Urbi et orbi Donalda Trumpa iz Glavne skupštine UN

Onomad je najrječitiji hrvatski političar za govor američkog predsjednika na ovogodišnjem zasjedanju Generalne skupštine UN rekao, da je „na crti očekivanja; da je predsjednik ponovio slogan iz svoje kampanje 'Amerika First', ali je naglasio i suradnju (SAD) s drugim državama, pa i u okviru Ujedinjenih naroda; da je najavio otvaranje prema multilateralnim organizacijama i globalnom upravljanju, ali da je spreman ostvarivati napore u rješavanju velikih globalnih izazova zajedno s drugima“.

Takva ocjena je izrečena, iako je govor američkog predsjednika bio neobičan i dosad nečuven; iako je Predsjednik Trump UNrekao: „Ja ću uvijek stavljati Ameriku ispred svega, upravo kao što ćete i vi, predvodnici svojih zemalja, uvijek stavljati i trebate uvijek stavljati svoje zemlje ispred svega. (I will always put America First, just like you, as the leaders of your countries will always, and should always, put your countries first.) Predsjednik je za to dobio snažan pljesak.

Predsjednik je usto naglasio, da su mamutski multinacionalni trgovinski sporazumi, neodgovorna međunarodna sudišta i snažna globalna birokracija ukinuli milijune radnih mjesta i uništili tisuće tvornica, pri čemu je srednji stalež zaboravljen i ostavljen na cjedilu. (And our great middle class, once the bedrock of American prosperity, was forgotten and left behind, but they are forgotten no more and they will never be forgotten again.) Pravi način rješavanja svjetskih problema predsjednik Trump vidi u bilateralnoj suradnju suverenih država u okviru novih, preuređenih Ujedinjenih naroda.

Neobičnost govora predsjednika Trumpa vidi se po čestoj uporabi nekih riječi i po izostavljanju drugih riječi omiljenih eurozonskim i hrvatskim političarima. Predsjednik je riječ „suverenost“ uporabio 21 put; riječ „narod“ (nation) izvan NeobičnostNeobičnost govora predsjednika Trumpa vidi se po čestoj uporabi nekih riječi i po izostavljanju drugih riječi omiljenih eurozonskim i hrvatskim političarima. Predsjednik je riječ „suverenost“ uporabio 21 put; riječ „narod“ (nation) izvan izraza „Ujedinjeni narodi“ izustio je 52 puta, a dodatno tomu englesku inačicu za narod „people“ (puk, lat. populus) ravno 50 puta. Usto, riječ „zemlja“ (country) izrekao je 29 puta. Predsjednik nije uporabio izraz „ljudska prava“, ali je rabio izraz „prava građana“ i naglašavao potrebu poštivanja čovjekove naravi, čovjekova dostojanstva i vladavine prava.izraza „Ujedinjeni narodi“ izustio je 52 puta, a dodatno tomu englesku inačicu za narod „people“ (puk, lat. populus) ravno 50 puta. Usto, riječ „zemlja“ (country) izrekao je 29 puta. Predsjednik nije uporabio izraz „ljudska prava“, ali je rabio izraz „prava građana“ i naglašavao potrebu poštivanja čovjekove naravi, čovjekova dostojanstva i vladavine prava. Riječ „ulaganje“ (u mir) uporabio je jednom, a riječ „ulog“ (samih sebe, u bolju sudbinu, u zdravlje) triput. Uporabio je izraz isusovca Pierrea Teilharda de Chardina (1881.-1955.) „stanje čovjeka“ (human condition ili la condition humaine). Predsjednik nije spominjao omiljenu liberalističku riječ „reforma“, a ni riječi „tržište“ i „korporacija“. Riječ „kapital“ uporabio je samo jednom i to u izrazu „ljudski kapital“.

Suverenost, zaštita i procvat jedinačnih naroda kao temelj

Osim pristupnog dijela Predsjednikov govor imao je tri tematska dijela. U prvom dijelu Predsjednik je iznio svoju zamisao o ulozi države. Srednji dio bio je posvećen najvećim tekućim pitanjima geopolitike, koja uznemiruju svijet i ugrožavaju mir naroda (Sjeverna Koreja, Afganistan, Iran i Venezuela). Taj dio Predsjednikova govora bio je Geopolitikaočekivan, ali je Predsjednik i ta pitanja utkao u svoju viziju posvemašnje suradnje suverenih država. Predsjednik je iznenadio svijet zamislima o potrebi novog načina brige za izbjeglice te o stvaranju novih, učinkovitih i štedljivih Ujedinjenih naroda. Predsjednik je na kraju govorio o potrebu buđenja naroda.

