Katarina Livljanić - promicateljica hrvatske književne i glazbene baštine, s osobitim osvrtom na izvedbu Marulićeve "Judite"

Katarina Livljanić (Zadar, 1966.) muzikologinja, profesor i solo-pjevačica djeluje na poznatom sveučilištu u Parizu- Sorboni gdje je godine 1996. utemeljila kolegij «Interpretacija srednovjekovne glazbe- DIALOGOS». Kao docent predaje teoriju i sama u okviru ansambla DIALOGOS interpretira srdnjovjekovnu glazbu i tekstove. Posebno se to odnosi na istraživanja hrvatske srednjovjekovne baštine glagoljaškoga i latinskoga tekstovlja i glazbe, s kojima je upoznala dva kontinenta - Ameriku u Europu. Doktorica znanosti, sveučilišni profesor i nadarena umjetnica, istražila je baštinu osobito hrvatsku, ali i drugu: talijansku, franačku, englesku te kao predavač na mnogim sveučilištima i interpret na mnogim festivalima srednjovjekovne tradicije, postigla znatne rezultate i najvažnije: upoznala svijet s hrvatskom bogatom i zanemarenom riječi i glazbom. Osobito je zapažena njena izvedba Judite, za koju je primila, u nizu drugih nagrada, 2007. u okviru Splitskih Marulićevih dana najveću nagradu. Također je nagrađena Državnom nagradom Predsjednika RH u godini 2002.

Katarina Livljanić (Zadar, 1966.) muzikologinja, profesor i solo- pjevačica, djeluje na poznatom sveučilištu u Parizu- Sorboni gdje je godine 1996.utemeljila kolegij «Interpretacija srednjovjekovne glazbe- DIALOGOSLjivanic2«. Kao docent predaje teoriju i sama interpretira srednjovjekovne tekstove i glazbu.

U Zagrebu je završila Muzičku akademiju, Teorijski odjel i posebno studirala solo–pjevanje u Parizu kod Guillemette Laurens i Glen-comore, a muzikologiju kod Marie Noel Colette. U okvirima ansambla «DIALOGOS» na Sorboni posebno se posvetila promičbi hrvatske srednjovjekovne baštine. Danas se smatra glavnim međunarodnim stručnjakom za srednjovjekovnu hrvatsku glazbenu baštinu.Osobito je specijalizirala srednjovjekovnu pjesmu glagoljaške tradicije te liturgijsku baštinu i na latinskom jeziku. Na Sorboni je također voditeljica glazbenog performansa MASTER koji izvodi srednjovjekovnu glazbu.

Kao solo pjevačica nastupa i s ansamblima SEQUENTIA i ALLA FRANCESCA. Gostovala je na mnogim sveučilištima, kao na pr. HARVARD, (tema o gregorijanskom koralu), u Irskoj na sveučilištu LIMERIC i drugima diljem Europe, Kanade, kao profesor ili umjetnica.Godine 2002.bila je gost-umjetnik i znanstveni savjetnik za starohrvatsku glazbenu baštinu na MUSIC FESTIVAL u UTRECHTU u Nizozemskoj. Godine 2007. bila je nagrađeni gostujući profesor na WELLESLEY COLLEGEU (SAD), itd.

Katarina Livljanić objavljuje znanstvene članke u relevantnim svjetskim časopisima. Godine 2002. dobila je posebnu nagradu za promicanje hrvatske baštine u svijetu od predsjednika Republike Hrvatske. U međuvremenu je doktorirala tzv. doktorat PRATIQUE na ECOLE des HAUTES ETUDES u Parizu na temi o istraživanju srednjovjekovnih pjesama i rukopisa iz Južne Italije. U svijetu je dobila mnoga priznanja za izuzetno vrijedne izvedbe hrvatskih sakralnih napjeva, od glagoljskih do latinskih, upoznavši na mnogim nastupima svijet s onim najvrjednijim u ovom području hrvatske kulturne prošlosti.

