U Hrvatskoj nema razloga za poskupljenje energenata

Može se reći da je porast cijena i udar na standard svakim „biranjem“ već izabranih (izabrali su ih čelnici stranaka prije izbora), prerastao u tradiciju. Potaknuti udarom na standard stanovnika i sindikati su se uključili u raspravu o tome da li je porast cijena opravdan ili nije. Bez obzira na to što će biti rezultat te rasprave: dogovor s političarima ili izlazak na ulice, ako se raspravlja o cijenama npr. energenata, koje navode kao osnovni razlog svih ostalih poskupljenja, oni koji se uključuju u raspravu bilo na strani vlasti, tzv. oporbe ili sindikata, trebaju biti dovoljno informirani.

Prema onome što je od učesnika u raspravi doprlo u medije, očito je da o energetici nisu dovoljno obaviješteni (vidi npr. što je izjavio predsjednik Vlade ). Prekomjerne cijene energenata (naftni derivati, plin, električna energija...) po najmanje su posljedica cijena energenata na svjetskom tržištu, a mnogo više su rezultat dugogodišnjih nekontroliranih događanja u toj gospodarskoj grani u Hrvatskoj, bez obzira na stranke ili partije, koje takvim zbivanjima pogoduju. O tome detaljnije u: Tko se igra energetikom i u Projekt razaranje energetike . Država koja brine o svojem stanovništvu mora kontrolirati rad monopola. I zaista mnogi političari u Hrvatskoj su dobro plaćeni članovi upravnih i nadzornih odbora monopola, no od takva njihova članstva, očito nema nikakve koristi.

Postizborni porast cijena je u Hrvatskoj već postao običaj poslije svakih izbora (?!). Može li se nešto smatrati izborima, ako se provodi bez poznavanja biračkog tijela? Unutar Hrvatske prilikom svakih dosadašnjih izbora je bilo oko pola milijuna birača više od broja osoba s pravom glasa , i nikog ne zanima da sredi biračke spiskove. Kako će provesti referendum o ulasku u NATO i EU ako ne znaju broj birača? Uz to državna uprava se poslije takvih izbora reorganizira isključivo samo osnivanjem novih ministarstava prema potrebi za probranim stražnjicama koje treba zbrinuti u političkoj trgovini, umjesto po potrebi boljeg služenja stanovništvu. Možda ni oni sami (političari) svoje izbore ne smatraju ozbiljnim kad ih ne zanima pola milijuna nepostojećih birača u izborima i predizborna obećanja boljeg života svima, pa odmah zaborave na ono što su obećali. Političari su sve podredili – pravo idolopoklonstvo – skupom snu o ulasku u EU , a drugo ih ne zanima.

Stanovništvu nisu prihvatljivi stavovi onih, koji tvrde da cijene energenata u Hrvatskoj trebaju biti kao u EU, ako su plaće i mirovine u Hrvatskoj čak nekoliko puta manje nego u EU. Stoga je razumljiv stav nekih sindikata i političkih stranaka o izlasku na ulice, no rješava li on probleme?. U Hrvatskoj se uopće ne može govoriti o tržišnim cijenama energenata, jer ih nema, a politika se trudi da se ne uspostave. Sve što se događa je rezultat utjecaja različitih moćnih interesnih grupa - monopola i njihove povezanosti s političarima. Ima mnoštvo neracionalnosti u radu tj. unutarnjih rezervi u našim monopolskim sustavima zbog kojih cijene energenata u Hrvatskoj ne trebaju rasti ni kada dođe do nekih promjena cijena osnovnih energenata u svijetu. Održavanje stabilnosti cijena mjerilo je uspješnosti rada države. Ako cijene divljaju ni država nije bolja. Cjelokupno stanovništvo – potrošači su žrtve takvih zbivanja.

Nafta i derivati

Raspravljaju npr. o poskupljenju naftnih derivata, no ne razmišljaju o činjenicama: Trošak nafte u litri benzina uz cijenu 100 USD/bbl i vrijednost 1 USD = 5 Kn je oko 3 Kn/litri. Npr. 2005. je bio je samo oko 0,5 Kn/litri manji nego danas ili oko 2,5 Kn/litri – iako je nafta bila osjetno jeftinija u USD, ali je USD bio znatno vredniji u odnosu na druge valute nego je danas. Troškovi prerade, distribucije i prodaje derivata na crpkama iznose oko 1 Kn/litri. Zagovornici poskupljenja trebaju objasniti stanovništvu tko i zašto dobiva preostali novac (od 4 Kn/litri) do cijene derivata (oko 8KN/litri i više) na crpkama a niti to im nije dosta, pa bude jasnije da li trebaju poskupjeti ili ne.