U samom pozdravu Predsjednik kaže, da se kao predstavnik američkog naroda obraća narodima svijeta. On naglašava do on nije izabran da preuzme vlast, nego da vlast preda američkom narodu. Predsjednik umjesto izraza „nacionalna država“ (nation-state) rabi snažniju riječ „suverenost naroda“. Za Predsjednika su suverenost, zaštita i procvat jedinačnih naroda temelji uspostave i održavanja svjetskog mira. Po njemu, ta tri stupa mira omogućuju suradnju među državama. Predsjednik čak smatra da suradnje među narodima koja će jamčiti svjetski mir nema bez suverenosti, zaštite (sigurnosti) i procvata naroda. Pouzdana suradnja među državama može se uspostaviti, samo ako su narodi suvereni i zaštićeni te ako žive u blagostanju. Od nesuverenih, nezaštićenih i siromašnih naroda ne može se i ne treba očekivati suradnju. Oni nemaju što uložiti u suradnju.

Po Trumpu, SAD ne kane ubuduće nametati drugim narodima univerzalnu ideologiju. Dosad je Amerika i sebi na propast nemetala svim narodima ideologiju liberalizma. „Nas će usmjeravati svrhe, a ne ideologija!“ Nadalje po Trumpu, „narodi ne trebaju imati istu kulturu, istu političku baštinu pa ni isti sustav vladavine; svaka se država treba držati dviju suverenih zadaća: poštivanja probitaka vlastitog naroda i poštivanja prava drugih suverenih država; na toj plemenitoj zamisli može počivati suradnja i uspjeh naroda; snažni, suvereni narodi dopuštaju drukčijim državama s različitim vrijednostima i kulturom ne samo da postoje jedne uz druge, nego i da zajedno rade na osnovi međusobnog poštivanja; snažni, suvereni narodi dopuštaju svojim ljudima da svoju budućnost uzmu u svoje ruke i da nadziru svoju sudbinu; snažne, suverene države dopuštaju pojedincima da napreduju do punine života kakav je SADBog namijenio ljudima.“ (Ja bih dodao, da je Isus iz Nazareta govorio, da je „došao da svi imaju život i da ga imaju u punini“.)

Nova Trumpova zamisao o nacionalnoj državi suverenog naroda u nepomirljivoj je opreci s liberalističkim univerzalizmom, koji su promicali demokratski predsjednici Wilson, Roosevelt, Carter, Clinton i Obama te kakav je dosadašnja njemačka politika nametala članicama Europske unije. Trump očito ima u vidu zamisao o suverenosti naroda koju je imao Abraham Lincoln, koji je od 13 izvornih američkih kolonija pod cijenu građanskog rata napravio jaku, suverenu državu. Suverenost se izgrađuje iznutra, a vanjsko priznanje ona dobiva poslije i to na temelju unutarnje suverenosti. Sad je i u SAD suveren kapital, a ne narod. Jaki republikanski predsjednici (Eisenhower, Nixon i Reagan) svi su odreda bili odani suradnji među državama i nastojali čim prije okončati ratove, koje su naslijedili, posebice Korejski rat (Eisenhower), Vijetnamski rat (Nixon) i Hladni rat (Reagan). Pod suverenosti kapitala dosad je propadao i američki narod, a ne samo hrvatski, mađarski, egipatski ili filipinski.

Treći tematski dio svojeg govora predsjednik Trump je počeo spomenom izreke Johna Adamsa, drugog predsjednika SAD i jednog od njihovih utemeljitelja, koji je rekao da je ishod revolucije bio odlučen i prije nego što je ona počela. Američki narod se bio probudio i shvatio da je narod. Američki ustav počinje riječima „Mi narod“. Amerika se probudila kad su ljudi pogledali oko sebe i vidjeli da su oni narod. Otad je Amerika bila najjača sila dobra u povijesti svijeta, koja je branila suverenost, sigurnost i napredak naroda. U poraćima dvaju svjetskih ratova pobjedničke SAD nisu tražile dodatan zemljopisni prostor, kao što činili Sovjetski Savez pa čak i Poljska.

