Neka svaki narod sam određuje i izgrađuje svoj politički sustav!

Godine 476. Rimsko carstvo se u Europi rasulo na velika obiteljska gospodarstva ili feude. MarićSlom rimske civilizacije omogućio je uspostavu europskog životnog zajedništva, kakvoga nigdje nije bilo od uspostave civilizacije. Povezivanje i sjedinjenje Europe predvodili su Crkva i Red benediktinaca.

Pred našim očima rasipa se Carstvo kapitala na postojeće nacionalne države. Slom kapitalističke civilizacije omogućit će uspostavu životnog zajedništva u cijeloj vrsti Homo sapiens. Ta jedincata pojava, kakva po snazi i posljedicama nije zabilježena u povijesti vladanja, rezultat je nagle globalizacije naše vrste, koju je nehotice izveo kapital u nastojanju da globalizira gospodarstvo.

Kapital je od početka industrijalizacije postupno uspostavljao vlast nad narodima, a poslije Hladnog rata nastojao je svoju vlast protegnuti na cijelu globaliziranu vrstu. To je bio neostvarljiv naum, što su pokazali neočekivano izbijanje financijske krize 2008. godine i slijedna Velika recesija. Kapital je pokazao da ne zna upravljati ni sobom.

U godinama liječenja gospodarstva ili zataškavanja pravih posljedica recesije kapitalisti su se donekle urazumili pa TTipsu nastojali prihvati konsenzus naroda o potrebi oporavka klime, u kojemu su vidjeli mogućnost dodatnog nakupljanja kapitala. Konsenzus naroda predviđao je razvijanje nove, čiste tehnologije, na kojoj bi se utemeljile nova, čista industrija i nova, čista energetika.

U svojem odgovoru na Veliku recesiju administracija predsjednika Baracka Obame upustila se u niz višestranih trgovinskih i političkih sporazuma (TTP, TTIP, PACC, JCPOA), za koje se računalo da će donijeti korist američkom gospodarstvu i svjetskom kapitalu. Obični ljudi i poslodavatelji očekivali su, da će se ti sporazumi ostvariti te da će nositi korist narodima i korporacijama.

Međutim, tegobe američkog gospodarstva nisu se mogle ukloniti dogovornim otvaranjem prekooceanskih tržišta, za Ekonomijakoja SAD ionako nisu imale dovoljno industrijskih proizvoda, a od Amerike se očekivalo, da i ona otvori svoja tržišta. Tako je ispalo, jer su se SAD u postupku globalizacije pretvorile u poslijeindustrijsku poslovnu zajednicu, koja je gotovo prestala stvarati fizička dobra. U SAD industrija daje samo 10% BDP-a, poljoprivreda 1%, stručne, financijske i ostale usluge 40%, a zdravstvo 19%. U isto vrijeme Kina je postala drugim gospodarstvom te prvom industrijskom i prvom trgovinskom silom svijeta. Minulih desetljeća SAD su ostvarivale gospodarski rast nezarađenim novcem, prodajući državne obveznice Kini i kupujući kineske proizvode, a Kina je pravila golem višak u robnoj razmjeni sa SAD.

Američki nacionalni kapital – koji čini znatan dio svjetskog kapitala, ali koji je ostao vezan uz nečistu energetiku i vojnu industriju odnosno uz američki zemljopisni prostor – nije mogao ili nije smio iskoristiti otvaranje Kine i u njoj se množiti. Nove bogate američke korporacije obogatile su se izradbom digitalnih programa i sustava te uspostavom jalovih privatnih komunikacijskih mreža. U pitanje je došla uloga američkog kapitalizma u svijetu.

Donald Trump je doveden za predsjednika SAD, kako bi njegova administracija poboljšala položaj američkog kapitala. „America First!“ SAD su trebale naći rješenje za svoje gospodastvo mimo sklopljenih ili dogovaranih višestranih ugovora i sporazuma. Pod predsjednikom Trumpom SAD su istupile iz sjevernoameričkog sporazuma NAFTA, koji je stupio na snagu 1994. godine; pacifičkog sporazuma TTP, za koji SAD nisu imale dovoljno robe; pariškog sporazuma PACC, kako bi Amerika zadržala otvorene ugljenokope te kako bi nemilice i na sve načine vadila Trumpnaftu; i iz iranskog sporazuma JPCOA, kako bi spriječile očekivanu gospodarsku suradnju europskih potpisnica sporazuma i Irana. SAD su se bez isprike povukle iz pregovora za TTIP.

