstvo bez straha. U trećem stoljeću gradi se monumentalna kamena crkvena arhitektura još dok se kršćanstvo Rima krilo u katakombama. Ovdje u Armeniji organizira se prva crkva pod nazivom Katolikos koja je još i danas u toj formi prisutna. Crkvena liturgija tih naroda bila je na njihovu jeziku, a crkvene knjige bile su pisane glagoljicom. Tako su i Hrvati, koji su se doselili iz tih krajeva stigli u novu postojbinu, organizirani u crkvu katolikos, sa svojom liturgijom i crkvenim knjigama, sa svojom likovnom umjetnošću, arhitekturom koju su donijeli iz Armenije. Činjenica da su Hrvati smjeli imati i u novoj domovini tu povlasticu liturgije na svojem jeziku i knjige na glagoljici, svjedoči da su oni već došli pokršteni i kao katolikos prihvaćeni od Rima. Glagoljaši su se unatoč presiji latinaša održali do danas. Sporovi s bogumilima u Bosni de facto su sporovi između latinaša i glagoljaša koji su se potiskivali na neprohodni teren Bosne. Stari Kniewald tvrdio je da bogumili nisu nikad objektivno osuđeni kao heretici. Još nešto upućuje na vezu Hrvatske i Armenije – to su stećci. Stećaka nema nigdje nego u Armeniji gdje je tradicija glagoljice. Na tim terenima u Armeniji načinio sam stotinjak snimaka i donio dr. S. Gunjači. On je u to vrijeme bio bolestan, ali kad je ugledao snimke, rekao je da čim ustane iz kreveta ide u Armeniju. Nažalost, nikad više nije ustao iz kreveta.

Te svoje konstatacije izdao sam u brošuri »Problemi glagoljice« i to u ograničenom broju primjeraka. Taj rukopis bio je povod za polemike i konačno za osnivanje »Znanstvenog društva za proučavanje podrijetla Hrvata«. Sada je izišao novi zbornik toga društva pod nazivom »Tko su i odakle Hrvati« i u njemu moj tekst pod nazivom »Armensko-kavkasko antičko podrijetlo starohrvatske umjetnosti, glagoljice i glagoljaštva«.

Nevenka Nekić

(nastavlja se)

 

Povezano

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (1)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (2)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (3)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (4)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (5)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (6)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (7)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (8)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (9)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (10)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (11)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (12)

N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (13)

Ned, 21-04-2024, 16:19:52

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.