Trump zaziva i želi novo buđenje svih naroda

Predsjednik Trump želi i zaziva novo buđenje svih naroda te oživljavanje njihova nadahnuća, njihova ponosa, njihova DomoljubljePredsjednik Trump želi i zaziva novo buđenje svih naroda te oživljavanje njihova nadahnuća, njihova ponosa, njihova pučanstva i njihova domoljublja. Kad smo prošli put doživjeli to, da iz Bruxellesa, Washingtona ili New Yorka dolazi poziv na „domoljublje“? Trump poručuje svim narodima – Urbi et orbi – da budu spremni za dom. Za Trumpa je nedvojbeno to, da nas sad povijest pita, jesmo li dorasli sadašnjim prijetnjama i izazovima. Po Trumpu, ljudi će odgovoriti obnovom volje, ponovnim otkrićem odlučnosti i preporodom predanosti. Ljudi trebaju potući neprijatelje čovječanstva i osloboditi mogućnosti samog Života.pučanstva i njihova domoljublja. Kad smo prošli put doživjeli to, da iz Bruxellesa, Washingtona ili New Yorka dolazi poziv na „domoljublje“? Trump poručuje svim narodima – Urbi et orbi – da budu spremni za dom. Za Trumpa je nedvojbeno to, da nas sad povijest pita, jesmo li dorasli sadašnjim prijetnjama i izazovima. Po Trumpu, ljudi će odgovoriti obnovom volje, ponovnim otkrićem odlučnosti i preporodom predanosti. Ljudi trebaju potući neprijatelje čovječanstva i osloboditi mogućnosti samog Života.

Trump vidi svjetlo nade u ponosnim i neovisnim narodima, koji će prigrliti svoje zadaće, tražiti prijateljstvo, poštivati druge i koji će naći zajedništvo u općem interesu za sve – u budućnosti dostojanstva i mira za sve narode naše čarobne Zemlje. Po Trumpu, to je istinsko viđenje ujedinjenih naroda, drevna želja svakog naroda i najdublja žudnja Svijetkoja živi u svakoj nepovredljivoj duši. Trump kaže, da poslanje i poruka svijetu treba biti: „Boriti se zajedno, žrtvovati se zajedno i držati se zajedno za mir, slobodu, pravdu, obitelj, čovječanstvo i za Boga koji nas je sve stvorio“.

Govor koji je izgovorio predsjednik Trump 19. rujna 2017. godine nije se očekivalo.

Čini se, da govor predsjednika SAD Donalda Trumpa nije bio samo izražaj ili „čin vjere“. Stoga valja odgonetnuti u čemu su smisao i namisao Trumpova govora, koji u sebi ima vidik otpora i vidik zaštite, koja se najbolje postiže i čuva zajedništvom. Tako je u cijelom živom svijetu: jedinke vrsta štite se zajedništvom. Tako bi trebale postupati i države. Ako i SAD trebaju zaštitu kakvu može donijeti samo tijesno zajedništvo naroda, odakle bi mogla doći ugroza? Predsjednik je u srednjem dijelu svojeg govora naveo međunarodni terorizam te četiri države, koje su mogući izravni ili neizravni izvori ugroze SAD. Međutim, riječ je o zemljama koje su prilično udaljene jedne od drugih na dva kontinenta te razlučene četirima različitim sustavima uvjerenja – nacionalizmom, dvjema strujama islama i kršćanstvom. Sa svakom od spomenutih sila SAD se mogu same obračunati, kao što je Predsjednik izričito naveo za Sjevernu Koreju. SAD su daleko najjača vojna sila svijeta, koja ima izdatke za vojsku jednake ukupnim izdatcima za obranu 13 zemalja, koje iza SAD imaju najveće obrambene izdatke.

Određene odgovorne, ali skrivene političke sile u SAD očito prosuđuju, da bi Kina mogla postati pogibeljnom za dosadašnje američko svjetsko gospodstvo, koje je trajalo puno stoljeće. Nedvojbeno je to, da vrijeme Kine kao političke, gospodarske, vojne i kulturne sile istom dolazi. Kina bi po prijeglobalizacijskoj logici na svoj način – prije, nego poslije – trebala postati svjetskim gospodarom neke vrste. Kina ima zemljopisni prostor jednak američkomu, ali je njezino pučanstvo više od četiri puta veće od pučanstva SAD. Kinezi su mudri, poduzetni, radišni i štedljivi ljudi. Po mojemu, došlo je vrijeme da se uspostavi novi, kineski prsten nakupljanja i političke uporabe kapitala.