Projekt JUDITA izveden je premijerno na AMBRONAY Festivalu 2006. O tom događaju pohvalno je pisao list LE FIGARO (9. rujna 2006.): «Zahvaljujući muzikologinji, pjevačici i direktorici Katarini Livljanić tradicija postaje prisutna i srednji vijek nam govori. To je više od obnove!» Rad na jeziku iz davnih hrvatskih srednjovjekovnih napjeva, (akcentiranje, izgovor, rječnik), kao i na glazbenom izričaju ,dobili su za sada jedinoga svjetskoga predstavnika u okvirima visoke sveučilišne razine. O tom projektu bit će više govora u našem osvrtu.

Do sada je Katarina Livljanić snimila sedam CD-kaseta, što video, što audio:

Ljivanic JuditaTERRA ADRIATICA, DALMATICA, JUDITA, PJESMA RATOVA, TONDALOVE VIZIJE, OPAT ABAZ, LOMBARDS i BARBARA.

TERRA ADRIATICA je prva izvedba ansambla DIALOGOS i predstavljala je otkriće za Europu i svijet – na scenu je stupila hrvatska srednjovjekovna sakralna glazba, a uz nju i talijanski napjevi toga razdoblja. Ujedno se otvorila nova slika odnosa između dviju tradicija s obje obale Jadrana. Nastupilo je sedam pjevača koji su svojom do sada neviđenom kolektivnom Energijom, svirajući, pjevajući i glumeći, otkrili čudesne mogućnosti, zaboravljene ljepote i ljubavi koje ta glazba i tekst nude. Sabrani od detalja kršćanskoga rituala i spontane ljudske sakralne izričajnosti, otvorili su vrata daljem istraživanju.

Tema DALMATIKA izvedena je uz pomoć šest kantadura iz Hrvatske. Zvukovno i tekstom ovaj rad predstavlja most između bizantske i rimske liturgije, od Božića do Uskrsa. Akcent je na glagoljskom pjevanju, za koje je Katarina Livljanić potražila predloške u rukopisima, kaligrafski ispisanim kodeksima, posebno onima ispisanim beneventanom, kao i u latinskoj baštini. Dio te baštine čuvaju hrvatske benediktinke, osobito one zadarske.

PJESMA RATOVA obuhvatila je tekstovlje i glazbu karolinškoga doba, liturgijske napjeve, a izvodilo ih je devet Ljivanic3muških glasova. Bazirani su na melodici devetoga stoljeća, zlatnom dobu uspona Karolinga.

OPAT ABAZ obuhvaća najraniju zapadnu polifoniju s temom ubojstva i otajstva. Izvode četiri ženska glasa. Temelji su u počecima 10. stoljeća u Engleskoj, WINCHESTER. Pisane neumama, zbog znanstvene i glazbene vrsnosti, te rane polifonije izvedene su u suradnji s CAMBRIDGE UNIVERSITY.

LOMBARDS i BARBARA nastavak su PJESME RATOVA, ali se vezuju uz specifični liturgijski izričaj MONTE CASSINA.

TONDALOVA VIZIJA bazirana je na glazbi i napjevima srednjovjekovnih dalmatinskih kantadura. Program izvodi šest ženskih glasova. Tondalova vizija priča o čovjeku čija se duša odvojila od tijela i zaputila u onostrani svijet. U 13. stoljeću bila je to jedna od najomiljenijih mističnih priča koje su, možda, inspirirale i Danteovo djelo. U ovom misterijskom i misterioznom tekstu duša odlazi u posjet paklu, a vodi ju glas nepoznatoga anđela. Duša se gubi u uskim stazama, mostovima i križevima, zaluta u tami i pati prije povratka u tijelo. Ovaj boravak s one strane života, u domeni smrti, koji se Tondalu čini beskrajno dugim, klinički je trajao koliko i jedan treptaj oka. No Tondal stalno postavlja anđelu isto pitanje: Koliko sam dugo bio mrtav?

Tijekom 16. stoljeća ova se misterija zapisala u hrvatsku zbirku VRTAL i to u ženskom benediktinskom redu, vrlo Ljivanic4vjerno europskom originalu. Katarina Livljanić je glazbeni jezik spojila s tekstom pa se u izvedbi legende uz pjevanje čita tekst, izvode jednostavne tradicionalne polifone melodije, pune neočekivanih intervala. Izvedba je priređena za šest pjevača i super-solo glas.