Neugovoreni atlantski sporazum TTIP nije za SAD imao pravi smisao, jer je američko gospodarstvo gotovo sukladno europskomu, a europska industrija je znatno veća od američke. SAD su bile računale, da će im TTIP (Transatlantic Trade and Investment Partnership) otvoriti prvobitno europska tržišta kapitala, energenata i hrane. Administracija predsjednika Trumpa zamijenila je tržišni pristup svjetskom gospodarstvu političkim nasiljem, uvedbom ulaznih trošarina, odredbom gospodarskih i drugih kaznenih mjera te uspostavom kopnenih i pomorskih blokada. Takav pristup bio je oslonjen na američku vojnu silu, na dolar kao „pričuvnu“ monetu te na svjetski financijski sustav i njegovu infrastrukturu, koje još uvijek nadzire američka administracija. (Pri određivanju kaznenih mjera sadašnja američka administracija ne pravi razliku između saveznika i protivnika SAD.) Usto, američko proizvodno gospodarstvo bilo je financijalizirano: proizvodne korporacije su veću zaradu pravile izravnom uporabom kapitala, nego dobrim upravljanjem proizvodima. To je stvaralo nevolje u industrijskoj proizvodnji. Primjeri za to su nevolje korporacija Boeing i General Motors.

Neprimjeren sastav američkog gospodarstva doveo je do toga, da SAD najviše izvoze energente i oružje, po čemu su SAD Kina Rusijapostale slične Rusiji. Ipak, zajedničko u pristupu dviju posljednjih američkih administracija je to, što su one nastojale gospodarski ograditi Rusiju, koja ima zemljopisni prostor 70% veći od američkoga i Kinu, koja ima 340% više stanovnika od SAD. Usto, Rusija i Kina su susjedne zemlje.

Sadašnja američka administracija nasilu je nastojala reindustrijalizirati SAD, iako se reindustrijalizacija može izvesti samo načinom, na koji su izvorno industrijalizirane SAD i prije njih vodeće europske zemlje: radom, znanjem, poduzetnošću i izumiteljstvom odnosno razvijanjem tehnologije te postavljanjem primjerene prometne, administrativne i životne (komunalne) infrastrukture. SAD su pokazale poduzetnost i izumiteljstvo, ali je kapital te sposobnosti ljudi uporabio za uspostavu komunikacijskih i privatnih mreža, koje ljudima trate vrijeme, a ne pomažu im da obave posao. SAD su bile postupile olako ili oportuno. Nasuprot američkim „tehnološkim“, mrežnim ili digitalnim korporacijama, kineska korporacija Huawei pomaže narodima da uspostave digitalne mreže, koje putem umjetne inteligencije i Interneta stvari omogućuju jedinačnim ljudima, obiteljima, korporacijama, gradovima, državama i savezima država da obavljaju koristan ljudski posao i da vode poslovanje. SAD bi se trebale i same tehnološki osposobiti za obavljanje prijekih poslova vrste, umjesto da sustavno i nasilno suzbijaju širenje poslovanja Huaweija te umjesto da nastoje spasiti svoju propalu svjetsku hegemoniju.

Pandemija koronavirusa još je u ophodnji Zemljom, ali se već uviđa kakvi će joj biti učinci i kad bi ona mogla jenjati. Azija i Europa se postupno posvećuju budućima poslovima vrste, a to su zaustavljanje pogoršavanja i oporavak klime, čišćenje i raskuženje Zemlje, uspostava „su-života“ s virusima i liječenje same vrste. Vrsta će poslije povlačenja COVIFDpandemije nastaviti posao, od kojega su je odvratili sadašnji poremećaj ukupnih međunarodnih odnosa, koji su izazvale SAD i izbijanje pandemije koronavirusa.