Četiri prstena nakupljanja kapitala

Naime, u zapadnom svijetu od vremena Kasne renesanse zaredom su nastala četiri prstena nakupljanja kapitala: DolarKinaOčito je to, da se svijet treba zaštititi od Kine. Ne od kineskih vojnih napada ili od kineskog ideološkog potkopavanja kako su prije radili Napoléon Bonaparte, Treći Reich, kasni Sovjetski Savez ili SAD pod demokratskim administracijama. Svijet se treba zaštititi od kineske veličine u svemu: prostoru, pučanstvu, proizvodnji za izvoz, nabavci tuđih sirovina, znanju, stvorenom bogatstvu, kulturi, vojnoj sili, političkoj baštini i u postojanosti poimanja države. Kina nije neprijateljica svijeta, ali će ona nedvojbeno postati životnom zajednicom teškom za svijet, kako je on sad uređen. Zato predsjednik Trump i želi da se svijet preuredi, očito akko bi mogao podnijeti veliku Kinu.(1) đenovsko-habsburški prsten, za kojega je izvedena kolonijalna globalizacija, koju su predvodili Španjolska i Portugal; (2) nizozemski prsten, za kojega je bilo uspostavljeno gospodstvo Nizozemske nad Europom i nad svjetskim morima; (3) engleski odnosno britanski prsten, koji se bio protegnuo do vremena zamaha Industrijske revolucije, za kojega je Britanija gospodarila svjetskim morima, a u Europi održavala političku ravnotežu među kopnenim silama; i konačno (4) američki prsten nakupljanja kapitala, koji je dosegnuo naše vrijeme, u kojemu je taj prsten počeo pucati.

Do slabljenje svakog dosadašnjeg prstena nakupljanja kapitala došlo je zbog novog načina i zbog drugog mjesta snažnog nakupljanja kapitala ili bogatstva. Đenovljani su se obogatili trgovinom u Sredozemlju i na Istoku do navale osmanskih Turaka, ali su u Habsburzima našli vanjsku političku i vojnu zaštitu za svoj kapital. Nizozemci su svoj kapital stekli trgovinom u Baltiku, diljem Europe i diljem svijeta te snažnim kreditnim bankarstvom. Britanci su svoj početni kapital stekli vojnim osvajanjima dalekih krajeva svijeta, a uvećali su ga tehničkim izumiteljstvom i industrijskom poduzetnošću. SAD svoje su bogatstvo stekle u otočenosti ili izolaciji uporabom domaćeg prostora i drugih zatečenih prirodnih izvora, istinskim tehničkim i tehnološkim izumiteljstvom te poslovnom i financijskim novatorstvom. Kineski prsten nakupljanja kapitala koji se upravo stvara počiva na radu, znanju i poduzetnosti Kineza, na nakupljanju i razvijanju tehnologije te na golemom državnom ulaganju u zemlji i u inozemstvu. Ipak, kapital koji Kina nakuplja neće joj zajamčiti uspostavu gospodstva nad globaliziranim svijetom. Okupljeni svijet je svakomu prevelik zalogaj za proždrijeti.

Europska unija je 2009. godine Hrvatsku – dok ona još nije bila članica Unije – drsko odvratila od prihvata golemog Kinakineskog uloga u hrvatsku prometnu i industrijsku infrastrukturu te u državni monetarni sustav. Taj primjer pokazuje, da se Europa već dugo brani od zamaha kineskog ulaganja u nju. (Europska komisija pod nadzorom Njemačke priprema novi administrativni postupak, u kojemu će Komisija ocjenjivati stupanj ugroze koja bi mogla doći od jedinačnih kineskih uloga u članice Unije i vjerojatno savjetovati članicama, koje kane primiti kineski ulog, da odustanu od prihvata uloga. U takvim primjerima članice će morati dati podrobno opravdanje za prihvat ulaganja. Unija sama ne ulaže u gospodarstva mnogobrojnih „malih“ članica, a zabranjuje im prihvat kineskih ulaganja. Isus iz Nazareta govorio je svojim farizejima, da sami ne žele stupiti u „Božje kraljevstvo“, a da drugima to ne dopuštaju.) Usput rečeno, u posljednje vrijeme Kina je val svojih ulaganja u američko gospodarstvo ili val preuzimanja američkih korporacija zamijenila ulaganjem u europsko gospodarstvo. Primjerice, Kina u Britaniji financira gradnju nove velike nuklearne elektrane Hinkley Point C, a postavljanje elektrane izvode Francuzi, jer su Britanci u svojoj ranijoj prevelikoj ekološkoj osjetljivosti prestali praviti nuklearne elektrane i zaboravili kako se one prave.