Savršeni glazbeni i tekstovni uradak nosi nas kroz vrijeme i prostor u začudne i zaumne predjele koji se dočaravaju disonantnom glagoljskom polifonijom u dodiru s puno nježnijom melodikom južne Dalmacije. Miješaju se gregorijanski korali i latinska polifonija originalno preslikana iz mjesta gdje je nastala legenda i sve zajedno tvori vrlo ekspresivnu auditivnu i vizualnu sliku. Ovo djelo izvedeno je prvi puta na festivalu u UTRECHTU 2002. godine i primilo je prestižnu nagradu. Bitno je spomenuti da se predstavilo višejezično hrvatsko srednjovjekovlje – i ono glagoljaško i latinsko.

Judita

JUDITA je biblijska priča iz renesansne Hrvatske u obradi Marka Marulića. Premijera «Judite « (dramsko i glazbeno JuditaJUDITA je biblijska priča iz renesansne Hrvatske u obradi Marka Marulića. Premijera «Judite « (dramsko i glazbeno uprizorenje) bila je u Zadru 18. 6.2007., potom je slijedila poznata izvedba u Splitu u okviru «Splitskoga ljeta», te je tom prigodom dobila i nagradu za najbolju glazbenu izvedbu toga umjetničkog festivala. Slijedila je izvedba u Sloveniji – Kostanjevica i dalje diljem Europe. Zagreb to još nije vidio... Sve izvedbe su u okviru ansambla «Dialogos«, koji osim voditeljice Katarine Livljanić, ima još šest članova iz raznih europskih zemalja. Fascinira njihov izgovor starohrvatskoga jezika! Marulićeva « Judita « kako ju je priredila Katarina Livljanić, svakako je najzahtjevniji i najuspjelije izvedeni glazbeno-scenski prikaz ovoga djela uopće.uprizorenje) bila je u Zadru 18. 6.2007., potom je slijedila poznata izvedba u Splitu u okviru «Splitskoga ljeta», te je tom prigodom dobila i nagradu za najbolju glazbenu izvedbu toga umjetničkog festivala. Slijedila je izvedba u Sloveniji – Kostanjevica i dalje diljem Europe. Zagreb to još nije vidio... Sve izvedbe su u okviru ansambla «Dialogos«, koji osim voditeljice Katarine Livljanić, ima još šest članova iz raznih europskih zemalja. Fascinira njihov izgovor starohrvatskoga jezika! Marulićeva « Judita « kako ju je priredila Katarina Livljanić, svakako je najzahtjevniji i najuspjelije izvedeni glazbeno-scenski prikaz ovoga djela uopće.

U godini 2008. djelo JUDITA izvodi se u sljedećim mjestima: Pariz, Dvigrad (Kanfanar) U CRKVI Sv. Silvestra, Koln, Edinburgh, La Rioja (Španjolska),Varengeville sur Mer, Antwerpen.

Ova glazbena drama koju sačinjavaju instrumenti, glasovi i solo glas, kompleksna je i puna metamorfoza koje najviše oblikuje svojom glasovnom, glumačkom i fizičkom pojavom Katarina Livljanić. U interpretativnom smislu ove biblijske priče su dalmatinske renesansne melodije, ali izvedba pretvara ovo djelo u kazališno i literarno iskustvo. Sudbinsko metafizičko tkivo utkano je na poseban suvremeni način u likove koji su u tekstu, a osobito same Judite koja u izvedbi Katarine Livljanić dobiva općeljudske i svjetske dimenzije.Tu je obuhvaćeno ono najljudskije : eros i tanathos, intimno i intrigantno, sudbinsko i izborno.

Katarina Livljanić koristi ulomke srednovjekovnih disputationes iz glagoljske tradicije, poznate i kao AGONIES koje se smjenjuju s glavnom pričom. One omogućuju da napustimo glavnu priču i da za trenutak čujemo što se događa unutar misli. Kad se Holofernova glava odvaja od tijela, tada se događa vrlo lucidan dijalog između tijela i duše, a sve je u pijanu snu u trenutku smrti.