U besmislenoj formuli za određivanje cijene naftnih derivata NN112/2003 nigdje nema niti spomena o cijeni nafte, nego je ulazni podatak cijena derivata u Genovi, a godinama poskupljuju derivate „zbog porasta cijene nafte u svijetu“. Vjerojatno samo u Hrvatskoj cijena naftnih derivata ne ovisi o cijeni nafte. Formula je prilagođena uvoznicima naftnih derivata i smišljena je za njihovo bogaćenje. Više od 25% derivata se uvozi, a INA-ni rafinerijski kapaciteti za preradu nisu ni približno dovoljno iskorišteni. Zar je to „kupujmo Hrvatsko“? Osim toga rasprodaja ili poklon INA-e strancima (Tko se igra energetikom , Projekt razaranje energetike ) zasigurno utječe na prekomjerne cijene naftnih derivata (i plina) u odnosu na kupovnu moć stanovnika u Hrvatskoj. Više o nafti i derivatima u: Moraju li naftni derivati u Hrvatskoj biti prekomjerno skupi ? .

Plin

Već godinama političarima bliska grupacija osoba zainteresiranih za dobru zaradu iz trgovine plinom uspijeva provoditi tzv. strategiju razvitka energetike u kojoj je plin osnovni energent. Grade plinovode i mrežu, planiraju izgradnju elektrana na plin, a uopće nije riješeno pitanje opskrbe Hrvatske plinom i njegova cijena, a upitna kupovna moć stanovnika za sve teže dostupni i sve skuplji plin ih ne zanima. Čim malo zahladi iz INA - e se žale da nema dovoljno plina, a sve nam "budu" plinoficirali (i Dalmaciju i Liku...). Sad su se sjetili da im trebaju nova podzemna skladišta plina (kao da nema drugih rješenja), pa im za njihovu izgradnju treba novac, pa će stoga, tvrde, morati poskupjeti plin kućanstvima. HEP u svojem neracionalnom radu izgubi nepotrebno oko 2 milijarde kWh struje/god. Da bi se proizvela ta struja, a zatim bespovratno izgubila u HEP-u potrebno je za njenu proizvodnju potrošiti (ako se proizvodi iz plina) oko 700 milijuna m3 plina, a INA joj ga isporučuje po cijeni koja je osjetno niža od one po kojoj ga uvozi iz Rusije.

Petrokemijska tvornica u Kutini potroši oko 500 milijuna m3/god plina koji joj INA prodaje također po osjetno nižim cijenama nego što ga uvozi iz Rusije, a od ukupne količine proizvedenog gnojiva oko 60% se izvozi (oko 300 milijuna m3 plina potrebno za proizvodnju za izvoz), a troškove niže cijene plina HEP-u i Petrokemiji snose kućanstva. Dakle, oko milijarda (700 + 300 milijuna) m3 plina potroši se uludo i nikom ništa (za usporedbu: sva kućanstva u Hrvatskoj ukupno troše oko 500 – 600 milijuna m3). Uz to Talijani dobivaju naš jadranski plin nekoliko puta jeftinije nego što INA plaća za plin koji uvozi iz Rusije ili višestruko jeftinije nego ga plaćaju kućanstva u Hrvatskoj. Žele poskupjeti plin kućanstvima? Tko je tu lud? O plinu više u: Hajd'mo plinificirati Hrvatsku . Sve dok se tako „posluje“ nema nikakvog razloga kućanstvima poskupljivati i tako preko svake mjere skup plin u odnosu na kupovnu moć.

Električna energija

Karakteristika poslovanja elektromonopola u Hrvatskoj je njegova golema rasipnost. Malo se u javnosti zna da je HEP najveći potrošač električne energije u Hrvatskoj. Gubici električne energije u HEP-ovoj elektromreži (i samopotrošnja u elektranama) su čak veći nego potrošnja struje cjelokupne hrvatske industrije. Pojedinih (kišnih) godina spomenuti gubici čak su veći od ukupne proizvodnje struje svih termoelektrana (bez toplana) u Hrvatskoj. Sav preostali hidropotencijal za izgradnji elektrana u Hrvatskoj nije dovoljan za namirivanje tih gubitaka, a neki poduzetnici bi gradili vjetrenjače s novcem potrošača struje.