Očito je to, da se svijet treba zaštititi od Kine. Ne od kineskih vojnih napada ili od kineskog ideološkog potkopavanja kako su prije radili Napoléon Bonaparte, Treći Reich, kasni Sovjetski Savez ili SAD pod demokratskim administracijama. Svijet se treba zaštititi od kineske veličine u svemu: prostoru, pučanstvu, proizvodnji za izvoz, nabavci tuđih sirovina, znanju, stvorenom bogatstvu, kulturi, vojnoj sili, političkoj baštini i u postojanosti poimanja države. Kina nije neprijateljica svijeta, ali će ona nedvojbeno postati životnom zajednicom teškom za svijet, kako je on sad uređen. Zato predsjednik Trump i želi da se svijet preuredi, očito akko bi mogao podnijeti veliku Kinu.

SAD nema (geo)politiku

Najjača životna zajednica, koja se može hrvati s kineskom su SAD. One još uvijek imaju najjače gospodarstvo svijeta i daleko najjaču vojnu silu, koja jedina lako i brzo dosegne svako mjesto na Zemlji. Međutim, SAD sad ne samo što nemaju primjerenu politiku, nego nemaju nikakvu politiku i geopolitiku. Sjedinjenim Američkim Državama se već jedno vrijeme ne da upravljati, upravo zato što one nemaju politiku. Usto, SAD imaju nakaznu, staromodnu državnu ideologiju liberalizma, koja je potpuno neprimjerena uvjetima globalnosti poslovanja i vrste Homo sapiens. Sjedinjenim Američkim Državama potrebne su nova politika i nova geopolitika te novi sustav uvjerenja, kako bi one u svim četirima mrežama društvenog utjecaja – politici, gospodarstvu, zaštiti i sustavu uvjerenja – imale snagu potrebnu za hrvanje s Kinom.

Govor američkog predsjednika u Glavnoj skupštini UN shvatio sam kao najavu novog načina stvaranja i vođenja Geopolitika5američke politike i američke geopolitike, ali i kao najavu preobrazbe ili preinake američkog kapitalizma. Američki kapitalizam i kapital nakupljen u Americi stvorili su usprkos američkoj svjetskoj hegemoniji, koja je došla do pravog izraza u poraću Hladnog rata, političku zbrku u SAD i opći kaos u globaliziranom svijetu. Međutim, ni poslije najavljenih hvalevrijednih zahvata u američku politiku i preinaka u kapitalizmu, SAD se neće moći same oduprijeti Kini kao zemlji, narodu, državi i životnoj zajednici. Predsjednik Trump te odgovorna i još skrivena politička sila koja je Donalda Trumpa dovela u Bijelu kuću žele stvoriti najširu moguću koaliciju životnih zajednica svjetskog raspona oko Ujedinjenih naroda, koja bi narodima i zemljama pružila skupnu sigurnost. Zato su Sjedinjenim Američkim Državama prijeko potrebni Novi ujedinjeni narodi. SAD su stvorile prve Ujedinjene naroda, a sad potiču stvaranje drugih Ujedinjenih naroda sa svrhom zaštite mira i zaštite nacionalnih država u novim okolnostima.

Predsjednik Trump je za tri stupa svjetskog mira i stvarateljske suradnje među životnim zajednicama probrao suverenost, zaštitu i napredak naroda. Suverenost oslobađa mogućnosti ljudi i naroda. Najbolju zaštitu svakom narodu ili svakoj životnoj zajednici pruža zajedništvo s ostalim životnim zajednicama. Međutim, kapitalizam – kako je bio postavljen minulih desetljeća i posebice u poraću Hladnog rata – nije u stanju narodima jamčiti prosperitet. Zato kapitalizam treba tako preinačiti, da on može svim narodima pružiti prosperitet, koji je također sredstvo zaštite životnih zajednica.

Posebnu vrijednost ima Trumpovo ustrajavanje na bilateralnoj, a ne multilateralnoj suradnji životnih zajednica. Za razliku od uobičajenog kolebanja SAD između pustolovnog korporacijskog imperijalizma i omiljenog američkog izolacionizma, Trump nudi novu inačicu – ravnopravnu bilateralnu suradnju među životnim zajednicama. Predsjednik Trump je svojim govorom ponudio Americi i svijetu – Urbi et orbi – novu svjetsku političku zamisao, kakva je KapitalizamPredsjednik Trump je za tri stupa svjetskog mira i stvarateljske suradnje među životnim zajednicama probrao suverenost, zaštitu i napredak naroda. Suverenost oslobađa mogućnosti ljudi i naroda. Najbolju zaštitu svakom narodu ili svakoj životnoj zajednici pruža zajedništvo s ostalim životnim zajednicama. Međutim, kapitalizam – kako je bio postavljen minulih desetljeća i posebice u poraću Hladnog rata – nije u stanju narodima jamčiti prosperitet. Zato kapitalizam treba tako preinačiti, da on može svim narodima pružiti prosperitet, koji je također sredstvo zaštite životnih zajednica.nedostajala globaliziranom svijetu, u kojemu nema mjesta ničijoj izuzetnosti i ničijoj proizvoljnosti. Ni kineskoj ni američkoj! Trumpova zamisao nudi narodima buđenje i preporod, jer narodi moraju biti stvaratelji državne politike. Zamisao koju je iznio predsjednik Trump pruža životnim zajednicama otpornost i valjanu zaštitu, a svakom čovjeku putem suverenosti naroda mogućnost stjecanja zadovoljstva vlastitim životom i doživljaja ljudskosti.