Tu je i unutarnji dijalog u Juditi između uma i duše, u njenoj glavi, ona moli Boga da joj pomogne ubiti neprijatelja .
Melodijski ovaj je projekt rekonstrukcija gregorijanskoga korala, beneventanskog pjevanja i glagoljaškog izvornoga iz srednje Dalmacije, kao i usmene tradicije toga doba.

Tekst JUDITE živi bez glazbe, ali njezini strukturni metrički odnosi, nastali na malom broju arhaičnih napjeva navedenih tipova, donose kontekst visoko emocionalne i dramatične pjesme vezane za strast, ali i za obrede u Velikom Tjednu.

U tekstu su dijelovi iz pjevanih liturgijskih obreda, jer je Katarina Livljanić uložila trud da pronađe i obnovi u srodnim glazbenim izvorima, dalmatinskim i južnotalijanskim, melodije odgovarajuće za to razdoblje kao i za sakralni kalendar.

U svom istraživanju morala je nužno proučiti većinu starih slojeva glagoljaškog pjevanja i repertoar u lokalnom crkvenoslavenskom hrvatskoga tipa. Dakako, on pripada rimskom obredu sačuvan u rukopisima pisanim na glagoljici koja se koristila u srednjovjekovlju.

Pisani izvori spominju postojanje ovih pjesama u Hrvatskoj već u 11. stoljeću unutar krugova koji nisu govorili latinski jezik. Još i danas posebnosti glagoljanja sačuvane su u nekim lokacijama duž hrvatske obale, na otocima i dakako u Istri.

Ova glazbena monodrama, sa svojim psihološkim i emocionalnim zlodusima i sudbinama, personificira i unutrašnji svijet misli. To izvode ženski glasovi koji igraju više uloga koristeći vokalne nijanse violine, lirice(tradicionalni hrvatski instrument sa žicama sinkroniziran na poseban starinski način), te starinske panove frule (flaute). Oni zajedno grade priču koja u rastu emocionalne gustoće, transponira drevni Marulov tekst i donosi snažne nostalgične dalmatinske napjeve unutar intrigantno postavljena korala.

Izvođači su iz raznih zemalja i zadivljuje njihovo umjetničko izvođenje teksta i glazbe. Osim Katarine Livljanić koja pjeva i govori tekst, sudjeluju: Zlatko Glavinić- lirica, Albrecht Mauer-violina, Norbert Rodenkirchen-poprečna flauta, tradicijske warpipe iz Lombardije, Stjepan Večković-dvojnice, pomoćnica kostimografa-Sanda Herzić, svjetlo-Marie Bellot, filološki savjetnik-Bratislav Lučin.

Biblijska priča govori dobro poznatu epizodu iz židovske povijesti: Judita, betulijska udovica ubija Holoferna, vojskovođu asirske vojske koja opsjeda njen grad, da oslobodi svoju domovinu. Knjiga Judita sačuvana je samo u grčkom prijevodu, pa je Židovi i protestanti ne ubrajaju u biblijski kanon. Motiv Judite i Holoferna često je obrađivan u literaturi i likovnoj umjetnosti: H. Sachs, M. Opitz, M. Marulić, F.Hebbel, G. Kaiser, B. Čikoš-Sesija, Donatello, L. Cranach, opera N. Sjerova itd.

Marulićev tekst

Djelo je Katarina Livljanić potanko prenijela iz Marulićeva teksta, koji je ujedno i hrvatska književna tiskana temeljna knjiga. Puni naslov glasi:

LIBAR
MARKA MARULA SPLIĆANINA
u kom se uzdarži historija svete udovice
JUDIT
u versih harvacki složena
kako ona ubi vojvodu oloferna
posridu vojske njegove
i oslobodi puk izraelski
od velike pogibili

Napisana je 1501. godine (završena 22. travnja u Splitu), dok je odasvud nadirala divlja turska vojska.Tiskana je u Veneciji 1521. godine nastojanjem Petra Srićića Splićanina, ali mnogi književni povjesničari sumnjaju da je to bila prva godina tiskanja. Nažalost, možebitno prvo izdanje nikada nije pronađeno! (Zanimljivo je da Krležina Enciklopedija ne spominje godinu nastanka Marulićeve Judite, a isto tako ni Povijest hrvatskoga naroda Trpimira Macana!).

