predsjednikHrvatskim medijima nisu za izborna nagađanja dostatni američki predsjednički izbori pa ima sve više nagađanja o kandidatima za nove hrvatske predsjedničke izbore 2010. godine, iako će se 2009. godine na nov način održati mjesni i područni izbori. Znatiželju čitatelja potpiruje Ustav, jer će Hrvatska na izborima dobiti novog predsjednika. Znatiželja je toliko visoka da je i sadašnji predsjednik RH strogo ocijenio da se sadašnji predsjednik vlade ne bi smio kandidirati, jer bi on, sadašnji premijer, morao dokrajčiti hrvatski pristup EU! Čini se da se građani više zanimaju za kandidature, nego za samo biranje kandidata. Građani će se opet kaniti glasanja, jer znaju da njihov glas s birališta ne će ništa promijeniti u hrvatskoj politici.(Z.Mršić)
Add a comment        
 

 
hladni ratPoslije pokušaja predsjednika Gruzije da ratom reintegrira Južnu Osetiju i poslije ruskog prekomjernog vojnog odgovora na taj pokušaj počelo se govoriti o novom hladnom ratu. Nakon gotovo dvodesetljetnog primirja u Osetiji, Gruzija se upustila u pustolovinu očekujući za nju potporu Zapada, budući da su gruzijsku vojsku obilno naoružali i pomno obučavali SAD i Izrael. Da je gruzijski predsjednik imao pogrešne prosudbe zna se po odbijanju nekih utjecajnih članica NATO-a da se Gruziji kad i Hrvatskoj uputi pozivnica za pristupanje tom savezu. Zapadni političari su na ruski prodor u Gruziju te na uništenje ili onesposobljenje tamošnje vojne i prometne infrastrukte sprva reagirali hladnoratnom retorikom, ali volje za ozbijan politički sukob nije bilo. SAD su ubrzo cio slučaj prepustile EU, a francuski je predsjednik s ruskim časovito došao do sporazuma o povlačenju ruske vojske. Rusija je nakon toga priznala samostalnost i Južne Osetije i Abhazije te time uzvratila Zapadu otcjepljenje Kosova od Srbije. Zapad nije želio pustolovinu na ruskim granicama. Čak je odustao od uvođenja najavljenih sankcija protiv Rusije. Konačni rezultati pustolovine gruzijskog predsjednika su afirmacija Rusije kao poštovanja vrijedne političke i vojne sile te još prikrivano i prikriveno udaljavanje Europe od SAD.(Z.Mršić)
Add a comment        
 

 
hrStanje se na Zapadu neprestance pogoršava posljednjih desetak godina. Zapad ne smije ovako ići dalje. Ni Hrvatska ne smije “ići dalje” sadašnjim putem. Države moraju ponovo postati zaštitnicama naroda. I SAD i Njemačka i Hrvatska! Uskoro će svi narodi Zapada dijeliti istu zlu sudbinu, ako države ne počnu štititi ljude, narode, gospodarstvo, prirodno blago i prostor te ako ne omoguće ljudima da rade a narodima da proizvode i izvoze. Toma More je (1516.) pisao da je jedina zadaća države zaposliti sve ljude, jer je besposlica izjedala englesko društvo njegova vremena. Tako se i hrvatska država treba postaviti bez obzira na to što našim političarima govore nositelji tuđih i domaćih posebnih interesa. Dr. Franjo Tuđman znao je 1990. godine da Hrvatska nije smjela “ići dalje” onako kako je išla. Izveo je nacionalnu političku revoluciju i uspio Hrvatsku isrgnuti iz ruku srbijanskih i srpskih interesa, iako su glavama ondašnjih vodećih ljudi vladale ideje socijalizma te “bratstva i jedinstva”, kao što sada vladaju ideje liberalizma i “zajedničkog europskog doma”. Kao što je narod pod predsjednikom Tuđmanom oslobodio Hrvatsku Jugoslavije, tako sad narod pod drugim vodstvom treba osloboditi svoju zemlju liberalističkog jarma posebnih domaćih i tuđih interesa, koji narod vode u propast.(Z.Mršić)
Add a comment        
 

 
zapadNedavno je Zdravko Mršić u organizaciji Foruma hrvatske sloge održao u Zagrebu predavanje "Pravo stanje Zapada i Hrvatske“, koje je bilo oglašeno i na našem Portalu. U privitku je tekst koji nam je Zdravko Mršić dostavio uz svoje predavanje i kojeg objavljujemo jer držimo da će zanimati naše čitaoce. Ponajprije taj je tekst pokušaj borbe za bolju budućnost, a ne samo borbe za bolju prošlost, koja nažalost neumjereno dominira hrvatskim javnim prostorom. Nadalje, tekst briljantno analizira korijene sadašnje tzv. financijske krize i insistira na tome da je ona samo vrh ledenog brijega strukturne krize čitavog zapadnog gospodarskog pa i zapadnog vrijednosnog sustava, što smo i mi nedavno ovdje naznačili [Ima li kriza hrvatske brodogradnje veze s američkom financijsko krizom?]. Takvi su tekstovi izuzetno rijetki ne samo kod nas nego i u svjetskom javnom prostoru.(S.Barišić)
Add a comment        
Čet, 19-09-2019, 13:28:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.