Kina

Predsjednik Trump je ponudio političku zamisao za cijelu globaliziranu vrstu Homo sapiens, koja uključuje i kinesku Trump Kinaživotnu zajednicu, a ne samo za Ameriku. Stupanj uspjeha u ostvarenju ponuđene zamisli odredit će narav i stupanj prihvatljivosti dosad očekivanoga budućeg gospodstva Kine. Teško je unaprijed znati kakvo bi moglo biti kinesko svjetsko političko predvodništvo odnosno kako bi se Kina ponašala kao svjetski Središnji narod. Kina nikad nije bila imperijalnom silom. Ona je dvadeset dva stoljeća bila Središnjom kraljevinom, koja je bez agresije i širenja svojeg zemljopisnog prostora imala vrlo snažan utjecaj na okolne zemlje. Kina se, dapače, morala braniti. Ona se bila ogradila visokim fizičkim, kamenim zidom i nije imala nagon ili Drang za uzimanje tuđeg prostora, ali je u svojem prostoru imala uređenu životnu zajednicu sve do vremena, u kojemu su Britanci razgradili drevno carstvo. Kina je istom sedamdesetih godina prošlog stoljeća stupila na svjetsku političku pozornicu i ona nije vješta svjetskoj politici. Kina sad svoju geopolitiku vodi ulaganjima u tuđu infrastrukturu. Stoga se na Kinu može utjecati uspostavom suradnje na skupnu korist. Kinu treba uplesti u opću svjetsku suradnju, o kojoj je govorio predsjednik SAD.

Dugovječnost Kine kao političke zajednice, koja je počivala na visokoj kulturi kineskog naroda, koji je sam proizvod kineske carske države, pokazuje da bi Kina bila sposobna postaviti i održavati red u svijetu. Ako bi Kini uspjelo današnji posvemašnji svjetski politički, gospodarski, sigurnosni i kulturni kaos, koji je rezultat američkog liberalnog kapitalizma, preobraziti u uredan sustav suradnje među životnim zajednicama, presudan utjecaj Kine na svijet morao bi biti prihvatljiv. Međutim, ne zna se kamo Kinu može zavesti nacionalni kapitalizam pridodan kineskom jednostranačkom političkom sustavu. Kineski kapitalizam bi se mogao izvrgnuti u kopiju dosadašnjeg poročnog američkog kapitalizma. Sovjetski Savez je u marksizmu kao ideologiji i komunizmu kao pristupu uređenju društva imao ozbiljnu urođenu pogrešku, koja mu je odredila i ograničila vijek trajanja. Predstavlja li klonirani kineski kapitalizam istu takvu pogrešku u kineskom životnom organizmu? Kina i ubuduće mora biti oprezna i mora obazrivo postupati. Oprez i obazrivost mogli bi navesti Kinu, da kao svoju geopolitiku prigrli ravnopravnu suradnju s ostalim državama.

Koncem 2001. godine i početkom 2003. godine SAD izvele su neuspjele vojne zahvate u Afganistanu odnosno u Iraku. Demokratska administracija kasnije je podignula građanske ratove u Siriji i u Libiji. Ti zahvati ne samo što nisu uspjeli uništiti al-Qaedu, nego su potaknuli stvaranje nove terorističke organizacije ISIL, koja je bila nakanila i nastojala napraviti islamsku transkontinentalnu zajednicu vjernih. Američko upletanje u osjetljiv i nedržavotvoran islamski svijet počelo je 1979. godine američkim potpomognutim začećem al-Qaede kao sredstva borbe protiv sovjetskog vojnog zaposjedanja Afganistana. Svi američki zahvati u islamski svijet smatrani su obvezom SAD kao hegemona nad nekomunističkim dijelom svijeta.