Dalje Marko Marulić, nakon posvete dom Dujmu Balistriliću, donosi kratak sadržaj knjige, (Historija sva na kratko/ka se uzdarži u ovih knjigah), pa onda « Ča se u kom libru uzdarži,» navodeći šest knjiga, (Knjige Marka Marulića Splićanina / u kih se uzdarži /HISTORIJA OD SVETE JUDITE /u šest libri razdiljena/na slavu Božju počinju / Libro parvo:
« Dike ter hvaljen'ja presvetoj Juditi,
Smina nje stvoren'ja hoću govoriti;
Zato ću moliti, Bože, tvoju svitlost,
Ne htij mi kratiti u tom punu milost.»

Nakon zaziva pomoći Božje potekla je riječ Marulova, RIČ, na kojoj i mi danas gradimo svoje verse.

Katarina Livljanić izvršila je izbor iz dugoga teksta originala, odabrala one dijelove koji se odnose na osobnu IzborKatarina Livljanić izvršila je izbor iz dugoga teksta originala, odabrala one dijelove koji se odnose na osobnu traumu, intimu i žrtvu jedne žene, time stvorila jednu novu kreativnu cjelinu koja može emocionalno i na tekstualnoj razini doprijeti do svakoga bića. Ona je smiono i dosljedno povezala javni, politički i ratni trenutak u životu naroda, s onim najdubljim osobnim koji pojedinca, pripadnika nekoga naroda, pozove na žrtvu. Svakako je poticaj za ovaj tekst bio u činjenici da je Marko Marulić promatrao sa splitskih zidina kako Turci harače po poljima oko Splita i, kako reče nadbiskup Zane, uništavaju sve ognjem i mačem, odvodeći na repovima tužno roblje.traumu, intimu i žrtvu jedne žene, time stvorila jednu novu kreativnu cjelinu koja može emocionalno i na tekstualnoj razini doprijeti do svakoga bića. Ona je smiono i dosljedno povezala javni, politički i ratni trenutak u životu naroda, s onim najdubljim osobnim koji pojedinca, pripadnika nekoga naroda, pozove na žrtvu. Svakako je poticaj za ovaj tekst bio u činjenici da je Marko Marulić promatrao sa splitskih zidina kako Turci harače po poljima oko Splita i, kako reče nadbiskup Zane, uništavaju sve ognjem i mačem, odvodeći na repovima tužno roblje.

Opisujući asirski tabor Marulić zaista ima pred sobom Turke, pa se u spjevu javljaju sultani i veziri, subaše i njihove bedevije, talambasi i svilene halje, a sam Holoferno nalikuje ondašnjem paši ili veziru. Čitav spjev je posvećen ideji spašavanja grada. S tom je idejom usklađeno čak i ono što je preuzeto od STARIH POET, te je klasika ovdje pomirena s Biblijom. Ali Marulić je pošao i od običaja naših začinjavaca «hitro» kiteći svoje stihove « izvanjskimi urehami «, da bude «vičnije i slaje» onima «ki budu štiti».Eto ih zajedno: Talijani i domaći, glagoljaši i pjesnici duhovnih legenda, leutaši i gradski začinjavci, narodni pjesnici i pobožni prosvjetitelji puka, koji djeluju na ovom tlu već stotine godina - svi su oni utkani u Marulov spjev, koji uza sve to znači granicu i početak novoga rasta književnosti u Hrvata.

Duboko domoljublje

Uza sve što je Marulić napisao, Judita je najcjelovitije i poetski najzatvorenije djelo. Ugroženost Marulova Splita natjerala ga je da je počeo pisati ovaj spjev na tom pomalo prezrenom jeziku puka u vremenu kad je čak i nadbiskup zabranjivao svećenstvu propovijedati harvacki. Zato ni jedan glagoljaš nije smio biti član kapitula sv. Dujma niti uživati dio desetine ili drugih prihoda.