Prema podacima ministarstva gospodarstva (Energija u Hrvatskoj 2003. – električna energija http://www.mingorp.hr/ ) u 2003. godini Hrvatska je predala potrošačima (neto potrošnja) 14,023 milijarde kWh. Kako ministarstvo kao potrošnju uključuje i onu koju su potrošile same elektrane za proizvodnju struje - 0,606 milijarde Kwh, stvarna neto potrošnja struje (ako se obračunava kao u razvijenim zemljama) je manja i iznosi 13,417 milijardi kWh. Ukupni gubici električne energije od elektrana do potrošača (prijenos i distribucija) su prema podacima Ministarstva te godine bili 2,543 milijardi kWh. Stoga je ukupno izgubljeno (gubici prijenosa i distribucije uvećani za samopotrošnju elektrana) 3,149 milijardi kWh. Ta proizvedena, a zatim izgubljena električna energija čini u odnosu na neto električnu energiju predanu potrošačima vrlo visokih 23,5% (3,149/13,417). U zapadno europskim zemljama gubici i samopotrošnja bili su još prije dvadesetak godina 7 - 8% električne energije predane potrošačima i trend im je smanjivanja.

Radi usporedbe sa spomenutim gubicima treba navesti da je cijela industrija u Hrvatskoj te godine potrošila svega 3,133 milijardi kWh. Dakle gubici u HEP-u i njegovoj elektromreži su veći nego potrošnja cjelokupne hrvatske industrije. Sva kućanstva u Hrvatskoj su 2003. potrošila 5,694 milijardi Kwh, odnosno gubici su veći od polovine cjelokupne potrošnje električne energije u kućanstvima, a teret tog "tržišnog" rada i nadalje želi prelamati još višim cijenama električne energije na kućanstvima - zbog nečijih vjetrova – izgradnje vjetrenjača. Ovi golemi gubici struje utječu na prekomjerno visoku cijenu struje za kućanstva - osjetno je poskupljuju, jer osim potrošnje 5,694 kućanstva moraju platiti i izgubljene 3,149 milijarde kWh.

Vrijedi spomenuti da je sav preostali iskoristivi hidropotencijal za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj oko 3 milijarde Kwh, odnosno da se izgradnjom svih mogućih novih hidroelektrana ne bi uspjelo proizvesti električne energije toliko koliko se u HEP-u izgubi. Spomenuto pokazuje o kakvom se "tržišnom" poslovanju radi. Smanjivanjem gubitaka na razinu koja je poodavno bila u Europi, uštedjelo bi se više od dvije trećine izgubljene energije odnosno više od 2 milijarde kWh. Za usporedbu to je gotovo iznos velik kao proizvodnja NE Krško za Hrvatsku. Proizvodnjom a zatim prekomjerno nepotrebno izgubljenom električnom energijom, ako se proizvodi u termoelektranama osim što se nepotrebno troše primarni energenti (ugljen, mazut, plin...), zagađuje se okoliš, no zanimljivo je da se tzv. zelene udruge u Hrvatskoj protiv toga ne bune, a žele struju iz vjetroelektrana.

Trenutno su hit obveznice HEP-a. One imaju smisla ako će se sakupljeni novac potrošiti na ono što je bitno za rad HEP-a, a to je prvenstveno izgradnja mreže i modernizacija i izgradnja zamjenskih elektrana (za one kojima je prošao vijek trajanja). Zacijelo nije dobar put trošiti novac na rješavanje smještaja slovenskog nuklearnog otpada iz NE Krško, izgradnju vjetroelektrana i velika preorijentaciju na korištenje plina (kojeg nema dovoljno i koji će biti sve skuplji) za proizvodnju električne energije. Više o spomenutom u: Zbog čijeg vjetra treba poskupjeti električnu energiju i Europa je u drugom smjeru . Ako vam se npr. dogodi da vam jedne godine HEP zbog neispravnog brojila koje je ugradio, obračuna potrošnju električne energije u kućanstvu 2-3 puta skuplje nego u nizu prethodnih godina ili u godinama koje slijede, morati ćete platiti sve što traže, jer će vam isključiti struju. Na nikakve žalbe i prigovore potrošača se ne obaziru. To je posljedica nesankcioniranog rada njihovih (bivših!?) čelnika (kupili su i ugradili nevaljala brojila), a zbog spomenute sprege s politikom godinama se ništa ne čini. Nema nikakvih objektivnih razloga za poskupljenje električne energije u Hrvatskoj, jer HEP i tako, s obzirom na svoj neracionalan način rada, preskupo naplaćuje svoje usluge.