SAD su na smrt umorne od svojih hegemonskih „obveza“

Međutim, SAD postale su na smrt umorne od svojih hegemonskih „obveza“. Usto, američki narod se probudio, „pogledao oko sebe“ kako je rekao John Adams te uvidio da mu je od uspostave američke svjetske hegemonije propala vlastita zemlja. Amerika je dugo bila rabljena kao uporište kapitala za njegovo daljnje nakupljanje po svijetu. Američka politika nije obavljala posao za vlastiti narod, nego se bavila tuđim poslom izgradnje, dogradnje ili razgradnje dalekih životnih prostora. U buđenju američkog naroda predsjednik Trump je iznio zamisao oporavka američke države i obnove državne politike te preporoda američkog naroda. „Amerika First!“ Amerika se ne može obnoviti, ako se i drugi narodi ne prihvate istog posla. Stoga je predsjednik Trump poduzeo inicijativu za preuređenje svijeta, kako bi se svi narodi mogli posvetiti samodogradnji svojih životnih prostora, umjesto da im kapital i svjetsko tržište daljinski uređuju životne prostore i njima upravljaju.

Predsjednik Trump predlaže da političku, gospodarsku, vojnu i kulturnu snagu svoje države uporabi ne za SAD zemljereanimaciju pale američke hegemonije, nego za zaštitu drugih zemalja, kako bi one same mogle obnoviti svoju sposobnost suradnje s drugim životnim zajednicama. Tu sposobnost su iz svih naroda uklonili kapital i tržište. U mrtvom kapitalističkom svijetu surađivati smiju samo nositelji kapitala, ali nikako narodi. Zajedništvo je „urota kolektivističkih snaga“ protiv slobode kapitala i slobode tržišta. U minulim desetljećima narodi nisu imali slobodu za međusobnu suradnju, ali oni tu slobodu moraju ponovo uzeti i braniti. Predsjednik Trump je podsjetio svoje slušatelje u Glavnoj skupštinu UN da je njegova zemlja uvijek čuvala i štitila slobodu, suverenost i napredak svih naroda koji su prihvaćali njezinu zaštitu. Dosta je sjetiti se jadnog stanja i brzog oporavka europskih naroda poslije Drugoga svjetskog rata. Sjedinjene Američke Države sad narodima nude zaštitu od nasrtljivog i uzrujanog kapitala i to u vremenu pogibeljnog prelaska iz potpunog svjetskog kaosa u svjetsku mrežu suradnje među suverenim životnim prostorima.

Takva je zaštita narodima itekako potrebna, jer kapital može pokušati umjesto SAD, kao svojega dosadašnjeg političkog ortaka koji je bio svjetski hegemon, uzeti kojega drugog ortaka, navlastito Kinu, kako bi nastavio posao mrtvljenja naroda i držanja njihovih zemalja u položaju tržišta. Izlazak svijeta iz sadašnjeg kaosa, koji su stvorili kapital i tržište, u pouzdan sustav suradnje među životnim zajednicama imperativ je globalnosti vrste Homo sapiens. Globalizacija je našu vrstu od poprišta kapitala učinila tijesno povezanom djelatnom zajednicom. Globalizacija je jedinačne ljude od podanika kapitala pretvorila u slobodne i kreativne pripadnike iste vrste. Pokušaj kapitala da umjesto SAD unovači drugog ortaka može samo usporiti postupak prelaska u bolji svijet, ali ga ne može spriječiti. SAD se očito ne žele „vratiti na mjesto zločina“. One su presite uloge hegemona i žele postati običnom državom. One žele biti velikom i snažnom državom, ali samo državom, koja u očekivanoj tranziciji može oko sebe okupiti ostale zemlje i štititi ih zajedništvom.

Henry Luce (1898.-1967.), publicist te utemeljitelj, nakladnik i urednik časopisa Life, objavio je u veljači 1941. godine, deset mjeseci prije japanskog napadaja na Pearl Harbour, epohalan članak „Američko stoljeće“ (American Century). Luce, koji je dotad bio prisegnuti izolacionist, u članku je zahtijevao da SAD smjesta stupe u rat i da poslije rata „zavladaju svijetom samo zato što to mogu učiniti“. Luce svojem članku namjerno nije dao naslov „Američko carstvo“, što bi bilo vezanje uz prostor, nego upravo „Američko stoljeće“, što je vezano uz vrijeme i trajanje. Amerika je uistinu imala svoje stoljeće, a kapital je uz nju imao svoje carstvo. Globalizacija je okončala i jedno i drugo. U globalnoj vrsti ne mogu se zasnovati prostorna carstva, a trajanje može imati samo vrsta Homo sapiens. Svojim govorom u Glavnoj skupštini UN američki predsjednik Donald Trump objavio je prestanak američkog stoljeća.