Stoga je biblijska legenda postala alegorija o obrani Splita u liku udovice Judite, dio moralnoga duga svojoj sredini, koje djelo zrelošću i poetskom snagom visoko nadrasta svoje vrijeme.

Na sličan način odnosila se Katarina Livljanić, autorica glazbe i izbornica tekstovlja za izvedbu Judite. Njene preokupacije bile su u ovom zahtjevnom projektu usmjerene na one dijelove, koji intimistički zadiru u psihu žene, a s druge strane iskazuju duboko domoljublje. Stoga se izvedba prati u dahu koliko god nam bio dalek prostorno i vremenski sam faktični čin.

Djelo je pisano dvostrukorimovanim dvanaestercima čakavskog tipa, jezikom kojem je podloga splitska govorna čakavština, obojen izrazom i leksikom ondašnje glagoljaške i začinjačke književnosti. JUDITA se otkriva i našem vremenu kao izuzetno vrijedno djelo. Osobiti odlomci svojom su slikovitošću i realizmom u opisima i slikama iz života, te zgusnutim pjesničkim poredbama i metaforama, muzikalnošću stihova i posebnom dinamičnosti masovnih scena, posebno uzbudili i kompozitoricu Katarinu Livljanić.Pletivo lirske naivnosti i opisa ženske psihe poetski su gradirani u tekstu i glazbi koju je autorica preradbe komponirala na osnovi starih glagoljskih napjeva i liturgijskih zapisa onoga vremena.

Ona odabire dijelove koji mogu prikazati DRAMU nacije i osobe, aristotelovski uvodeći likove i razvijajući radnju do klimaksa koji je iskazan izuzetno snažnim suglasjem instrumenata i glasa. Marulićeva rana poetska fiksacija na našem jeziku našla je neobično darovita tumača u ženskom izvođaču, kompozitoru i znalačkom poznavatelju izgovora jezika Marulićeva doba.

Katarina Livljanić interpretira lik udovice Judite dramatskom i glasovnom snagom rijetko viđenom, izvlačeći na vidjelo vječnu pasiju ratom poharanih naroda i pojedinaca. S nekoliko odlomaka ukazujemo na dio njena izbora stihova iz JUDITE:

«Jur sunčeni plamen, vodeći s sobom da,
Od zvizd jasnih zlamen takjaše, grede 'van:
Bižeć na nižnji stan noć s čarnimi koli,
Nošaše donjim san, ako su ki doli.

Kad ljudi oholi ki stražu bljudoše,
Ophode okoli Juditu sritoše,
Slišat ju zajdoše:»Od kud greš i kamo?
Ča t' jime?,» rekoše, pravi nam da znamo».
Ona reče:»Ovamo od Betulije sam
I put je moj tamo k vašim poglavicam;
Ostaviv grad i hram , s životom bižim tja,
Jer će se dati vam; Judit se zovu ja».

«Prostri se tuj nebog, prez glave, kako panj,
Juditi Bog pomog kada napade na nj;
Da joj ni trud zamanj, da stvari viru da,
Prikla ga, steć uza nj i odni glavu tja.»

Ukaza prid pukom strašnu, svu karvavu,
Klanu kako bravu.»Evo glava», reče,
«Kano su daržavu priti da rasteče».

Mirisi vonjahu, zvonjahu psaltiri,
Popovi pojahu, odpivahu miri;
Sjahu kandeliri zlati, sedmostruci,
I bili dupliri, kako puri luci.»

Kako je Marulić slijedio svoj instinkt i uzimao onu građu koja je omogućavala da se preoblikuje u pjesničku epsku, vergilijansku formu, tako je i izbor Katarine Livljanić težio da se modernim načinom baziranim na starim originalima, iskaže jezgra zapleta, dramatičnost i dinamičnost. Ali, u njenoj interpretaciji zadivljuje: odabir dijelova koji čine novu cjelinu, gotovo novo djelo, potom komponiranje glazbe koja se svojom pučkom i umjetničkom metaforikom uklapa u interpretaciju teksta glasom i tu se u tom spletu događa čudesna potresna snaga svoga troga: teksta, glazbe instrumenata i glasa. Od šest pjevanja Judite Katarina Livljanić stvara ekstrapolacijom jedinstveno djelo scenske i glazbene iscizeliranosti, ostajući pri tome vjerna tradicionalnim napjevima, instrumentariju i jeziku.