Dodatni obnovljivi izvori energije

Dodatni obnovljivi izvori energije (vjetar, sunce, geotermalna) u proizvodnji električne energije godinama zaokupljaju pažnju javnosti. Javnost im je naklonjena zbog straha od velikih nuklearnih elektrana i termolektrana na ugljen iako rizik proizvodnje iste količine električne energije obnovljivih izvora (u cijelom gorivom ciklusu) ne mora biti manji nego kod onih kojih se ljudi boje. Neinformirani političari vole pričati o svijetloj budućnosti tih izvora, jer tako privlače simpatije potencijalnih birača koji nemaju dovoljno objektivnih informacija o rizicima njene proizvodnje. Međutim činjenice o njihovu korištenju (vjetar, sunce, geotermalna) u proizvodnji umrežene električne energije govore da je njihov zajednički udjel u ukupnoj proizvodnji električne energije u svijetu tek oko 0,5%. Brojna su ograničenja u korištenju obnovljivih izvora energije. O tome više u: Obnovljivi izvori energije – najpouzdanija hidroenergija . Isto tako se kod nas javnost obmanjuje velikom perspektivom proizvodnje goriva za motorna vozila iz kukuruza i druge bioproizvodnje, a često biomase nema dovoljno niti za ishranu stoke. Obnovljivi izvori u Hrvatskoj imaju smisla u korištenju toplinske energije, kao zamjeni za korištenje vrjednijih energenata (električna energija, plin, naftni derivati), što se ne koristi dovoljno.

Utjecaj korištenja energije na zagrijavanje Zemlje

Nesreće koje su se dogodile u nuklearnim elektranama u bivšem SSSR-u i SAD izazvale su krizu u razvoju i povećavanju udjela nuklearne tehnologije u proizvodnji električne energije. Kako bi se ponovno oživjelo intenzivnije korištenje nuklearne energije u svijetu njeni zagovornici su uzbudili svijet sa zagrijavanjem atmosfere izazvanim emisijom ugljičnog dioksida u spaljivanju fosilnih energenata koji su im konkurencija u proizvodnji struje. Zbog učestalih klimatskih promjena (uvijek je klima u svijetu varirala) moćne interesne grupe su te promjene pripisale korištenju fosilnih energenata, iako je kvantificiranje utjecaja čovjekovih aktivnosti na te promjene vrlo upitno.

U svijetu održavaju masovne skupove – prave hapeninge (u Kyotou je bilo više od 100 tisuća „zabrinutih“ za svijet) na kojima raspravljaju o ograničenjima emisija CO2, a ne brine ih što su u dolasku na te skupove potrošili energije i izazvali oslobađanje CO2 veće nego stanovnici u pojedinim zemljama za cjelokupnog svog života. Uspostavilo se niz ograničenja u emisiji CO2 koja mnoge zemlje s pravom ne prihvaćaju jer im ograničavaju razvitak, a u pozadini su velike igre i interesi pojedinih zemalja. Kad bi se i sve zemlje i držale tih ograničenja, svejedno se kontinuirano povećava korištenje fosilnih goriva i emisija CO2 u svijetu. S obzirom na potrošnju energije u Hrvatskoj koja je danas na razini Engleske u drugoj polovici 19. stoljeća i veličinu Hrvatske u odnosu na svijet sve ovo kod nas nije vrijedno spomena. Ipak oni koje zanima tema Energija i zagrijavanje Zemlje, mogu pročitati tekstove objavljene u časopisima EGE1998 (161 PDF) i NAFTA2001 (362 kb PDF) (SRA Seattle 2001).

Znanost i energetika

Korištenje znanja, znanosti i struke u rješavanju problema energetike u Hrvatskoj je svedeno na nisku razinu, kao i u većini područja važnih za život ljudi. Posljedice toga su ove koje imamo, a očituju se u prekomjernim cijenama energenata. Koga zanima o tome može pročitati u: HAZU i konj . Godinama u Hrvatskoj u energetici nema promjena na bolje, a porast cijena je samo rezultat opisanog. Ima rješenja za izlazak iz ovog stanja, ali to političare opsjednute ulaskom u EU ne zanima.

Dr. Branimir Molak, dipl. ing
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Ova email adresa je zašti�ena od spam robota, nije vidljiva ako ste isklju�ili Javascript

Bilješka o autoru

{mxc}


 

Pon, 9-12-2019, 09:54:45

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.