Dobar uvid u stanje svijeta

Mnogi su motritelji bili smatrali izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD nemogućim, nevjerojatnim, IskorakNe može se znati to, koliko će i što će Donald Trump uspjeti postići kao predsjednik države. Ipak, on je obavio golem civilizacijski i ljudski posao time, što je upravo iz Bijele kuće objavio zamisao o nužnoj i spasonosnoj promjeni načina vođenja poslova vrste. Kapitalizam će prije ili kasnije biti zamijenjen politizmom, po kojemu je politika preča od tržišta i kapitala. Amerika preča od svega! Kina preča od svega! Hrvatska preča od svega! Svaka zemlja za njezine pripadnike i predvodnike preča od svega!neočekivanim i neprihvatljivim. Međutim, tko je slobodno pratio Trumpovo izborno nadmetanje sprva unutar Republikanske stranke, a poslije među strankama, mogao je uočiti, da je Donald Trump bio daleko različitiji od ostalih dvadesetak osoba koje su se kandidirale, nego što su one bile međusobno različite. Donalda Trumpa probrali su američki birači po njegovoj snazi opažanja, svježini misli, osobnoj dinamici, slobodi iznošenja prijedloga i obećanja te prvobitno po nadahnuću, koje je otkrivalo da on ima i skriva pravu zamisao za Ameriku i za svijet. Birači su to mogli naslutiti po njegovu sloganu „America First!“. „Neočekivanim“ dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću u žarištu američke politike našao se odnos SAD i Kine, posebice stoga što protivruska histerija u američkoj javnosti i u Kongresu sprječava novog predsjednika da otvori i novo razdoblje odnosa s Rusijom.

Dijalog SAD i Kine sretno je počeo susretom predsjednika Donalda Trumpa i predsjednika Ši Đinpinga 6. i 7. travnja SAD Kina2017. godine na posjedu Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi. Za Kinu je presudno važno da sadašnji i svaki budući kineski predsjednik shvati, da se njegovoj zemlji ne može isplatiti to, da ona zamijeni SAD u ulozi svjetskog hegemona. Svi dosadašnji hegemoni upropastili su vlastitu zemlju u vrijeme prije nego što je naša vrsta bila globalizirana. Mogući budući hegemon bi u globaliziranom svijetu potpuno uništio svoju zemlju i ozbiljno unazadio svoj narod, koji bi za oporavak trebao i revoluciju, a ne samo buđenje. Predsjednik Trump svojim je govorom u Glavnoj skupštini UN pokazao, da ima dobar uvid u stanje svijeta i duboko razumijevanje sadašnjih procesa u vrsti Homo sapiens. S druge strane, predsjednik Ši dobro zna povijest svoje zemlje i jamačno zna za trajnu skrivenu povijesnu opasnost od raspada njegove države, koja je postala osjetljivom cjelinom poslije krvavoga, dva i pol stoljeća dugog Razdoblja zaraćenih država. Kineska svjetska hegemonija bi poremetila ustaljene unutarnje odnose u kineskom narodu, izvela kinesku državu iz unutarnje ravnoteže i raspršila Kinu. Ljudske sile su sitne, ali one u globalnoj vrsti mogu sastaviti golemu rezultantnu silu. Hegemonija sputava položene narode, ali se ona sveti upravo hegemonu.

Ne može se znati to, koliko će i što će Donald Trump uspjeti postići kao predsjednik države. Ipak, on je obavio golem civilizacijski i ljudski posao time, što je upravo iz Bijele kuće objavio zamisao o nužnoj i spasonosnoj promjeni načina vođenja poslova vrste. Kapitalizam će prije ili kasnije biti zamijenjen politizmom, po kojemu je politika preča od tržišta i kapitala. Amerika preča od svega! Kina preča od svega! Hrvatska preča od svega! Svaka zemlja za njezine pripadnike i predvodnike preča od svega! U Kini se zna, da je Središnja kraljevina dva tisućljeća uspjelo njegovala politizam. Kina je bila „carstvo nebeskog mira“. Raščlanjeni govor predsjednika Donalda Trumpa ne označuje kapitulaciju SAD. Taj govor je znak novog buđenja američkog naroda i uzbuna za buđenje ostalih naroda.

mr. sc. Zdravko Mršić

Uto, 29-09-2020, 20:35:08

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.