Kako bi mogli dobro obavljati te poslove, narodi će se morati zdušno posvetiti stvaranju nove, čiste tehnologije za prelazak na novu, čistu industriju i na novu, čistu energetiku. U obavljanju tih zadaća vodeću ulogu neće imati kapital i korporacije, nego nacionalne države. Mno-ge azijske i europske države već su počele usmjeravati razvitak nove tehnologije odlučnim promicanjem uporabe obnovljivih izvora energije i proizvodnje električnih automobila. Uvriježena automobilska industrija će uskoro iščeznuti putem djelovanja država, koje su dosad tu industriju poticale i pomagale. Države koje su uspjelo suzbijale i suzbile nasrtaj pandemije ko-ronavirusa i ujedno spašavale poslodavce imaju moralno, ljudsko i prirodno pravo da usmjeruju poslovanje korporacija na korist, a ne na štetu vrsti. Pandemija koronavirusa otvorila je mogućnost i potrebu zamjene kapitalizma politizmom. (U politizmu politika ili obavljanje skupnog, javnog posla naroda obuima gospodarstvo s kapitalom, zaštitu zemlje i naroda te sustave uvjerenja i ljudskih vrijednosti.) Dolazi vrijeme jake države, a prestaje vrijeme jakog kapitala i jakih korporacija.

Na putu ili u tranziciji iz socijalizma u kapitalizam Kina se zaustavila u politizmu. Rusija je pod predsjednikom Borisom Jeljcinom usiljenim hodom zašla u kapitalizam, ali se pod pred-sjednikom Vladimirom Putinom vratila u politizam. Politizam vlada i u Izraelu, Južnoj Koreji, Iranu, Saudijkoj Arabiji, Japanu, Singapuru i u nekim drugim zemljama, a sad Europska unija kao cjelina i mnoge njezine članice polaze putem politizma. Vođenje poslova naroda više se ne smije prepuštati kapitalu, korporacijama i svjetskom tržištu. Kapital je pokleknuo pod naletom pandemije koronavirusa, a narodi i države nisu.

Opći uspon Kine u postupku globalizacije poslovanja i vrste Homo sapiens te posebice neosporno dobar rezultat Kine u suzbijanju pandemije koronavirusa treba vezati uz primjerenost i učinkovitost kineskog političkog sustava. (U vrijeme svršetka pisanja ovog priloga, Kina je imala 83.046 ukupno oboljelih ljudi, 4.634 umrla bolesnika i 55 ljudi na liječenju. U isto vrijeme SAD su imale 2.046.053 oboljela čovjeka, 114.167 umrlih bolesnika i 1.143.001 čovjeka na liječenju.) Međutim, Kinu je američka tekuća politika proglasila suštim zlom. To je učinjeno za potrebe američke domaće politike odnosno za očuvanje sadašnje vlasti, jer se sadašnja američka vlast ne može predstaviti kao dobra, Geopolitikaako se kinesku vlast ne ocrni kao zlu. Sadašnja američka administracija zametnula je u svijetu ideološku kavgu, umjesto da se svi narodi učinkovito povežu za obavljanje prijekih poslova vrste.

Pitanje naravi i smisla političkog sustava umjetno je postalo temeljnim političkim pitanjem današnjice. U današnje vrijeme kineski politički sustav je postao privlačan, jer je djelotvoran. Kineski politički sustav – „socijalizam s kineskim značajkama za dvadeset prvo stoljeće“ – je pokazao, ne samo da liberalna demokracija nije jedini mogući politički sustav, nego i da je ona štetna za narode koji su je prihvatili. Kineski politizam nije izmišljen niti je slobodno probran u katalogu uzoraka političkih sustava, nego je nastao postupnom preobrazbom kineskog „carskog“ sustava. Stoga kineski sustav nije uporabljiv u drugim narodima, od kojih svaki treba svoj politički sustav urediti u skladu s vlastitom političkom baštinom te s prilikama i potrebama zajednice. Neka svaki narod sam određuje i izgrađuje svoj politički sustav! Neka SAD osu-vremene svoj politički sustav!

Često se kaže, da stanje postcorona neće biti isto kao stanje antecorona. Prave nòvine sutrašnji-ce bit će (1) zamjena vrhovne vlasti kapitala vlašću države i (2) razvijanje nove tehnologije za potrebe života, a ne za potrebe kapitala. Sadašnje je vrijeme donijelo dubok prevrat.

mr. sc. Zdravko Mršić

Čet, 1-10-2020, 08:45:51

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.