Zasluga

Posebno vrijedno je scensko osmišljavanje drame kao i kostimografija koja je i opet najvećma djelo Katarine ZaslugaNajvažnija zasluga Katarine Livljanić je u činjenici da je svijet saznao za hrvatsko djelo, ono mu se otkrilo u svoj ljepoti. Ni po originalnosti, ni po idejama i erudiciji na zaostaje ono za vremenom kad je nastalo u odnosu na druga europska djela. Ostavši u školskoj lektiri koju učenici teško svladavaju, jer ni njihovi profesori više ne znaju hrvatski jezik 16. stoljeća, djelo je tavorilo u samoj domovini, a nepoznato u svijetu.Livljanić. Sve one onomatopeje koje se nalaze u opisu kod Marula, one metafore i slikovitost koja pridonosi osobnosti Judite, zvoni u jeziku i pjevu Katarine Livljanić nekom dvostrukošću. Ona nas prenosi u topos neizrecivosti i svojim nabijenim dramskim glasom stvara čudesnu i novu stvarnost ove hagiografske legende.

Najvažnija zasluga Katarine Livljanić je u činjenici da je svijet saznao za hrvatsko djelo, ono mu se otkrilo u svoj ljepoti. Ni po originalnosti, ni po idejama i erudiciji na zaostaje ono za vremenom kad je nastalo u odnosu na druga europska djela. Ostavši u školskoj lektiri koju učenici teško svladavaju, jer ni njihovi profesori više ne znaju hrvatski jezik 16. stoljeća, djelo je tavorilo u samoj domovini, a nepoznato u svijetu. U suvremenom ornatu kojeg je dobilo izvedbom doktorice Livljanić, ono je postalo umjetnost najzavidnije razine. Izvedeno na brojnim nastupima zainteresiralo je svjetske slavenologe i kroatiste za leksik i glazbu hrvatskoga renesansnoga razdoblja. Time je spašeno od zaborava i u lucidnoj preradbi pokazalo svu bogatu tradiciju hrvatske kulturne baštine .

Osvrti u značajnim stručnim i javnim glasilima diljem Europe i SAD izricali su same pohvale i epitete u superlativima, zadivljeni činjenicom da su «otkrili» neki mali zaboravljeni narod i kutak Europe u njenoj obradi. Na prvom mjestu stavljali su kritičari karizmatičnost doktorice Livljanić, njen izražajni molitveni glas i pjevačke vještine koje iskazuju mnoštvo emocija. Tu su pohvale impresivnosti, nježnosti i bogatoj paleti nijansi, a sama naoko jednostavna polifonija, ukazala je na mogućnosti dramatičnoga klimaksa koji hipnotizira publiku. Sama izvedba iznjedrila je glazbeno i tekstovno otajstvo koje nadilazi književni i povijesni okvir svoga nastanka. U nastupu su zapažali kreativnu maštu i znanstvenu posvećenost, mudrost i dubinu, savršenu rezonanciju, puninu emocionalne energije, rafinirani glas, diskretnu inscenaciju, te neku intelektualnu senzualnost koja nadmašuje današnju ispraznost što se nudi u mnogim medijima .

Činjenica da profesorica dr. Katarina Livljanić djeluje i živi u Parizu, osigurava joj na ovom znanstvenom skupu mogućnost da se predstavi kao stvarateljica i obnoviteljica hrvatske književne riječi u iseljeništvu.

Nevenka Nekić

P. S. Ovo je odgovor na nepismeno i zlobno blejanje kojekakvih zagovarača zatiranja stare temeljne kulture u našim školama, onima s vodenim glavama, muškaraca s brkovima ili bez njih, s bradama i golobradim, s onim čudnovatim kljunašima i kljunašicama kojima nema temelja ni korijena, onima koji su samima sebi počelo i kraj, i stoga lebde u zrakopraznom prostoru. Ime im povijest ne će pamtiti...

Sub, 8-02-2025, 14:06:28

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.